Mediji odlazak ministra Mattisa uglavnom povezuju s izjavom Donalda Trumpa prema kojoj će se 2000 američkih vojnika povući iz Sirije, ali su se nesuglasice između predsjednika i ministra obrane mogle primijetiti u brojnim pitanjima, kao što je odnos s ostatkom zemalja unutar NATO pakta, situacija u Afganistanu ili izdaci u vojnom proračunu za projekte koje želi Trump, a Pentagon ne podržava. Sirija je vjerojatno bila kap koja je prelila čašu strpljenja ministra Mattisa, jedine važne osobe u Bijeloj kući preostale u početnom Trumpovom tima iz siječnja prošle godine.
James Mattis, koji će obnašati dužnost američkog ministra obrane do umirovljenja u veljači, napisao je:
"Oduvijek sam čvrsto vjerovao da je snaga naše nacije neraskidivo povezana sa snagom našeg jedinstvenog i sveobuhvatnog sustava savezništava i partnerstava. Dok Amerika još uvijek predstavlja nezamjenjivu naciju u slobodnom svijetu, ne možemo štititi naše interese ili učinkovito ispunjavati tu ulogu bez održavanja čvrstoće tih saveza i pokazivanja poštovanja prema našim saveznicima. Baš kao i vi, od početka govorim kako američke oružane snage ne bi trebale biti svjetski policajac, već da moramo koristiti sve alate američke moći kako bismo jamčili zajedničku obranu, što uključuje pružanje učinkovitog vodstva našim savezništvima. Tu snagu je demonstriralo 29 NATO demokracija sa svojom predanošću u borbi uz nas nakon napada na Sjedinjene Države 11. rujna. Dodatni dokaz za to je i koalicija 74 država u borbi protiv Islamske države.
Jednako tako, vjerujem da moramo biti odlučni i nedvosmisleni u našem pristupu prema državama čiji se strateški interesi kose s našima. Na primjer, jasno je da Kina i Rusija žele oblikovati svijet prema njihovom autoritarnom modelu i tako steći pravo veta na odluke drugih država u području ekonomije, diplomacije i sigurnosti, a sve s ciljem promicanja njihovih vlastitih interesa na štetu njihovih susjeda, Sjedinjenih Država i naših saveznika. Baš zato moramo koristiti sve alate američke moći kako bismo pružili zajedničku obranu.
Moj stav je da se saveznike mora poštovati i biti jasan kada je riječ o štetnim čimbenicima kao i strateškim konkurentima i čvrsto je utemeljen na više od 40 godine iskustva bavljenja tim pitanjima. Moramo učiniti sve kako bismo unaprijedili međunarodni poredak koji pridonosi našoj sigurnosti, prosperitetu i vrijednostima, a solidarnost naših saveznika u tome nas samo jača.
S obzirom na to da je vaše pravo imati ministra obrane čija su gledišta o ovim i drugim pitanjima usklađenija s vašima, vjerujem da je najbolje da napustim svoj položaj", napisao je na kraju svog otvorenog pisma bivši general i odlazeći američki ministar obrane James Mattis.
Tko će naslijediti Mattisa?
Imenovanje Jamesa Mattisa za prvog Trumpovog ministra obrane zapravo nije iznenadilo nikoga, kao što se dalo naslutiti da će i on, poput većine bivših visokih dužnosnika aktualne uprave, podnijeti ili biti prisiljen na ostavku.
Ministar Trumpu nije odgovarao jer dolazi iz redova "stare garde", što se vidi i po sadržaju njegove pisane ostavke. James Mattis je nesklon naglim obratima i kao vojnik s desetljećima iskustva više voli kupovati vrijeme, uz nadu da će se "ratna sreća" preokrenuti u njegovu korist. Međutim, Trump je u više navrata pokazao kako nema strpljenja, posebice sada, kada u drugoj polovici mandata ulazi u razdoblje koje može iskoristiti za predizbornu kampanju za novi mandat, a sada mora dokazati veću predanost svom izbornom programu. Ako se sjetimo Trumpovih predizbornih govora i učinjenog u protekle dvije godine, lako je zaključiti da u njega nema nikakvih sentimentalnih veza prema saveznicima, ne osjeća da su SAD išta ikome dužne, a po pitanju obrane traži jasne račune.
