nove galaksije
© AFP / Datoteka / Joseph EID
Poznati svemir upravo je postao mnogo veći.

Nova karta noćnog neba, objavljena u utorak, ocrtala je stotine hiljada prethodno nepoznatih galaksija, otkrivenih korišćenjem teleskopa koji može da detektuje izvore svetlosti koje optički instrumenti ne mogu da vide.

Međunarodna grupa astronoma koja stoji iza ovog istraživanja svemira kaže da njihovo otkriće doslovno baca novo svetlo na najdublje tajne svemira, uključujući fiziku crnih rupa i razvoj galaksija.

"Ovo je novi prozor u svemir", rekao je Kiril Tase, astronom iz pariške zvezdarnice.

"Kada smo ugledali prve snimke zapitali smo se: 'Šta je ovo?'. Ništa slično nismo videli pre".

Više od 200 astronoma iz 18 zemalja bilo je uključeno u studiju, kojom se radioastronomijom pregledavalo nebo iznad severne polutke i otkrilo 300.000 izvora svetlosti za koje se smatra da su nove galaksije.

Radioastronomija naučnicima omogućuje da svemir istražuju radio talasima i detektuju radijaciju koja se proizvede pri interakciji velikih nebeskih objekata.

Grupa je koristila teleskop niske frekvencije (LOFAR) u Holandiji kako bi "skupila" tragove davne radijacije stvorene pri spajanju galaksija. Ti tragovi mogu da se šire milionima svetlosnih godina.

Otkriće novih izvora svetlosti moglo bi da pomogne naučnicima da bolje razumeju ponašanje jednog od najzagonetnijih fenomena svemira.

Crne rupe, koje imaju toliko snažnu privlačnu gravitacijsku silu da im nijedna materija ne može pobeći, emitiuju radijaciju kada "progutaju" druge velike objekte, poput zvezda.

Tase je rekao da će nova tehnika promoći astronomima da uporede crne rupe i uvide kako se formiraju i razvijaju.

"Ako gledate aktivnu crnu rupu, tragovi radijacije nestanu nakon milion godina i nećete ih videti na visokoj frekvenciji svetlosti. Ali na niskoj, možemo videti mnogo starije elektrone", rekao je Tase.

Snimke koje je proizveo teleskop Hubble naučnike je doveo do uverenja da u svemiru ima više od 100 milijardi galaksija, iako su mnoge prestare i predaleke da bi se moglo opaziti tradicionalnim tehnikama.

Karta koja je stvorena zahvaljujući LOFAR-u, i delimično objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics, sadrži samo dva odsto vidljivog neba.

LOFAR je sastavljen od evropske mreže radio antena koja se proteže preko sedam zemalja, čime formira ekvivalent satelitskom tanjiru razmera 1300 kilometara.

"Najstariji objekti u svemiru stari su oko 11 do 12 milijardi svetlosnih godina", rekao je Tase. "Očekujem da ćemo uskoro moći da vidimo mnogo takvih", zaključio je.