Tvrditi da je Trump nepredvidiv i proturječan mogu samo oni koji nisu vidjeli, nisu čitali ili nisu razumjeli njegov program i pratili što radi kao predsjednik, jer je on apsolutno dosljedan u provedbi svojih obećanja. Kako će se to u konačnici odraziti na SAD kao cjelinu, na njegovo biračko tijelo, to je trenutno nepoznanica, jer su Amerikanci još uvijek u razdoblju odricanja da bi im sutra bilo bolje. Međutim, činjenica je da novi američki predsjednik uporno provodi ono što je rekao da će učiniti.
Prvo što moramo učiniti je izdvojiti "samo riječi" iz programa djelovanja. To je važno, jer je tijekom predizborne kampanje kandidat za američkog predsjednika u pravilu prisiljen govoriti vrlo oštro. Uostalom dovoljno je pogledati predizborni program Donalda Trumpa kojeg je Reuters objavio 8. studenog 2016. godine.
Ukratko, tamo stoji "kako američki republikanski kandidat za predsjednika, Donald Trump, želi izgraditi zid na granici s Meksikom, povećati potrošnju za obranu i uvesti carine na robu iz Kine".
U stvari, prva točka znači oštru borbu protiv ilegalne imigracije. Iako zid na granici s Meksikom još nije izgrađen, borba protiv ilegalnih migranata u Sjedinjenim Državama je sve jača. Nedavno je Donald Trump izjavio kako će promijeniti američki zakon prema kojem dijete rođeno u Sjedinjenim Državama od roditelja koji nemaju američko državljanstvo automatski na njega ima pravo. Ovu rupu u zakonu su mnogi zloupotrebljavali, samo kako bi realizirali svoj "američki san".
Ovo pravo je dovelo do stvaranja posebne vrste "turizma", rađanja u Sjedinjenim Državama kako bi dijete bilo američki državljanin. Dakle, možemo zaključiti da u ovom trenutku, što za nas izvan Sjedinjenih Američkih Država ima manju važnost, Donald Trump jasno provodi jedno od obećanja njegovog izbornog programa.
Sljedeća stavka programa je povećanje potrošnje za obranu, što je Trump već proveo. Američki vojni proračun je s njim dosegao rekordnu razinu od 715 milijardi dolara, što znači da se "nepredvidljivi" čelnik Bijele kuće pokazao prilično predvidljivim. Što je obećao, to je i napravio.
Idemo na najavu uvođenja carina Kini. Danas između Sjedinjenih Država i Kine traje pravi trgovinski rat, kojeg je započeo Trump. Naime, Donald Trump je počeo nametati carine na razne proizvode iz Kine, a Kinezi su odgovorili točno s istim carinama i smanjenjem američkog uvoza u vrijednosti roba proizvedenih u Sjedinjenim Državama i koje se uvoze ili su se uvozile u Kinu.
Točno je da ova točka Trumpovog programa utječe na globalno gospodarstvo, trenutno i na same Amerikance, najviše na njegovo biračko tijelo, ali to njega nije briga i on dosljedno prati kurs kojeg je odredio u predizbornom programu.
Prije izbora, kao kandidat za predsjednika, Donald Trump je govorio o potrebi priznanja Jeruzalema za glavni grad Izraela. Bez obzira na to što se time krši međunarodno pravo, on je to učinio i američko veleposlanstvo iz Tel Aviva preselio u Jeruzalem, i to usprkos činjenici da je time razljutio cijeli islamski svijet.
Tijekom predizborne utrke je Trump govorio o potrebi raskida nuklearnog sporazuma s Iranom, koji je za Sjedinjene Države bio nekoristan i opasan. Prema njegovim riječima, potpisivanjem sporazuma s Teheranom je Washington gotovo obećao da će Iran štititi u slučaju vojnog napada. Prošlo je vrlo malo vremena do jednostranog raskida nuklearnog sporazuma s Iranom, uvedene su jednostrane sankcije i kompanije iz cijelog svijeta, ne samo iz Sjedinjenih Država, povukle su se iz Irana.
Donald Trump je naveo "kako osuđuje Obamin Transpacifički sporazum (TTP) i da namjerava revidirati uvjete Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA), kojeg su između SAD, Kanada i Meksiko potpisali 1994.
"Ako Sjedinjene Države ne uspiju ostvariti postići povoljnije uvjete, mi izlazimo", rekao je Trump prije nego je prisegnuo za predsjednika, što je i učinio.
Nedavno je potpisao novi sporazum o slobodnoj trgovini i ulaganjima s Kanadom i Meksikom, naravno, po puno povoljnijim uvjetima za SAD.
Kao predsjednik, Trump je početkom 2017. godine potpisao dekret o američkom povlačenju iz Transpacifičkom sporazumu (TTP), kojeg je u veljači 2016. potpisalo 12 zemalja - SAD, Malezija, Vijetnam, Singapur, Bruneji, Australija, Kanada, Novi Zeland, Meksiko, Čile i Peru.
