Mark Esper
© Getty Images
Američki ministar obrane Mark Esper
Američki ministar obrane Mark Esper će po drugi put u posljednja dva mjeseca ovog tjedna doputovati u Europu, kako bi nastavio razgovore s NATO saveznicima o položaju i prisutnosti Sjedinjenih Država u regiji. Najavu dolaska je objavio sam Esper, kolovoza na sastanku s novinarima u Pentagonu.

Nije jasno koje će zemlje posjetiti, ali je sigurno da će se sastanci usredotočiti uglavnom na budućnost proturaketne obrane nakon završetka Ugovora o balističkim projektilima srednjeg i kratkog dometa, na operativnu spremnost NATO pakta, na misiju u Afganistanu i "prijetnju koju Iran uzrokuje sigurnosti Bliskog istoka".

O tim se pitanjima već raspravljalo na posljednjem ministarskom sastanku NATO pakta prošlog lipnja, kojem je prisustvovao i Esper, kojeg je predsjednik Donald Trump nekoliko dana ranije imenovao za ministra obrane.

U Europi, međutim, neće biti samo Mark Esper, jer je ovih dana potpredsjednik Mike Pence došao u Poljsku na niz sastanaka čiji je cilj jačanje suradnje dviju zemalja. Na pregovorima će biti i državni tajnik Mike Pompeo, koji će taj tjedan boraviti na Starom kontinentu, iako njegov raspored putovanja nije najavljen. Pompeo će tijekom boravka u Europi vjerojatno razgovarati s francuskim kolegom o onome što se događa u Libanonu, gdje je napetost između Izraela i Hezbollaha dosegla vrhunac.

Libanonski premijer Saad Hariri bio je taj koji je zatražio intervenciju iz Sjedinjenih Država i Francuske i o tome razgovarao telefonom s Pompeom i diplomatskim savjetnikom francuskog predsjednika Emmanuelom Bonneom.

IRANSKO PITANJE

Mark Esper sigurno razgovarati sa svojim kolegama o Bliskom istoku. Fokus čelnika Pentagona ipak će biti na Iranu i operaciji "Sentinel", koja je nedavno postala potpuno operativna, iako u kojoj sudjeluju samo SAD, Velika Britanija, Australija i Bahrein. Cilj je bio da se veći broj zemalja pridruži misiji, a SAD su nastojale uključiti prije svega one koji imaju izravan interes da se osigura sloboda plovidbe u Perzijskom zaljevu, gdje naftnim tankerima i lukama Arapskog poluotoka prijetnju navodno stvara Iran.

Borba protiv Teherana je ključni dio američke vanjske politike, čak više od sukoba protiv Kine i Rusije. Pravi razlog je zaštita cionističkog entiteta, ali se službeno navodi kako su ti razlozi gospodarske prirode, jer je Iran jedan od glavnih proizvođača nafte na globalnoj razini, te politički, budući da se iranski nuklearni i raketni program nastavio unatoč sporazumu potpisanom 2015. godine, kojeg je raskinuo predsjednik Trump.

Ovaj dio je posebno neuvjerljiv, jer raketni program nikada nije bio dio sporazuma, a Iran se, kako je potvrdila IAEA, pridržavao svih ograničenja nametnutim međunarodnim sporazumom.

Mark Esper će tijekom svog posjeta Europi sigurno dodatno naglasiti potencijalnu prijetnju koju donosi Iran, ali i stalne diplomatske napore kako bi se pokušao postići novi sporazum s Teheranom koji bi okončao napetosti i osigurao mir i stabilnost na tom području.

Trumpov ministar obrane s ovim prijedlozima dolazi u Europu usprkos činjenici da je Iran poručio kako neće biti novih pregovora i traži od europskih potpisnika nuklearnog sporazuma da se pridržavaju dogovorenih odredbi, a ako ne bude tako, Islamska Republika ne vidi razloga da jednostrano poštuje odredbe.

RUSKA "PRIJETNJA"

Druga glavna "prijetnja" koju su primijetile Sjedinjene Države i Europa jest ona iz Rusije, a ona se povećala nakon američkog raskida Ugovora o suzbijanju balističkih raketa srednjeg dometa, iz kojeg je kasnije istupila i Rusije.
Mark Esper europske "saveznike" plaši dometom ruskog projektila 9M729 , jer bi, kako je rekao za Fox News, Rusija njime mogla ciljati potencijalne ciljeve na europskom tlu. Zbog toga će drugi cilj Esperovog puta biti pronaći rješenje za osiguranje raketne obrane i sigurnosti europskih zemalja, "posebno onih istočne Europe kojima prijeti politika Moskve".
Američki ministar obrane imat će i složene zadaće u raznim susretima na europskom tlu, jer dok istovremeno tvrdi da je Rusija prijetnja, mora uvjeriti europske vazale da prihvate reintegraciju Rusije u skupinu G7. Podsjetimo da Moskva nije izrazila posebnu zainteresiranost za ponovnim sudjelovanjem u radu ove skupine sve dok traje režim sankcija uveden Rusiji zbog ujedinjenja s Krimom i vojne kampanje Kijeva protiv Donbasa.

Ovu je ideju iznio Trump tijekom posljednjeg summita G7 održanog u Biarritzu, namjeravajući ponovno otvoriti godišnji sastanak i za Rusiju. Ipak, ima nekih pomaka oko ovog pitanja, jer SAD pokušavaju uvjeriti zemlje Istočne Europe da je za globalnu sigurnost dobro da se smanji američka prisutnost na njihovu teritoriju i umanje sredstva namijenjena za vojnu pomoć. To se posebno odnosi na Ukrajinu. Ovo je teška zadaća i realizacija ovog cilja bi mogla potrajati.

VOJNI TROŠKOVI TAKOĐER NA STOLU

Trostruki posjet potpredsjednika Mikea Pencea, državnog tajnika Pompea i ministra obrane Espera još jednom pokazuje važnost koju Sjedinjene Države pridaju transatlantskim odnosima, unatoč razlikama u gospodarskoj sferi, uglavnom zbog činjenice da većina europskih zemalja ne poštuje sporazume o izdvajanju manje od 2% BDP-a za obranu.

To je ključna točka Washingtona otkako je Donald Trump preuzeo dužnost u Bijeloj kući, koji je od glavnih europskih zemalja zatražio i nastavit će to činiti da povećaju vojne investicije kako bi "podijelile" gospodarski teret održavanja saveza sa Sjedinjenim Državama. Esper vjerojatno neće imati priliku da ostvari značajne rezultate u tom smislu, ali će tijekom svojih sastanaka u Europi još jednom potvrditi kurs Bijele kuće.