Summit
© AP Photo/Eugene Hoshiko, Pool
Citirajući japansku javnu televiziju NHK, agencije prenose kako Japan razmatra uvođenje carina na uvoz američkih proizvoda u vrijednosti od 409 milijuna dolara, što je odgovor Tokija na carine na uvoz čelika i aluminija u SAD koje je nedavno nametnuo američki predsjednik Donald Trump.

Japanska vlada se priprema do kraja tjedna o tom planu obavijestiti Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), što je nužan postupak po svjetskim trgovinskim pravilima, objavila je NHK.

Taj potez je vjerojatno dio nastojanja Washingtona da i Japan doda na popis zemalja koje su izuzete od američkih carina.

Naime, Washington je uveo ove carine, ali je neke zemlje privremeno izuzeo od implementacije i naplate istih.

Planirane protumjere Tokija bile bi iste vrijednosti kao i carine koje je nametnuo Washington, javlja NHK, što je praktično identičan korak kojeg je odlučila poduzeti Kina.

Jedan dužnosnik vlade je rekao kako Tokio razmišlja o poduzimanju nekih akcija temeljenih na pravilima WTO, no da još nije donesena konačna odluka o tome treba li poduzeti protumjere.

"Ništa se još nije odlučilo o tome kakav će biti konkretan odgovor. Analiziramo utjecaj američkih carina na japanske tvrtke i pozivamo Washington da Japanu ponudi izuzeće", izjavio je jedan dužnosnik za Reutersu, pod uobičajenim "uvjetom anonimnosti, jer nije ovlašten javno govoriti o ovoj temi".

Japan je jedini veliki američki saveznik koji nije izuzet od Trumpove odluke o carinama, što je šokiralo mnoge političare, obzirom na navodne bliske veze japanskog premijera Shinzo Abea s američkim predsjednikom.

S obzirom na jake obrambene veze Japana sa Sjedinjenim Državama, Tokio se s oprezom pridružuje koracima Kine i Europske unije, koji su najavom protumjera oštro reagirali na američku odluku.

Međutim, neki vladini dužnosnici nisu isključili mogućnost podizanja trgovinskog spora protiv američkog poteza u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, iako zbog američkog utjecaja na WTO mnogi takve tužbe smatraju gubljenjem vremena.

Nemogući dogovor - Kina i Japan uskladili akcije u trgovinskom ratu?

Ono što se prešućuje je činjenica da je Japan svoju namjeru objavio samo nekoliko dana nakon trilateralnog sastanka u Tokiju, na kojem su sudjelovali predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in i kineski i japanski premijeri, Li Keqiang i Shinzo Abe.

Najava japanskih protumjera slučajno dolazi nakon sedmog sastanka čelnika Kine, Japana i Južne Koreje koji se održao 9. svibnja u Tokiju. Na summit u Japan je otputovao kineski premijer Li Keqiang, što je prvi posjet kineskog premijera Japanu od kada je bivši premijer Wen Jiabao 2010. godine bio na bilateralnom sastanku sa svojim kolegom u Tokiju. Posjete kineskih i japanskih lidera su postale rjeđe, što je pratio trend slabih odnosa između dvije zemlje.

Kao što je napisao Li Keqiang u članku za japanski list Asahi Shimbun, "Kina i Japan su važni susjedi".

"Postoje deseci izravnih letova između Pekinga i Tokija svaki dan i let između dva grada traje tek nešto više od tri sata. Osim toga, proteklih smo godina prevalili dug put u poboljšanju i razvijanju veza između Kine i Japana", napisao je kineski premijer za japanski list, što je znakovito, obzirom da je ovo rijedak oblik komunikacije za visoke države dužnosnike.

Ovi je i prvo putovanje u Japan južnokorejskog predsjednika u proteklih šest i pol godina, a prvi put da u Japan dolazi aktualni predsjednik Moon Jae-in.

Trilateralni sastanak održan 9. svibnja pokazuje da se napetosti između Japana, Kine i Južne Koreje smanjuju od 2012. godine, kada je Shinzo Abe ponovno izabran za japanskog premijera. Stav Japana se općenito počeo mijenjati 2017. Na primjer, Japan je pokazao spremnost za sudjelovanje u kineskoj inicijativi "Jedan pojas - jedan put".

Kina uvijek pozdravlja iskreni pristup u promicanju regionalnog mira i stabilnosti, te poboljšanju odnosa među zemljama. U tom smislu, posjet kineskog premijera Li Keqianga Japanu predstavlja novu priliku za poboljšanje odnosa među dvjema zemljama.

