rusija
© Getty Images
Britanski istraživački centar Chatham House objavio je izvješće u kojem se navodi da se Rusija priprema za rat. Prema autoru dokumenta, to dokazuje velika modernizacija ruske vojske. Prema riječima stručnjaka, kojeg je kontaktirao RT, na Zapadu su zadivljeni uspjehom ruske nacionalne obrambene industrije. Analitičari vjeruju da zemlje NATO pakta pokušavaju stvoriti razloge za povećanje izdataka za obranu. Osim toga, ističu da su zapadne zemlje nedavno potkopale međunarodne sporazume o kontroli naoružanja.

Britanski analitički centar Chatham House, koji se bavi istraživanjima u području međunarodnih odnosa, objavio je izvješće u kojem se navodi kako se Rusija navodno priprema za rat.

Prema autoru studije, kojeg je kontaktirao RT, njegovo se uvjerenje temelji na činjenici da Moskva modernizira oružane snage. Istodobno, dokument zanemaruje službene stavove ruskih vlasti. Moskva je u više navrata naglasila kako Rusija jača obrambeni potencijal isključivo radi zaštite zemlje. Kao što je ranije rekao ruski predsjednik Vladimir Putin, Ruska Federacija se zalaže za mir i međunarodnu stabilnost.
"Rusija je miroljubiva država, provodimo odgovornu vanjsku politiku i nastojimo ojačati međunarodnu stabilnost. Nastavit ćemo jačati obrambene potencijale zemlje, razvijati i poboljšavati oružane snage", kazao je ruski čelnik.
Podsjetimo da su među najvećim sponzorima analitičkog centra Chatham House Ministarstvo za međunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva, a na popisu donatora su britansko Ministarstva vanjskih poslova, vojska Ujedinjenog Kraljevstva, američka korporacija Lockheed Martin, proizvođač borbenih aviona F-35, te drugi.

U izvješću britanske organizacije se navodi da je Rusija država koja se "smatra okružena neprijateljima i pati od naslijeđa bolnog povijesnog iskustva".

"Ruske oružane snage su fokusirane na ofenzivne akcije u kombinaciji s obrambenim mjerama", vjeruje autor izvješća.

Izjave britanskog istraživačkog centra o "agresivnim namjerama" Moskve nužne su kako bi se opravdali vojni izdaci Londona, izjavio je Konstantin Blohin, stručnjak Centra za sigurnosne studije Ruske akademije znanosti.

"Zapad pokušava naći smisao za svoju politiku ograničavanja Rusije kako bi na tome zaradio tisuće milijardi dolara. Potrebno je oživjeti vojno-industrijski kompleks, koji prije nije imao tolika sredstava", rekao je u intervjuu za RT.

Blokhin je podsjetio da često rad istraživača u analitičkim centrima plaćaju poduzeća vojno-industrijskog kompleksa, lobirajući time za svoje interese.

U međuvremenu, Aleksej Podberežkin, ravnatelj Centra za vojno-političke studije na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose, vjeruje da su visoke stope izgradnje ruskog vojnog potencijala uzdrmale Zapad, uključujući i Veliku Britaniju, jer zemlje NATO pakta nisu očekivale da će Moskva napraviti takav iskorak.

"Oni su bili pokopali ruske oružane snage i našu sposobnost da odgovorno odgovorimo. Međutim, Ruska Federacija je šokantnim tempom modernizirala oružja i povratila mogućnost učinkovitog odgovora na različite načine, ne samo uz pomoć nuklearnog oružja", zaključio je Podberežkin.

Kao što je navedeno u studenom 2018. u ruskom Ministarstvu obrane, posljednjih šest godina je broj modernih oružja u oružanim snagama značajno porastao. Udio novih i moderniziranih tehnologija u strateškoj nuklearnoj trijadi povećao se s 37% na 81%, u zrakoplovnim snagama - s 30% na 73,9%, u mornarici s 52% na 61,9%, u kopnenim snagama s 15% na 45,8%.

Broj krstarećih projektila se u vojsci povećao 30 puta, najviše zbog nabave sustava "Iskander-M" i "Kalibar".

Neodgovorena pitanja

Autor izvješća Chatham Housea izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog nuklearnog potencijala Rusije. U ovom slučaju se analitičar poziva na "različite naznake", ali ne navodi što je u pitanju.

"Sovjetska je vojska temeljito, vjerojatno više od NATO pakta, bila spremna za nuklearni sukob, ali su strahovi vezani uz činjenicu da bi takav sukob značio i slom SSSR-a otklonio tu opasnost. Nije jasno je li u Moskvi sada slično razmišljaju. Različiti nagovještaji ukazuju na to da je Rusija u slučaju vojnog sukoba velikih razmjera spremna koristiti nuklearno oružje", navodi se u dokumentu.

Osim toga, autor u izvješću čitateljima postavlja pitanja koja bi ih trebala dovesti do određenih zaključaka. Stručnjak očito ne želi preuzeti odgovornost da samostalno formulira te zaključke.

