venezuela
© teleSUR
Dezinformacije i lažne vijesti većine medija protiv Venezuele i njene vlade stvara opasan fenomen, jer stanovništvo koje se informira putem njih u lažne vijesti vjeruje kao u istinu.

Kako bi dao svoj doprinos u borbi protiv propagande, prije nego Venezuela završi u ruševinama kao Libija, španjolski ekonomist i akademik Alfredo Serrano je sastavio jednostavan popis vijesti koje bi trebale i morale potaknuti javnu raspravu o venecuelanskoj stvarnosti.

1. Izborno tijelo CNE

Nacionalna skupština (AN) Venezuele je izabrana 2016. godine, a njom predsjedava oporbeni zastupnik Juan Guaidó, izabran od Nacionalnog izbornog vijeća Venecuele (CNE), istog tijela putem kojeg je Nicolás Maduro izabran za predsjednika 2013. i 2018. Sada vodstvo Nacionalne skupštine i Guaidó izjavljuju da je CNE manipulirana institucija, tvrdeći tako da je ponovni izbor madura za predsjednika prijevara. Prema toj logici oporbe, onda bi cijela Nacionalna skupština i svi njezini zastupnici, uključujući i Juana Guaidóa, bili jednako nelegitimni predstavnici.

Međutim, do sada ne postoje dokumenti koji dokazuju ovu optužbu, a izvješća promatrača Ujedinjenih naroda su potvrdila da nije bilo nepravilnosti u 25 izbornih procesa provedenih u Venezueli tijekom posljednjih 20 godina.

2. Priznanja

Organizacija američkih država (OSA) nije priznala Guaidóa za predsjednika Venezuelu. To je učinio glavni tajnik organizacije, Luis Almagro, sam i na vlastitu odgovornost, ali bez potvrde zemalja članica. Almagro je pokušao prisiliti OAS na to, ali većina zemalja taj prijedlog nije podržala.

Isto tako, čak ni UN nisu priznali Guaidóa. Na izvanrednim sjednicama, koje su zbog toga sazvale Sjedinjene Američke Države, većina država članica je odbila priznati Guaidóa. To je u nekoliko navrata potvrdio i glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, koji je za ulazak "humanitarne pomoći" Venezueli napisao pismo odobrenja, ali pod uvjetom da ga odobri vlada kojom predsjedava Nicolás Maduro.

Papa Franjo, kao najviši predstavnik Katoličke crkve na svijetu se nije pridružio priznanju Guaidóa, što je rekao novinarima tijekom povrataka u Italiju iz Paname.

Nisu ni sve zemlje Europske unije odbacile Nicolása Madura. Italija, Grčka, Rumunjska, Irska, Bugarska, Cipar, Malta i Slovačka ne podržavaju prijedlog Guaidóa i zbog blokade EU nije donijela odluku.

Veliki geopolitički i gospodarski akteri kao što su Kina, Rusija, Turska, Iran, Meksiko i Južna Afrika, kao i države Kariba, CARICOM i Parlasur u parlamentu Mercosura, kao i vlade Latinske Amerike poput Kube, Bolivije i Nikaragve ne priznaju drugog predsjednika osim Nicolása Madura.

3. Resursi

Venezuela je prva zemlja na svijetu s najvećom količinom naftnih rezervi, osma s najvećom količinom plina, vrijednost njenih zlatnih rezervi premašuje bruto domaći proizvod Čilea ili Danske, vrijednost njezinih rezervi željeza premašuje BDP Meksika ili Španjolske, vrijednost rezervi dijamanata premašuje BDP Paragvaja ili Bolivije. Štoviše, nedavno se pokazalo da na venecuelanskom području postoje velike količine metalne rude koltana.

4. Imovina

Što se tiče vlasništva, ekonomist i akademik Alfredo Serrano tvrdi da je 98,5 posto tvrtki osnovanih u Venezueli privatno, 0,5 posto je mješovito, a samo jedan posto su potpuno javne, iako ovih 1% čini 15 do 20% ukupnih ekonomskih aktivnosti zemlje.

