Zaoštrava se američko-njemačka borba oko plinovoda „Sjeverni tok 2“
SAD predlažu Njemačkoj odustanak od ruskog plina i plinovoda "Sjeverni tok 2", u zamjenu za isporuke američkog ukapljenog plina. Međutim, američki je plin preskup, a njegove isporuke preko oceana nesigurne, kazao je njemački ministar energetike Peter Altmaier.

Jučer je američki medij The Wall Street Journal, pozivajući se na izvore iz SAD-a, Njemačke i EU, izvjestio kako posjeduje saznanja, prema kojima je na nedavnom susretu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i njemačke kancelarke Angele Merkel, Trump zamolio kancelarku da odustane od potpore izgradnji plinovoda "Sjeverni tok 2". Zauzvrat, Trump je predložio pregovore o novom trgovinskom sporazumu između dviju strana - SAD-a i EU.

Gotovo istodobno kada i WSJ, i Bloomberg je objavio informaciju, prema kojoj je zamjenica pomoćnika državnog tajnika SAD-a Sandra Oudkirk u Berlinu izjavila, kako u slučaju daljnjeg razvoja projekta "Sjeverni tok 2" Washington može razmotriti mjere odgovora u okviru zakona "O suprostavljanju protivnicima Amerike posredstvom sankcija" (Countering America's Adversaries Through Sanctions Act, CAATSA). Objasnila je stav SAD-a time, da izgradnja plinovoda jača ovisnost Europe o ruskom plinu. Pritom je, također, otvoreno kazala kako SAD računaju na europsko tržište kada je u pitanju američki ukapljeni plin (LNG).

Danas je stigao odgovor iz Njemačke. Tamošnji ministar energetike Peter Altmaier za televiziju ARD izjavio je slijedeće:

"SAD traže tržište za prodaju. Mi s razumijevanjem gledamo na to i spremni smo poraditi na olakšavanju isporuka američkog plina u Njemačku. Međutim, on je značajno skuplji nego plin koji se dostavlja plinovodom iz Rusije", izjavio je njemački ministar. Naglasio je kako Sjedinjene Države sada provode oštru politiku zaštite vlastitih gospodarskih interesa i da zato u Washingtonu moraju biti spremni na to, da i Europa ima pravo na zaštitu svojih interesa. Kazao je i kako hipotetski njemački otkaz od "Sjevernog toka 2" ne jamči i porast uvoza američkog ukapljenog plina.

Podsjećamo: Njemačka je odobrila projekt "Sjeverni tok 2" i u toj je zemlji već počela izgradnja infrastrukture za prijam ruskog plina iz tog plinovoda. Sam projekt odnosi se na izgradnju dviju cijevi protočnosti 55 milijardi m3 plina godišnje, od ruske obale u Finskom zaljevu, kroz Baltičko more, do njemačke obale. Novi plinovod išao bi paralelno uz već postojeći plinovod "Sjeverni tok". Tvrtka-operater projekta Nord Stream 2 AG već je polučila dozvole koje joj omogućuju izgradnju morskog dijela plinovoda u teritorijalnim vodama Njemačke i plinskog terminala u toj zemlji. Osim Njemačke, sve nužne dozvole za izgradnju i eksploataciju tog plinovoda nedavno je dala i Finska, gdje su u tijeku pripreme za obavljanje poslova na morskom dijelu budućeg plinovoda. Očekivano, sve potrebne dozvole za izgradnju "Sjevernog toka 2" nedavno je dostavila i Rusija, a uskoro se očekuju i švedske dozvole.

Problem bi jedino mogla stvarati Danska, koja je već ranije, u svrhu mogućeg zaustavljanja izgradnje tog plinovoda usvojila poseban zakon koji omogućuje glasovanje u parlamentu o tom projektu. Ukoliko znamo da je upravo Danska najveći američki saveznik od spomenutih europskih zemalja, ona predstavlja "slabu kariku" koju Njemačka nastoji ojačati u korist spomenutog projekta. Koliko će u tome uspjeti, s obzirom na zahuktalost ukupnog geopolitičkog stanja u Europi i svijetu i otvorenog američko-ruskog antagonizma i međusobnog sankcijskog i protusankcijskog kažnjavanja, ostaje za vidjeti. U svakom slučaju, do ljeta, kada bi sve potrebne dozvole za izgradnju plinovoda "Sjeverni tok 2" morale biti prikupljene, ostalo je još malo vremena.

Ruska plinska tvrtka Gazprom, koja je i većinski vlasnik projekta u kojem još sudjeluju i pojedine velike europske energetske tvrtke, tvrdi , kako će "europski potrošači nakon izgradnje "Sjevernog toka 2" uštediti na energentima najmanje 7,9 milijardi eura godišnje, a ukoliko globalna potražnja za LNG plinom u svijetu bude rasla (što automatski znači i porast njegove cijene), ta se ušteda može povećati na 24,4 milijarde eura". (info: direktorica "Gazprom Export-a" Elena Burmistrova)

Prema statističkim podatcima, njemački građani izdvajaju više od 10% svojih prihoda za otplatu električne energije.