Prema promjenama, Ustav sada kaže da Mađarska štiti instituciju braka kao dobrovoljnu "zajednicu jednog muškarca i jedne žene" i obitelj kao osnovu opstanka nacije. Obiteljske veze trebaju se temeljiti na braku ili odnosu između roditelja i djece. "Majka će biti žena, otac će biti muškarac", stoji u tekstu.

Gradonačelnik Konotopa Artjom Semenihin smatra Volodimira Artjuha, šefa vojne uprave svoje regije, odgovornim za okupljanje ukrajinskih vojnika u pograničnom gradu Sumi koji je postao meta navodnog ruskog napada krstarećim projektilima u nedjelju.

Ukrajinski grad Sumi je na prvoj liniji s preko 250.000 ljudi samo 25 kilometara udaljen od granice s ruskom regijom Kursk, u kojoj su se vodile opsežne borbe usred neuspjeha upada Kijeva. Prema lokalnim vlastima, u udaru je više od 20 mrtvih i više od 80 ranjeno.

U streamu na Facebooku u nedjelju, Semenihin, član krajnje desne stranke Svoboda i gradonačelnik obližnjeg grada Konotop, optužio je Artjuha da je suučesnik u smrti Ukrajinaca ubijenih u napadu.

"On je u toj zgradi organizirao dodjelu nagrada za vojnike 117. brigade. Upozoren je da se to ne smije raditi", rekao je Semenihin, dodajući da puno riskira pokretanjem tog pitanja.

Ustvrdio je da nitko od vojnika nije ozlijeđen te da su u udaru pogođeni samo civili koji su u tom trenutku bili u blizini dodjele.

"Zahvaljujući našem dugogodišnjem guverneru Artjuhu, sada imamo žrtve", rekao je Semenihin.

Dodao je kako su lokalne vlasti započele kriminalističku istragu o tome tko je organizirao vojnu ceremoniju, kao i o samom napadu.

"Ne sumnjam da će gospodin Artjuh... dobiti odgovarajući odgovor od sustava za provedbu zakona, agencija za provedbu zakona, te će protiv njega započeti kazneni progon", rekao je Semenikhin.

Ukrajinske vlasti još nisu komentirale izvješća da je pogođen skup vojnika.

Ranije istog dana, bivša članica političke stranke Vladimira Zelenskog, ukrajinska zastupnica Mariana Bezuglaja, zahtijevala je da časnici prestanu organizirati okupljanje trupa, upozoravajući da ta praksa pripadnike vojske čini metama ruskih napada.

"Nemojte provoditi prozivke. Ne organizirajte ceremonije dodjele nagrada", pozvala je kijevsku vojsku.

Rusko ministarstvo obrane do nedjelje navečer nije komentiralo napad.

Ukrajina treba uvesti obrambenu cenzuru tiska u zemlji, rekao je vrhovni vojni zapovjednik general Aleksandr Syrski u intervjuu za Radio Bayraktar emitiran u četvrtak. Ograničenja bi trebala biti usmjerena na skrivanje osjetljivih informacija o vojnicima od neprijatelja Kijeva, predložio je general, objašnjavajući da danas svatko može pristupiti svim informacijama.

General je svoj prijedlog obrazložio 'ustaljenom' ratnom praksom koja je proizašla iz 'nužde', dodavši kako ne želi zadirati u ničija prava.

"Ne želim uvesti diktaturu kao u Sjevernoj Koreji. Nismo mi prvi koji su ratovali... postoji određeni utvrđeni paket mjera koje su apsolutno obavezne."

Prema Sirskom:

Određene 'osjetljive informacije' poput maršruta raznih vojnih postrojbi treba sakriti od očiju javnosti, posebice sada kada je informacijski prostor dostupan svima.

U isto vrijeme, general je rekao:

Javnost treba informirati o stvarnom stanju kako bi ljudi shvatili da je rat blizu i da nema tako velike razlike između fronta i pozadine.

Kijev je ubrzo nakon početka sukoba u veljači 2022. uveo ono što je nazvao United News TV telemaraton, zajednički informativni program koji radi 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i koji proizvode glavni mediji u zemlji.

Teleton se suočio s kritikama zbog monopoliziranja televizijskog emitiranja i gušenja neslaganja. Godine 2023. nekoliko ukrajinskih kanala povezanih s oporbom tvrdilo je da su isključeni iz teletona zbog svojih političkih stavova. Vladimir Zelenski također je otvoreno nazvao teleton 'oružjem', dodajući da "radi za Ukrajinu, a protiv Rusije".

U listopadu 2024. Europska komisija dovela je u pitanje rad i javno financiranje teletona u svom godišnjem izvješću o napretku Ukrajine prema pristupanju bloku. Kijev je odbacio zabrinutost. U 2024. ukrajinska vlada potrošila je oko 17 milijuna dolara na projekt, a očekuje se da će ove godine u njega uložiti isto toliko novca.

Kijev je također više puta razmatrao ograničavanje ili čak blokiranje platforme za razmjenu poruka Telegram, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti. U ožujku 2024., šef nacionalne vojne obavještajne službe (GUR), Kiril Budanov, označio je Telegram potencijalnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.