5. Mediji

U istoj kategoriji, 80% venecuelanskih medija je privatno, a većina pripada opoziciji.

6. Američke sankcije

Prema članku kojeg je objavio The New York Times, nove sankcije protiv Venezuele od strane vlade Donalda Trumba koštat će venecuelansko gospodarstvo ukupno 11 milijardi dolara izgubljenih prihoda samo od nafte.

Tome su pridodane i ekonomske posljedice prethodnih američkih odluka protiv zemlje, a prva je bila ona Baracka Obame od 9. ožujka 2015. godine, kada je Venezuelu proglasio "izvanrednim rizikom" za američku nacionalnu sigurnost.

7. Vanjski odnosi

Kina je jedan od glavnih partnera i prijatelja u gospodarskim i političkim odnosima s Venezuelom.

U Venezueli završava 40% sredstava koje kineska vlada dodjeljuje cijeloj Latinskoj Americi. Isto tako, Rusija i Turska su veliki partneri Venezuele, a ti bilateralni odnosi su uspostavljeni tijekom vlada Huga Chaveza i Nicolása Madura.

8. Granica sa Sjedinjenim Državama

Važan element je granica između Venezuele i Sjedinjenih Država, koja je uređena Sporazumom o pomorskim granicama iz 1978., kojim se uspostavlja granica između otoka Venezuele u Karipskom moru i ovisnih teritorija Sjedinjenih Država na tom području, tj. Rica i Djevičanskih otoka.

9. Američka humanitarna pomoć

Od početka ekonomskih poteškoća uzrokovanih američkom blokadom, vlada Nicolása Maduro distribuira osnovne namirnice (rižu, šećer, brašno, mlijeko, ulje i žitarice, među ostalima) za šest milijuna obitelji diljem zemlje. Ovi "kombi paketi" dopiru do obitelji svakih 30 dana putem lokalnih odbora za nabavu i proizvodnju.

"Humanitarna pomoć" koju su Sjedinjene Države obećale i koju je pokrenula opozicija pod vodstvom Guaidóa, koštala je 20 milijuna dolara, čime se može kupiti samo milijun komada paketa pomoći koje daje vlada. Osim toga, 20 milijuna dolara iz Washingtona mogu "spasiti" samo pet tisuća Venecuelanca za razdoblje od najviše mjesec dana.

Važno je znati da su tijekom 2017. i 2018. godine EU i Sjedinjene Države zajedno poslali približno 60 milijuna dolara "pomoći" Venezueli, što je još uvijek tri puta veći iznos od najavljenog nedavno, a koristi je imalo 6% populacije samo za konzumiranje riže.

Isto tako, 20 ili 60 milijuna dolara nisu ništa prema 23 milijarde dolara koje su Sjedinjene Države i zemlje EU ekonomskim sankcijama uzele Venezueli, što je ekvivalent proračuna Španjolska za zdravstvo i obrazovanje tri godine.

10. Pomoć o kojoj mediji šute

Reći da je Nicolás Maduro odbacio stranu pomoć je laž. Činjenica da on to čini s onim što su nedavno ponudile Sjedinjene Države, koje na ove akcije prijete intervencionizmom.

Program američke zdravstvene organizacije (PAHO) za liječenje određenih bolesti u Venezueli postoji već nekoliko godina u zdravstvenom planu zemlje. Pomoć je detaljno opisana na internetskoj stranici agencije, nakon dogovora Ministarstva zdravstva Venezuele i programa PAHO, što je dovelo do isporuke lijekova, kontracepcijskih sredstava i obuke u upravljanju epidemijama.

Samo u siječnju 2019. je PAHO isporučio lijekove za 3000 pacijenata, kao i 3 milijuna antiretrovirusnih lijekova i sredstava za osiguranje 95% cjepiva protiv ospica i difterije.

Isto tako, u studenom 2018. Godine su Ujedinjeni narodi odobrili sredstva putem Zajedničkog fonda za reagiranje u izvanrednim situacijama (CERF), s iznosom od 9,2 milijuna dolara za humanitarne programe u Venezueli, u suradnji s vladom u Caracasu.

Telesur