Ovo bi mogla biti prilika za Trumpov pomak prema umjerenom kursu i da za čelnika Pentagona imenuje osobu koja će više pozornosti obratiti na unutarnje američke prioritete, ne na desetljećima zastupane teze kako su SAD "prvak demokracije", "izuzetna nacija" i da "moraju voditi saveznike i svijet", čak i ako to nije u interesu Amerikanaca, što nije bio slučaj ni u jednoj od inozemnih intervencija.
Problem je što najvjerojatniji nasljednici generala Jamesa Mattisa neće biti nimalo umjereni.
Odmah nakon objave vijesti i ostavci čelnika Pentagona, američki mediji su kao novog ministra obrane počeli spominjati senatora Arkansasa Toma Cottona i senatora Južne Karoline Lindsaya Grahama. Ovu dvojicu ujedinjene činjenica da su bili bliski s pokojnim republikanskim senatorom Johnom McCainom, koji je umro ove godine, a poznat je kao vatreni zagovornih svih oblika borbe protiv američkih neprijatelja, posebice Rusije, Irana i Kine.
Tom Cotton je omiljen među neokonzervativcima, gdje se ovaj mladi veteran rata u Iraku percipira kao nasljednik Johna McCaina. Lindsay Graham je sve svoje godine provedene u Senatu bio suradnik McCaina i poznat je po svojim ratnohuškačkim izjavama. Ipak, zbog mladosti i vojnog znanja je Cotton za mnoge realniji kandidat.
U svakom slučaju, ako se predviđanja pokažu točnima, ni dolazak Toma Cottona ni Lindsaya Grahama na čelo Pentagona svijetu neće donijeti ničega dobroga.
Odlaskom Mattisa se potpuno konsolidirala osovina Bolton-Pompeo. Sada savjetnik za nacionalnu sigurnosti John Bolton i državni tajnik Mike Pompeo više nemaju nikakvih problema s unutarnjim otporom u Bijeloj kući i postaju gotovo nedjeljivi timu za pitanja "nacionalne sigurnosti".
Postoji i mala mogućnost da Trump odluči uravnotežiti ovu osovinu i na Mattisovo mjesto dovesti čovjeka koji se ne glasi za "jastreba" među američkom figura. Ali to je već bio James Mattis, stoga se postavlja pitanje zašto je trebao otići?
S jedne strane, postoje određene skupine koje su zainteresirane za nastavak jačanja kursa neprijateljstava prema Iranu, dijelom i prema Kini, dok sve veže neprijateljstvo prema Rusiji. S druge strane, uz sve ove skupine, Trump se ipak želi kandidirati za drugi mandat.
Dakle, ako Trump započne rat, kao još jednu avanturu američke vanjske politike, to će teško pogoditi njegove izglede za ponovni izbor.
Donald Trump sada mora pokazati predanost svom izbornom programu na unutarnjem planu, što bi mogla biti svojevrsna prilika za zaokret ka umjerenom smjeru i da će novi čelnik Pentagona više pažnje posvetiti tim prioritetima.
Trump je službeno oprostio od Mattisa na Twitteru, gdje je napisao kako se bivši general i ministar obrane u mirovinu povlači "sa svim počastima" i istaknuo kako je Mattis pomogao u postizanju sporazuma s američkim partnerima prema kojima će platiti njihov udio u vojnim obvezama, što je bilo jedno od ključnih Trumpovih obećanja u kampanji.
NBC
Komentari čitatelja
na naše novosti