"Zašto bi Rusija potrošila mnogo novca na stvaranje obrambenih i ofenzivnih sposobnosti za nuklearni rat ako ne bi bila spremna ili uopće neće sudjelovati u takvom ratu?", retorički se pita britanski analitičar, ali ne želi dati odgovor.

S druge strane, Moskva čvrsto izjavljuje kako nikada neće biti prva koji će pokrenuti nuklearni udar.
"Naši planovi primjene, a nadam se da se to nikada neće dogoditi, su teorijski planovi takozvanog osvetničkog protuudara", naglasio je ranije ruski predsjednik Vladimir Putin.

"Odluka o uporabi nuklearnog oružja može se donijeti samo ako naši raketni sustavi upozorenja ne samo da su primijetili lansiranje projektile, već su i dali točne prognoze putanje leta i vrijeme pada bojevih glava na teritorij Ruske Federacije. To se zove protuudar na udari i imamo zakonsko pravo na odgovor", dodao je ruski predsjednik.
Rusija je u više navrata izražavala strahove od kolapsa postojećeg sustava odvraćanja od stjecanja oružja. To je ruski čelnik posebno naglasio na velikoj konferenciji za novinare u prosincu 2018. godine.
"U biti, sada smo svjedoci kolapsa međunarodnog sustava odvraćanja od utrke u naoružanju. Nakon što se dogodilo povlačenje Sjedinjenih Država iz Ugovora protiv balističkih raketa (INF), koji je, što sam već rekao tisuću puta, bio kamen temeljac u području neširenja nuklearnog oružja i odvraćanja utrke u naoružanju, bili smo prisiljeni odgovoriti stvaranjem novih sustava naoružanja kako bi prevladali te ABM sustave", rekao je Putin.
Prema riječima političkog analitičara Konstantina Blohina, zemlje NATO pakta glasno govore o snažnom ruskom nuklearnom potencijalu samo kako bi ubrzale modernizaciju vlastitog nuklearnog oružja. Također je istaknuo da se Sjedinjene Države povlače iz Ugovora o uklanjanju projektila srednjeg i kratkog dometa (INF), a to će im omogućiti da do 2028. godine potroše 494 milijardi dolara na održavanje i poboljšanje strateške nuklearne trijade.

"Najnoviji trendovi u zapadnoj obrambenoj politici sugeriraju da si nitko ne može priuštiti smanjenje vojnih izdataka za ofenzivna oružja. Vojni proračuni zemalja svijeta su u porastu, ugovori su raskinuti, a SAD govore o stvaranju taktičkog nuklearnog oružja", rekao je Blohin.

"Neočekivani test" za NATO

U izvješću Chatham House također navodi da Rusija u Siriji i Ukrajini navodno provodi metode vođenja "rata nove generacije".

"Možda Rusija vjeruje da je po opsegu premašila, čak i sve članice NATO pakta, barem u pogledu različitih nevojnih aspekata sudjelovanja u ratu nove generacije. Zbog toga Moskva može steći dovoljno samopouzdanja da preuzme rizik ratovanja s protivnikom, koji je potencijalno ili stvarno jači u vojnom smislu", kaže se u dokumentu.

Autor materijala se ujedno pita može li NATO izdržati "neočekivani test" i hoće li se njegove članice uopće držati zajedno u kriznoj situaciji.

"S druge strane, kakvu razina borbenih sposobnosti mogu pokazati oružane snage zemalja NATO pakta kada se savez podvrgne neočekivanom testu. Ovo je važno i zbog činjenice da su NATO zemlje desetljećima i u različitoj mjeri bile bez punih vojnih akcija, a većina ih je zbog ekonomskih razloga u različitom stupnju smanjila borbeni potencijal?", piše izvješće.

RT napominje da je u 2019. NATO napunio 70 godina. Uoči obljetnice je američki vojni kolegij predstavio prognozu o budućnosti vojnog bloka. Prema mišljenju stručnjaka postoje tri načina za razvoj organizacije, a sva tri Rusiju vide kao protivnika.

"Na temelju antiruske retorike i rusofobnih stavova u NATO paktu oni pokušavaju ujediniti članove saveza. Međutim, što je taj trend jači, veći će biti otpor unutar europskih zemalja. One shvaćaju da postoji opasnost od ponavljanja scenarija Prvog i Drugog svjetskog rata, kada će sav teret pasti na europske zemlje", kaže Aleksej Podberežkin.

"U savezu su uvijek postojala neslaganja i teško bi bilo moguće ujediniti sve sudionike pred "ruskom prijetnjom", prije svega zbog različitih političkih i ekonomskih interesa", dodao je Konstantin Blohin.

"NATO je američki instrument kontrole nad Europom kao vojno-političkim blokom. Ali bez prijetnji nema razloga za njegovo postojanje. Nakon raspada Sovjetskog Saveza u je NATO za neprijatelja proglasio međunarodni terorizam, a zatim se prebacio na Rusiju. Međutim, nemaju svi članovi NATO-a takav stav", zaključio je Blohin, uz određenu dozu optimizma da u brojnim europskim vladama ipak prevladava zdrav razum koji će se oduprijeti militarizmu i neutemeljenoj antiruskoj histeriji.