U trenutku povlačenja i ugovora TTP, dokument još nije ratificirao američki Kongres i Trump je to iskoristio, ne bojeći se da će izgubiti obraz pred međunarodnom zajednicom.
Iako nešto drugačije, Donald Trump je još jedan trgovinski sporazum doveo do ruba propasti - Transatlantsko partnerstvo (TTIP). Ovaj sporazum o slobodnoj trgovini su Sjedinjene Države dizajnirale s Europskom unijom. Carine koje je Trump uveo na čelik i aluminij su TTIP su pretvorile u neprovediv i besmislen dokument. Europski saveznici Sjedinjenih Država su bili nesretni su i ogorčeni, ali Trump čini ono što je u svom programu obećao i izlazi iz svih "poslova" koji dovode do gubitka radnih mjesta u Sjedinjenim Državama.
Dakle, vidimo da je analizirajući odnos između "riječi i djela" vrlo teško Trumpa nazvati kontradiktornim i nepredvidljivim. Ali bi bilo pogrešno smatrati ga prvim političarom koji je učinio sve što je rekao i rekao samo ono što će zaista činiti.
Kao što smo rekli, još je rano izvući konačne zaključke ove politike, jer je Trump sa svojom politikom zaratio gotovo s cijelom svijetom i pola Amerike, a pozitivni rezultati još nisu na razini očekivanog.
No, postoji i dio o Rusiji, što je logično, jer je Hillary Clinton vanjskopolitički dio predizborne kampanje temeljila na sukobu s Rusijom i autokratom Vladimirom Putinom. Što je u programu Trumpa pisalo o Rusiji? Ništa važno. Na nekoliko je mjesta bilo izjava kako treba biti prijatelj s Rusijom i da bi on, Donald Trump, rado unaprijedio odnose s ruskim predsjednikom, kao i da će uspjeti postići sporazum s njim. Međutim, još tijekom kampanje je Donald Trump počeo mijenjati svoj ionako nejasan stav.
Trump je u listopadu 2016. godine rekao da ponovno razmatra svoj stav prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i pridružio se kakofoniji zapadnih političara koji su sa svih strana osuđivali akcije Moskve u sirijskom gradu Aleppu.
Optužio je Kremlj da ne poštuje ni Obamu ni Hillary Clinton i rekao da ne zna kako će se razvijati njegov odnos s Putinom. Prije toga, tijekom predizborne kampanje, Trump je pohvalio Putina i predvidio "vrlo, vrlo dobre" odnose s Rusijom, a onda je rekao "kako pretpostavlja da će oni biti užasni".
U tom smislu se nameće zanimljivo pitanje. Naime, tko je i zašto odlučio da je Trump "proruski" kandidat i da će pod njim odnosi između Moskve i Washingtona nužno biti topliji? Zapravo, kao kandidat Republikanske stranke za američkog predsjednika Donald Trump nije imao nikakav stav o Rusiji u obliku konkretnih prijedloga, osim u apstraktnim govorima u duhu "bolje je imati dobre odnose s Putinom i ja ću ih pokušati izgraditi".
Ne, takvih odnosa neće biti, jer nisu dio njegovog predizbornog programa i Trump ih neće ni graditi.
Naravno, program Donalda Trumpa je nešto veći od nekoliko stavki koje je objavio Reuters 2016. i za koje smo vidjeli da ih Trump provodi u djelo.
Međutim, već možemo zaključiti da je Donald Trump političar koji dosljedno provodi svoj program, za čiju ga je realizaciju dio američkog poslovnog sektora doveo na vlast. Međutim, iako tijekom kampanje Rusiju nije spominjao u jasnim terminima kao borbu protiv Irana, Kine, podršku Izraelu, "čiste račune" sa saveznicima, čak i nenapisani dio programa za Rusiju nije bilo ništa što bi Moskva mogla pozdraviti.
Slijedom toga, nema razloga da se Rusija nada da će Trump promijeniti antiruski kurs svih prethodnih uprava Washingtona. No, toga su u Moskvi svjesni i samo moraju pažljivo pratiti sve što Donald Trump kaže i dokumente koje dizajnira njegova administracija. Stoga je krajnje vrijeme da se jednom i zauvijek razbiju iluzije da u ključnim zemljama na Zapadu na vlast može doći "proruski" političar. Zapravo, takav političar i ne treba biti "proruski", nego "proamerički", "pronjemački" ili "profrancuski", ali ne "antiruski", ali je iluzija očekivati čak i političara koji bi slijedio prijateljski kurs prema Moskvi kao središtu euroazijskog prostora. To nitko ne očekuje i na to je naivno računati i trošiti vrijeme u iščekivanju takvih mogućnosti. Ono što Moskva može ostvariti je održavati najveću razinu ekonomske suradnje u postojećim okolnostima. Ništa više.
Trumpov predizborni program objavljen u jesen 2016. - Reuters
Komentari čitatelja
na naše novosti