Kako prenosi kineski Global Times, zajedničko priopćenje, objavljeno nakon sastanka čelnika Kine, Japana i Južne Koreje, u prvom dijelu ne spominje ekonomska pitanja i međunarodnu situaciju, kao što je uobičajeno, nego se govori o važnosti promicanja međuljudske i kulturne razmjene između tri naroda. Ovo može značiti samo da se o gorućim temama raspravljalo iza zatvorenih vrata i zaključci nisu bili za javnost.

"Ponovnim potvrđivanjem važnosti jačanja turističkog sektora među našim zemljama, do 2020. godine ćemo nastojati postići cilj od 30 milijuna turista među tri zemlje".

Na tradicionalnu gospodarsku suradnja između zemalja izravno utječu izazovi s kojima se Kina, Japan i Južna Koreja suočavaju u međunarodnom gospodarstvu, posebno od kada se američki predsjednik Donald Trump odlučio na trgovinski rat, ne samo protiv Kine, Rusije, Irana i drugih, nego i saveznika.

Kina je sve više usredotočena na trgovinski spor sa Sjedinjenim Državama. Međutim, Japan je također na popisu zemalja koje će kazniti Trump. Japan i Južna Koreja još su više zabrinuti zbog Trumpovog plana, jer njihova domaća tržišta nisu toliko velika kao ono u Kini. To se vidi u njihovoj predanosti zajedničkoj deklaraciji o "izgradnji otvorenog svjetskog gospodarstva".

Japan je ranije bojkotirao sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom i Južnom Korejom, kao i Regionalno gospodarsko partnerstvo (RCEP), kojeg smatra konkurencijom Transpacifičkom partnerstvu (TPP).

Međutim, nakon što su Sjedinjene Države napustile TPP, Japan je počeo preispitivati svoju politiku o slobodnoj trgovini s Kinom i Južnom Korejom, kao i Regionalnom gospodarskom partnerstvu.

Ponovno razmišljanje Japana može se vidjeti u zajedničkim izjavama kako bi se ubrzali pregovori o trilateralnom sporazumu o slobodnoj trgovini i projektu RCEP.

No, SAD računaju na činjenicu da sigurnost Japana i Južne Koreje ovise o američkoj vojsci. Ako dvije zemlje moraju birati između sigurnosti i ekonomije, teško je reći kako će dalje uskladiti njihove sadašnje stavove. Međutim, najnovija najava Japana o protumjerama američkim carinama, ako nije testiranje granice strpljenja velikog saveznika i apel da ga se izuzme od Trumpovih carina, može samo značiti da su Li Keqiang, Shinzo Abe i Moon Jae-in našli zajednički jezik o tom pitanju.

Sigurnosna jednadžba u sjeveroistočnoj Aziji je vrlo nepredvidljiva. Napetosti koje su ponovno buknule oko nuklearnog pitanja Sjeverne Koreje bi u pravilu Južnu Koreju i Japan trebale jače vezati za SAD i vojnu zaštitu Washingtona. No, kako se ispostavilo, prijetnja Kim Jong-una nema veze s ranije najavljenim zajedničkim vojnim vježbama Južne Koreje i američke vojske, koliko sa zahtjevom Trumpove uprave da Pyongyang sav svoj nuklearni i balistički arsenal i program preda u ruke Pentagona i da je prebaci u SAD.

Prije samo nekoliko tjedana je sve krenulo dobro. Korejski čelnik Kim Jong-un se sastao s njegovim južnokorejskim kolegom i dvaput posjetio Kinu kako bi susreo predsjednika Xi Jinpinga. Shinzo Abe je jedini od trojice vođa koji nisu upoznali Kima.

Sada je sastanak Kim Jong-una i Donalda Trumpa pod znakom pitanja, a japanski premijer i južnokorejski predsjednik su dobili potvrdu nepouzdanosti savezništva sa Sjedinjenim Državama.

Japan nije javno zatražio ponovno pokretanje razgovora sa šest stranaka o korejskom pitanju. Umjesto toga se nada proširenju suradnje s Kinom i Južnom Korejom, što je pametan potez.

Kineski premijer Li Keqiang je posjetio Japan i zajednička deklaracija ukazuje da se odnosi s državama sjeveroistočne Azije poboljšavaju. Je li najnovija mjera Japana, gotovo identična onoj koju je ranije najavila Kina, dogovor Lia Keqianga i Shinzo Abea? Dobra stara kineska tradicija je da nas uvijek ostavi da nagađamo odgovor.

Ipak, previše je "slučajnosti" za vjerovati da se u Tokiju 9. svibnja nije postigao neformalni dogovor i o koracima Japana, možda uskoro i Južne Koreje, koje bi bilo dobro poduzeti trgovinskom ratu protiv Sjedinjenih Država.