© Brendan Smialowski / AFP - Getty ImagesBrazilski predsjednik Jair Bolsonaro i predsjednik Donald Trump odlaze na tiskovnu konferenciju u Rose Garden 19. ožujka 2019. godine
"Mi ćemo s ponosom učiniti Brazil našim glavnim saveznikom izvan NATO-a i s nestrpljenjem očekujemo rad s njim po Venezueli, Iranu i Kini", izjavio je Bolton na svom tvitu. Pregovori predsjednika SAD-a i Brazla - Donalda Trumpa i Jaira Bolsonara - postali su "veliki susret s novim snažnim strateškim partnerom", naglasio je Bolton.
Status glavnog saveznika SAD-a izvan NATO saveza uveden je 1989. godine. Tijekom 1996. g. zemlje koje su dobile taj status polučile su dodatnu vojnu i financijsku pomoć. Američki predsjednik može imenovati državu glavnim saveznikom tijekom 30 dana od potvrde takvog prijedloga od strane Kongresa.
Spomenuti status za države koje su ga polučile znači razvoj prije svega odnosa sa SAD-om: mogućnost sudjelovanja u zajedničkim vojnim projektima, provedbi zajedničkih vojnih istraživanja, sudjelovanje u ograničenim protuterorističkim operacijama, isporuke ograničenih vrsta naoružanja, zajedničke projekte u svemiru i td.
Do sada status glavnog američkog saveznika izvan NATO-a imaju: Afganistan, Argentina, Australija, Bahrein, Egipat, Filipini, Izrael, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kuvajt, Maroko, Novi Zeland, i Pakistan.
Međutim, s Brazilom je stvar specifična - on je punopravni član skupine zemalja BRICS, koju još čine Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, pa bi, time, za razliku od spomenutih država, de facto bio izvučen iz rusko-kineskog okrilja, kao ključnih zemalja u BRICS skupini.
Naravno kako će u slučaju da Brazil, na čijem je čelu od Nove godine spomenuti proamerički predsjednik i bivši vojnik - zbog svojih konzervativnih svjetonazora i političkog djelovanja prozvan još i "brazilskim Trumpom" - postane glavni američki saveznik izvan NATO-a, ta država morati izići iz grupe zemalja BRICS, jer je teško vjerovati kako će (ako ćemo vjerovati Boltonovim riječima) Brazil, zajedno sa SAD-om, između ostalog raditi i po pitanju Kine (i Irana, koji, uz Tursku, također traži svoje mjesto u grupi BRICS), a da bi ova i druge članice BRICS-a to mirno promatrale.
Ovdje je bitno naglasiti kako je Brazil ideološki, politički i socijalno vrlo podjeljena zamlja, kao i to, da se integracijski procesi unutar BRICS-a već duže vrijeme intenzivno razvijaju, poput zajedničke Banke BRICS, uspostave jedinstvenog paltnog sustava i sl., pa ćemo sa zanimanjem pratiti daljnji razvoj stanja vezeno uz ovu Boltonovu inicijativu, koja će, nedvojbeno, povisiti ionako visoke političke tenzije u toj najvećoj južnoameričkoj zemlji, ali i među njegovim susjedima, prije svega Venezueli.
I upravo pristigla vijest, objavljena od strane američkog Bloomberga: Nova razvojna banka BRICS planira ove godine dodjelu kredita najvećoj afričkoj tvrtci iz sfere distribucije električne energije, Eskom Holdings SOC Ltd. iz Južnoafričke Republike.
Ta se tvrtka susreće s brojnim problemima operativne i financijske prirode u svezi sve većih potreba za isporukom električne energije. Vlada namjerava tvrtci dostaviti pomoć u iznosu od 4,8 milijardi dolara, podjeljeno u iduće tri godine. Banka BRICS dodjelila bi 180 milijuna dolara za izgradnju mreže, a razmatra i kreditiranje još dvaju projekata te tvrtke u 2019.g., od kojih bi se za jedan dodjelilo 480 milijuna dolara, a za drugi 300 milijuna dolara. Ta će banka JAR-i ove godine ukupno dodjeliti 900 milijuna dolara.
Inače, Eskom je najveća elektro-energetska tvrtka u čitavoj Africi, a njezin udio podmiruje 95% potreba za električnom energijom u JAR i oko 45% potreba u svim državama afričkog kontinenta. Tvrtka je u krizi zbog visoke razine dugovanja, ali i nužnosti kapitalne modernizacije svog sustava opskrbe.
Komentar: NATO ili BRICS, izbor ne bi trebao biti upitan. Kako će predsjednik Bolsonaro postupiti ukoliko bude morao birati, ostaje da se vidi.