Ideja, vjerojatno zamišljena od strane posebnog Trumpovog izaslanika Elliotta Abramsaa, bila je eskalacija do točke sukoba u kojoj bi vlada Nicolasa Madura mogla biti kriminalizirana, što bi dalo opravdanje za agresiju od strane Washingtona i Bogote.
Različite verzije potvrđuju da su iza paljenja kamiona na graničnom mostu Francisco de Paula Santander bili pripadnici kolumbijskih paravojnih snaga, a to je trebao biti "casus belli" za vojnu intervenciju u Venezueli, baš poput iračkog "oružja za masovno uništenje" i "Gaddafijevog bombardiranja civila" u Libiji.
Sljedeći korak koalicije protiv Venezuele je bio sazivanje sastanka takozvane Grupe Lima jučer u Bogoti, koji je sazvan od američkog potpredsjednika Mikea Pencea, koji je prisustvovao na konklavi.
Na sastanku, koji je dijelom bio pokriven od korporativnih medija, bio je vidljiv nedostatak konsenzusa o mogućoj vojnoj intervenciji koju bi predvodio Pentagon i čini se da su svi bili protiv Ivana Duquea i Mikea Pencea.
Prije sastanka je bjegunac iz Venezuele Antonio Ledezma dao izjavu u kojoj je zatražio od svog partnera Juana Guaidóa da na sastanku zatraži "humanitarnu intervenciju na temelju odgovornosti za zaštitu (R2P)", što je američki "pravni" pristup koji se koristio u bombardiranju SR Jugoslavije i Libije. Time se još jednom potvrdila spremnost venecuelanske proameričke opozicije da kao jedinu moguću promiče američku "vojnu opciju".
Unatoč tim uzvicima, dio američkog i latinoameričkog establišmenta ne podržava operaciju ovog tipa. Tog je mišljenja i José Miguel Vivanca, direktor za Latinsku Ameriku Human Rights Watcha
Isto tako je i Europska komisija, preko glasnogovornice EU za vanjske poslove, Maje Kocijančič, izrazila "vrlo jasnu volju da se mora izbjeći vojna intervencija".
Ovo odstupanje pokazuje promjenu plana na sastanku Grupe Lima i polarizirane stavove o sukobu u Venezueli.
Duque, Guaidó i Pence, tim redoslijedom, održali su prazne govore temeljene na medijskoj fikciji i psihološkim operacijama.
Kolumbijski predsjednik je govorio o uspjesima i nastavku "diplomatske opsade" protiv venecuelanske države i dao svoju riječ da će se poduzeti snažne mjere za rušenje "režima" u Caracasu.
"Situacija u Venezueli nije dilema između rata i mira, prava dilema je nastavak tiranije ili trijumf demokracije, ljudskih prava i sloboda", rekao je Duque, koji je dodao "kako 23. veljače nije bio poraz, jer se potvrdila predanost u pružanju humanitarne pomoći".
Juan Guaidó je apelirao na donošenje odluka unutar Grupe Lima.
"Donosimo odluku između demokracije i diktature, između masakra i spašavanja života", rekao je Guaidó.
Dok je bjegunac od pravde držao svoj govor, a Mike Pence se pripremao za svoj, američko ministarstvo financija je najavilo nove sankcije protiv četvorice Madurovih guvernera koji su odgovorni za komercijalne morske luke i pomorsku blokadu.
Svojim teokratskim stilom se američki potpredsjednik osvrnuo na najnovije financijske akcije Washingtona i najavio isporuku 56 milijuna dolara Grupi Lima, koju je Trump nazvao "velikim pobjednicima slobode". Pence je dao potporu Guaidóu i spomenuo da su događaji od 23. veljače bili borba "između demokracije i diktature".
Stoga je od zemalja regije zatražio da "zamrznu imovinu dužnosnika Venezuele i prebace ih Guaidóu", a zatim da zatraže da pripadnici vojske Venezuele prihvate "velikodušnu amnestiju" Narodne skupštine.
