"Sada se suočavamo s državnim udarom u punom razvoju", kazao je Maduro u nedjelju u intervjuu za CNN Turk . Istodobno je kazao kako je otvoren za dijalog i da je susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom malo vjerojatan, ali ne i nemoguć.
Kao što smo naveli, jučer Španjolska, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo rekle da će priznati Juana Guaidóa za predsjednika, ako Maduro ne raspiše izbore u nametnutom roku.
Tijekom posebnog zasjedanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, sazvanog na zahtjev Sjedinjenih Država, Rusija je europski ultimatum nazvala "apsurdnim", kao i samu sjednicu o stanju u Venezueli, a ruski predstavnik Vasilij Nebenzja je rekao da bi, vodeći se tom logikom, Rusija mogla sazvati sjednicu o neredima i prosvjedima Žutih prsluka u Francuskoj, jer kao stalna članica ovog tijela na to ima pravo. Ruski predstavnik je ultimatum europskih zemalja, kojima su se danas pridružile Belgija i Nizozemska, osudio kao uplitanja u unutarnje poslove suverenih država, te dodao kako samo narod Venezuele i institucije te zemlje imaju pravo i moraju pronaći izlaz iz trenutne situacije.
Na sjednici je Venezuelu predstavljao ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza, koji je rekao da SAD žele rat u njegovoj zemlji, ali im to neće poći za rukom.
"Što želite, gurnut Venezuelu u građanski rat? Nećete to uspjeti. "Predsjednik Trump, možda kao i drugi američki predsjednici, traži rat i želi pravo vladavine u našoj zemlji kako bi si osigurao određene prostore upravljanja i gospodarstva. Toga neće biti u Venezueli i biti rata u Venezueli", rekao je Jorge Arreaza tijekom sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, što je novinarima ponovio nakon izlaska iz dvorane za sastanke.
Mobilizacija vladinih pristaša
I dok su svi zapadni mediji prenijeli snimku nekoliko desetaka tisuća pristaša oporbenog čelnika Juana Guaidóa tijekom njegova samoproglašenja za "predsjednika" Venezuele, gotovo nijedan ili doslovno nijedan nije prenio vijest da su se jučer, tijekom sjednice Vijeća sigurnosti, diljem Venezuele održali prosvjedni skupovi podrške ustavnom predsjedniku Maduru i njegovoj vladi.
Okupljene vladine pristaše i vojnike na skupu u San Carlosu, glavnom gradu države Cojede, osobno posjetio predsjednik Ustavotvorne skupštine Diosdado Cabello. U Caracasu su se prosvjedi podrške održali u četvrti La Pastora, a isto je bilo u gradu Maracaibu, državi Zulia.
Diosdado Cabello je u San Carlosu, nakon što je naglasio da SAD stoje iza "državnog udara" u Venezueli, rekao masama: "Nijedna vlada svijeta, bez obzira na to koliko je moćna, ne može doći i imenovati predsjednika u Venezueli."
"Sljedeća faza američke uprave je ignoriranje ostalih ustavnih institucija Venezuele. Pozivam sve da se pripreme" za bitku u koji će neki možda morati dati sve za obranu zemlje", rekao je Cabello, kojega mnogi smatraju glavnim ideologom vladajuće stranke PSUV koju je utemeljio Hugo Chavez.
Prosvjedi podrške su održani i u inozemstvu. U Turskoj je stotine ljudi u Istanbulu marširalo i nosilo vezane turske i venezuelanske zastave. Prosvjednici, koji su uzvikivali slogane podrške Maduru, nosili su nacionalne zastave obje zemlje, ali i brojne zastave Komunističke partije Turske. Slično je u Rimu, odakle je veleposlanstvo Venezuele objavilo fotografije skupa potpore na Twitteru.
Sama sjednice Vijeća sigurnosti, koju je ljutito napustio američki državni tajnik Mike Pompeo, pokazala se kao neuspjeh američke diplomacije.
