"Europa mora preuzeti sudbinu u svoje ruke i ne može se više oslanjati na Sjedinjene Države za njezinu zaštitu. To nam je zadaća u budućnosti. Veliki globalni sukobi se događaju na vratima Europe i premda smo puno napravili po pitanju zajedničke obrane, još je puno toga ispred nas", rekla je Merkel u Aachenu, gdje je na dodjeli nagrada u njemačkom turističkom naselju blizu granice s Belgijom, gdje je francuski predsjednik Emmanuel Macron dobio prestižnu nagradu Karla Velikog za svoje napore u promicanju integracije i kohezije unutar EU.
"Više nije slučaj da nas Sjedinjene Države jednostavno štite, ali Europa mora preuzeti svoju sudbinu u svoje ruke, to je zadatak budućnosti", ponovila je Merkel
Izjava njemačke kancelarke dolazi dva dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump jednostrano raskinuo nuklearni sporazum s Iranom, poznat pod imenom Zajednički akcijski plan djelovanja (JCPOA), te dodao kako Washington ne samo da će vratiti sankcije protiv Irana, nego će ekonomske zabrane protiv Islamske Republike podići na "najvišu razinu".
JCPOA je u srpnju 2015. nastao nakon višegodišnjih pregovora između Irana i "Grupe 5+1", koju čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina, plus Njemačka.
Američki predsjednik je najavio svoju kontroverznu odluku nakon što ga njegovi europski saveznici, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku i niz drugih zemalja, nisu uspjeli uvjeriti da se zbog mirnog suživota ne povuče iz temeljnog sporazuma.
Trump je također svim zemljama zaprijetio sankcijama, uključujući i američke saveznike, ako prekrše američki embargo protiv Irana, što je vidno zabrinulo tradicionalne saveznike Washingtona u Europi.
Trumpova odluka je potpuno usklađena sa željama izraelskog režima, dok je s druge strane izazvala val kritika među ostalim saveznicima, jer potvrđuje nepouzdanost Washingtona u pridržavanju bilo kojem multilateralnom sporazumu kada ne odgovara njegovim interesima.
Angeli Merkel se u stavu pridružio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je ranije u četvrtak istaknuo kako je politika Bijele kuće "izgubila snagu, a zbog toga će, dugoročno, izgubiti i utjecaj", pozivajući Europu da obnovi svoju ulogu u međunarodnoj areni i da se udalji od Sjedinjenih Država kao samozvanog globalnog lidera.
U kritici Washingtona zbog raskida sporazuma s Iranom je čelnik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao da su Sjedinjene Američke Države okrenule leđa multilateralnim odnosima i prijateljskoj suradnji. Ovoga se puta Juncker činio prilično trijezan, što njegovom govoru daje poseban značaj.
Sa svoje strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron je inzistirao na svojim prijedlozima o reformi eurozone. Otkada je došao na vlast u svibnju prošle godine, vrši pritisak na kancelarku Merkel sa svojim prijedlozima, posebno za uspostavu zajedničkog proračuna i ministarstva financija eurozone. Stoga je i ovom prilikom pozvao Merkel da djeluju u tom smjeru.
"Ako prihvatimo da druge velike sile, uključujući i saveznike, odlučuju u ime naše diplomacije i sigurnosti i tako nas guraju u najgore rizike, onda nismo suvereni i ne možemo više biti vjerodostojni za naše javno mnijenje", kazao je Macron, jasno napadajući Trumpovu odluku da se povuče iz iranskog nuklearnog sporazuma.
Francuski predsjednik je rekao "kako je američka odluka da napusti JCPOA bila pogreška".
Angela Merkel je rekla "kako su razgovori o eurozoni između Berlina i Pariza bili teški", uz napomenu da neslaganja i dalje utječu na mnoge prijedloge za daljnju integraciju EU.
Međutim, Merkel je priznala da "europska ekonomska i monetarna unija treba biti više održiva", čime je implicitno priznala ulogu Njemačke "uzmi sve", koju je Berlin sam zaposjeo u EU, kao što pokazuju njegovi ogromni proračunski suficiti u odnosi na ostale europske "partnere".
Iako je Merkel izjavila kako očekuje sporazum o bankarskom sustavu, prešutjela je zahtjev francuskog predsjednika za zajedničkim proračunom eurozone.
U međuvremenu je ministar vanjskih poslova Francuske Yves Le Drian osudio "logiku američkog izolacionizma, protekcionizma i jednostranih akcija" i najavio kako će djelovati u dogovoru s tvrtkama iz svoje zemlje, "koje od američki sankcija kani čuvati do maksimuma".
Čelnik njemačke diplomacije Heiko Maas je najavio kako će danas biti u Moskvi i savjetovati se sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom koji s Trumpom ne dijeli gotovo nijedan stav.
Ove reakcije pokazuju da su europski čelnici konačno shvatili nepouzdanost Sjedinjenih Državakao lidera zapadnog logora i počeli su se buditi iz sna. Ovako duboko razmimoilaženje u mišljenjima je očita posljedica odnosa u kojem hegemoniju Washingtona nimalo ne zanimaju interesi europskih "saveznika".
S obzirom na politiku potpune podređenosti europskih zemalja u odnosu na snažnog saveznika i sve katastrofe koje je takva politika uzrokovala, čini se da je priznanje europskih vođa stiglo prekasno. Međutim, moglo bi se reći bolje ikada nego nikada, uvijek pod pretpostavkom da Bijela kuća ne posegne za tajnim polugama diplomacije koji će europske čelnike brzo vratiti u željeni kolosijek. Moglo bi se reći da je Europa na povijesnoj prekretnici i ovo je prilika da se na međunarodnoj sceni potvrdi kao neovisni politički akter.
Ipak, čak i u slučaju da se dogodi čudo i da europske vođe ustraju u svom stavu da sporazum s Iranom treba očuvati i da će se suprotstaviti samovolji Washingtona, ostaju nerazrješiva proturječja unutar same Europske unije i njemačke hegemonije u bloku. Ipak, za početak bi bilo dobro da se europske zemlje oslobode višedesetljetnog jarma i vazalskog odnosa prema Sjedinjenim Državama, a nakon toga početi rješavati stvari u vlastitoj kući.
Komentar: Francuski ministar: Evropske zemlje ne treba da budu vazali SAD-a, želi nastavak suradnje s Iranom