Na temelju "false flag" operacija na granicama je svu krivnju prebacio na vladu u Caracasu.
"Kolumbija je naš najvažniji partner u regiji i svaka prijetnja suverenitet i sigurnosti ove zemlje će se suočiti s odlučnim odgovorom Sjedinjenih Država", rekao je Pence.
To može značiti samo traženje potpore za međunarodnu vojnu intervenciju dva najagresivnija aktera u regiji, Kolumbije i Sjedinjenih Država.
Termin "regionalna prijetnja", koja je na kraju potkopala deklaraciju Grupe Lima, preuzeta je iz Južnog zapovjedništva Pentagona, čija izvješća Senatu izražavaju namjeru za intervenciju u Venezueli, opisujući latinoameričku zemlju kao "narkodržavu odmetnika koji su u savezu s organizacijama kao što su kolumbijski ELN i libanonski Hezbollah".
Sve veće optužbe da vlada u Caracasu koristi "paravojne" ili "neregularne oružane skupine" mogu biti motiv za iskorjenjivanje navodne "sigurnosne prijetnje regiji".
Izjave različitih nacionalnih predstavnika u Grupi Lima su ukazale da su zemlje regije sklonije drugim aktivnostima nego vojnoj intervenciji u Venezueli, što se na kraju odrazilo u konačnoj deklaraciji koja isključuje intervenciju i fokusira se na "diplomatski i financijski pritisak".
Zapravo je potpredsjednik Brazila, general Hamilton Mourao, rekao da njegova zemlja neće sudjelovati u vojnoj avanturi koju sponzoriraju Sjedinjene Države. Osim toga, brazilsko ministarstvo obrane je izvijestilo da je postiglo sporazum s ministarstvom u Caracasu kako bi se spriječile daljnje epizode nasilja u kojima su sudjelovale oporbene skupine koje su napale venecuelanske sigurnosne snage.
Međutim, "sve opcije su još na stolu", kako tvrde Guaidó i Bijela kuća.
Da su Guaidó i njegov tim odustali od plana "dostave humanitarne pomoći", razočarali bi sve one koji su povjerovali da će napokon doći željena vojna intervencija s američkim zastavama.
Najava da je Washington sazvao novu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kako bi razgovarao o pitanju Venezuele bi za Rusiju i Kinu značilo da će morati iskoristiti pravo veta i obraniti od intervencije strateškog saveznika u latinoameričkoj regiji.
Postoje scenariji da se sve provede iz Kolumbije i preko plaćenika koje podržavaju kolumbijska vojska, Južno zapovjedništvo i NATO, ali to je mač s dvije oštrice za Guaidóa, obzirom da bi takva agresija ujedinila "nacionaliste" i "chaviste", iako su i potonji pristaše unitarističkog "bolivarskog nacionalizma".
Sjedinjene Države će najvjerojatnije pokušati produžiti pomoć Guaidóu tako što će slučaj "humanitarnih kamiona" predati Vijeću sigurnosti UN-a, navodeći razne epizode "zločina protiv čovječnosti", pokazujući slike od 23. veljače kao nasilje koje traži veću izolaciju Venezuele.
S druge strane, čelnik Vijeća Amerika, Eric Farnsworth, upozorava da bi vojna akcija razbila "međunarodnu koaliciju" protiv "režima" Bolivarske Republike.
Sve ovo je očigledan znak da vojna intervencija nema potrebnu potporu i Grupa Lima odbacuje ovu inicijativu.
Komentar: Povezano:
- Lažne vijesti gorućih kamiona? Venecuela istjeruje diplomate Kolumbije, kamioni američke "humanitarne pomoći" poslani natrag
- Venezuelanska "opozicija" želi izazvati sukobe: Napadi na Nacionalnu gardu na granici sa Kolumbijom
- Američka hegemonija ogrezla u krvi: Kako se politika SAD-a u Venecueli ogolila do kosti
Također pogledajte: Nastanak Juana Guaidóa: Kako je američki laboratorij za promjenu režima stvorio vođu venezuelanskog državnog udara