Na izvanrednoj sjednici koju su u Vijeću sigurnosti sazvale SAD, 19 od ukupno 35 zemalja je osudilo miješanje stranih zemalja u unutarnje poslove Venezuele, čime je latinoamerička zemlja dobila potporu svom suverenitetu od većine stalnih i nestalnih članica Vijeća sigurnosti.
19 od ukupno 35 zemalja se otvoreno tijekom rasprave usprotivilo uplitanju u unutarnja pitanjima Venezuele i podržalo proces dijaloga između nacionalnih aktera.
Izvanredni sastanak na visokoj razini je sazvan na zahtjev američkog državnog tajnika Mikea Pompea, kako bi Washington dobio međunarodnu podršku za pružanje legitimiteta pokušaju provedbe državnog udara u Venezueli i priznavanje nametanja marionetske vlade.
Međutim, SAD, njihovi saveznici iz takozvane Skupine iz Lime i dio Europske unije nisu postigli cilj u Vijeću sigurnosti, gdje je većina zemalja s različitih kontinenata tražila poštivanje suvereniteta latinoameričke zemlje.
Američke argumente su odbile i velike sile s pravom veta, Rusija i Kina, uz potporu zemalja Afrike, Latinske Amerike i Kariba, koje su na kraju tijekom glasanja bile u većini. Latinoamerička medijska kuća TeleSur je vijest popratila kratkim naslovom: Svijet se odlučio za demokraciju i grafikom tko je kako glasao.
Tko je kako glasovao nakon rasprave o Venezueli u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda
Iako je predsjednik Nicolas Maduro članovima američke diplomatske misije u Caracasu prije tri dana dao rok od 72 sata da napuste zemlju, jučer je rekao da počinje rok od 30 dana za pregovore o formiranju novog, smanjenog formata nužnih bilateralnih odnosa između dvije zemlje.
Vlade Venezuele i Sjedinjenih Država su se dogovorile da će uspostaviti Ured za očuvanje interesa, izvijestilo je ministarstvo vanjskih poslova u Caracasu, što bi značilo da je Washington odustao od stava da ne želi pregovarati s nelegitimnim režimom i vodit će poslove isključivo kroz suradnju s oporbom i Juanom Guaidóm.
Čini se je i Maduro shvatio da je teško prekršiti bečku konvenciju i bilo kakvim nasiljem bi dao razlog američkoj strani za intervenciju, ali su u Washingtonu svjesni da Juan Guaidó neće ispuniti povjerenu mu zadaću.
"Obje vlade su se dogovorile da se u svakom glavnom gradu održe pregovori o osnivanju Ureda za interese, iz kojeg se mogu regulirati migracijske procedure i druga pitanja od bilateralnog interesa, uz strogo pridržavanje međunarodnog prava u slučaju prekida odnosa između zemalja", kaže službeno priopćenje Ministarstva vanjskih poslova Venezuele.
Tako su se zemlje složile da će zadržati dio svog diplomatskog osoblja u Caracasu i Washingtonu. Podsjetimo da je veliki broj američkih diplomata pod policijskom pratnjom iz Caracasa za SAD odletio u petak, ali je dio diplomatske misije još uvijek u zgradi američkog veleposlanstva u glavnom gadu Venezuele.
Imajući to na umu, ovlašten je ostatak osoblja svake misije, koji će se održati tijekom dogovorenog razdoblja i dalje biti zaštićen diplomatskim prerogativima, te će se morati održati isključivo u sjedištu koje je pripadalo bivšim veleposlanstvima, prije raskida odnosa", dodaje tekst Ministarstva vanjskih poslova Venezuele.
Pregovori imaju rok od trideset dana za postizanje konačnog dogovora.
"Ako sporazum ne bude postignut u razdoblju od trideset dana, obje će misije prestati s aktivnostima i obje će države nastaviti s određivanjem entiteta kojem će odlučiti povjeriti svoje interese, dok preostalo osoblje napušta teritorij svake zemlje u sljedećih sedamdeset i dva sata nakon isteka navedenog roka", naglašava se u priopćenju.
