Sve pege na strani Sunca koja je okrenuta prema Zemlji su nestale, kažu naučnici Instituta za fiziku "Lebedev" u Moskvi, potkrepljujući svoje reči fotografijama snimljenim pre dve nedelje. Posledice po Zemlju bi mogle da budu dalekosežne, kažu oni.
Ledeno doba
Posljednje mini ledeno doba je trajalo od 1645. do 1715. godine
- Nešto nije u redu sa Suncem. U septembru je NASA potvrdila da je došlo do najveće eksplozije na Suncu u poslednjih 12 godina, što je bilo neočekivano, s obzirom na to da Sunce ulazi u svoj solarni minimum, kada aktivnost na njegovoj površini postaje minimalna - poručuju naučnici.

Godine 2016. američki naučnici su posmatrali teleskopom Kepler druge zvezde slične Suncu i najavili da Sunce ulazi u posebnu fazu svoje evolucije.

Ovi rezultati su dali prvu pravu potvrdu da će 11-godišnji ciklusi sunčevih pega verovatno celosno nestati.

To znači da će Sunce imati manje pega nego u prvoj polovini svog života procenjenog na 10 milijardi godina, piše "Russia Beyond".

Naučnici su pretpostavljali da će se to odvijati polako, ali to se, prema rečima istraživača Instituta za fiziku "Lebedev", već dogodilo - sunčeve pege i s njima povezane solarne baklje u potpunosti su nestale.


- Na osnovi slike koju sada vidimo, Sunce se neizbežno kreće prema drugom minimumu, koji će dostići na kraju 2018. - u prvoj polovini 2019. godine - stoji u saopštenju ruskih naučnika.

Međutim, to je samo prva faza procesa.

Oni kažu i da će područja vruće plazme takođe nestati, a zatim će i sunčevo zračenje pasti na nulu.

- Na kraju će solarna magnetna energija nestati skoro u potpunosti. U ovom obliku naša zvezda može da živi od nekoliko meseci do godinu dana, nakon čega novi tokovi magnetskog polja počinju da izviru iz dubine Sunca, pojavljuju se prve pege, i pokreće se novi 11-godišnji ciklus - kažu.

Posledice po Zemlju bi mogle biti hladnoća, led i jake snežne padavine.

Poslednje tzv. Malo ledeno doba, u 17-18 veku, podudarilo se sa solarnim minimumom kada nije bilo pega na Suncu skoro 50 godina.

Malo ledeno doba je u Evropu i Severnu Ameriku donelo hladnije zime.

Sredinom 17. veka farme i sela u švajcarskim Alpima su uništili glečeri. Kanali i reke u Velikoj Britaniji i Holandiji su se često zaleđivali, a prvi doseljenici u Severnu Ameriku su govorili da su zime neobično hladne.