Iako priopćenje izričito navodi da su se "vlade obje zemlje dogovorile" o pregovorima i smanjenju razine odnosa na Ured za interese, Washington još nije potvrdio predanost pregovorima.
Zlato Venezuele za oporbu
Osim toga, kako izvještava Bloomberg, SAD su izvršile pritisak na Banku Engleske da odbije zahtjev predsjednika Venezuele Nicolasa Madura, koji je tražio repatrijaciju zlata koje pripada Bolivarskoj Republici. Više komentatora u ovoj odluci vidi želju da državni udar ili pobunu do svrgavanja madura financira zlatom Venezuele, koje je, kao i rezerve i novac drugih zemalja, nesretno i nepromišljeno predano u ruke britanskih, američkih i francuskih bankara.
Bloomberg navodi kako se radi o polugama vrijednim 1,2 milijarde dolara. Banka Engleske je odlučila ne dati zlato nakon što su američki državni tajnik Mike Pompeo, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton i drugi američki dužnosnici izvršili pritisak na London o tom pitanju.
Sjedinjene Države stranu imovinu Venezuele žele usmjeriti Juanu Guaidóu, koji se proglasio predsjednikom zemlje. Tako se Washington nada da će povećati svoje izglede za stjecanje kontrole nad vladom.
Devizne rezerve Središnje banke Venecuele čine 8 milijardi dolara, od čega samo dio drži u Engleska Banka. Istodobno je nepoznata lokacija preostalog dijela imovine.
Sam Juan Guaidó je podržao odluku londonskih bankara, rekavši da "tako počinje proces zaštite imovine Venezuele".
"Nećemo više dopustiti zlostavljanja i krađu novca namijenjenog hrani, lijekovima i budućnosti naše djece", rekao je samoproglašeni predsjednik Venezuele.
Podsjetimo da je Maduro rekao da oporba Venezuele trguje zlatom, a 1. studenog prošle godine je američki predsjednik Donald Trump uveo novi paket sankcija protiv Venezuele kako bi blokirao operacije sa zlatnim rezervama.
Podsjetimo, europske zemlje su odluku o priznavanju oporbenog zastupnika za predsjednika odložile za osam dana, a Juana Guaidóa su priznali zemlje "Skupine iz Lime", osim Meksika, dakle, Čile, Argentina, Brazil, Kanada, Kolumbija, Kostarika, Gvatemala, Honduras, Panama, Paragvaj i Peru, kao i Albanija, Gruzija i SAD, Švicarska i Organizacija američkih država (OAS), te samoproglašeno Kosovo.
Sve ovisi o vojsci
Većina stručnjaka se slaže da sljedećih dana sve ovisi o vojsci, ne toliko o vanjskom pritisku. U tom smislu je važno napomenuti da je vojni ataše Venezuele u Washingtonu priopćio je kako je "prekinuo odnose" s Nicolasom Madurom i priznao kao legitimnog predsjednika Juana Guaidóa. Jesu li ovo prvi znakovi nezadovoljstva u vojsci ili je riječi izoliranom slučaju i časniku koji je odlučio ostati u Sjedinjenim Državama do "svrgavanja Madura"?
Mnogi venezuelanski diplomati i časnici se suočavaju s izazovima, prije svega oni koji služe u zemljama koje su priznale oporbenog zastupnika za predsjednika latinoameričke zemlje. Za Caracas je pukovnik José Luis Silva, vojni ataše u Washingtonu, izdajnik domovine.
Podrediti se inozemnim interesima je čin izdaje i kukavičluk prema domovini naslijeđenoj od našeg osloboditelja Simona Bolivara. Stoga odbacujemo izjave pukovnika Joséa Luisa Silve, rekao je ministar obrane Venezuele, Vladimir Padrino Lopez.
Osim ovog slučaja, dva dana nakon pobune male skupine vojnika sjeverno od Caracasa je na društvenim mrežama objavljena je video poruka divizijskog generala Jesusa Alberta Mendoze. Pozvao je vojsku da se pridruži "mirnom prosvjedu" protiv Madura, kojeg je general nazvao komunističkom diktaturom. Zanimljivo, ali kasnije nije bilo vijesti o bilo kakvom sankcioniranju pobunjenog generala Mendoze. Bolje rečeno, nije bilo priopćenja za medije o njegovoj sudbini.
Bilo kako bilo, sve dok se Maduro može oslaniti na generale i srednji zapovjedni kadar, on je siguran. Ministar obrane Venezuele je jednom je rekao: "Vojska će se boriti za Madura do posljednjeg metka", ali to ne znači da će cijela vojska to učiniti. Ministar Padrino Lopez je čovjek vrlo odan predsjedniku i logično je da će ga braniti. Ali činjenica da je vrenje u oružanim snagama u tijeku je očita i konačna ravnoteža moći će ovisiti o vojsci. Iako za sada nema naznaka da će se to dogoditi, ali ako vojska stane na stranu opozicije, to će biti kraj Madura.
Za kraj, kako smo s prijevodom članka odvjetnice Eve Golinger i sami kritizirali sve što je Maduro učinio, bolje rečeno što nije učinio, sve rasprave u tom smislu su bespredmetne i mogu se voditi nakon što prođe opasnost od izbijanja građanskog rata ili inozemne agresije na Venezuelu.
Dani i sati u kojima se suverenoj zemlji nameće predsjednik koji se u istočnom dijelu Caracasa popeo na žardinjeru i preko megafona položio predsjedničku zakletvu, i kao takav odmah dobio podršku iz Washingtona, nekoliko latinoameričkih satelita Trumpove i bivših uprava, te Albanije i Kosova, zaista nije vrijeme da se traže argumenti koji bi opravdali ovaj čin. Da u Venezueli ništa nije kako bi trebalo biti nije nikakva tajna, što su vidjeli i saveznici Madura koji su poslali stručne timove da uoče greške u poslovanju i uklone ih. To je i u njihovom interesu, jer su u tu zemlju, od kada je pod sankcijama i pritiskom, samo Kina i Rusija uložili nešto manje od 100 milijardi dolara.
Ali takve rasprave su danas bespredmetne i štetne, jer prihvaćanjem argumenata Guaidóa se daje legitimitet "njegovom" pokušaju provedbe državnog udara. Ako organizatorima ovog teatra apsurda pođe za rukom da ostvare svoje ciljeve, tko kaže da se sutra bilo tko bilo gdje u svijetu neće popeti na žardinjeru, traktorsku gumu, drveni sanduk ili, ako ima malo novca, na improviziranu binu i proglasiti se predsjednikom i mi ćemo ga prihvatiti. "Mi" - u slučaju Hrvatske, jer će naša vlada za sedam dana sigurno potpisati zajedničku deklaraciju prihvaćanja Guaidóa za predsjednika, ako je sastavi Europske komisija.
Madurova vlada zaslužuje sve kritike, ali ona nije jedinio krivac za situaciju u kojoj se zemlja našla. Ali o tome smo već pisali u kritici njegove vlade uoči ovog cirkusa u članku o Bolivarskoj revoluciji i može li ona nadživjeti Chaveza. Ako Vas zanima, kao podsjetnik možete pročitati tih nekoliko redova, iako je to u ovom trenutku apsolutno nevažno.
Komentar: Koliko god Maduro bio nesavršen Zapad nema nikakvo pravo diktirati ono što je najbolje za Venezuelu, osobito zato što je njihova motivacija iza ovog gnusnog miješanja očito stvoriti uvjete kako bi moglo kontrolirati i isisavati naftno bogatstvo zemlje, koje je nedavno rangirano kao jedno od najviših na planeti.