Faleh al-Fayyadh

Faleh al-Fayyadh, savjetnik za nacionalnu sigurnost Iraka
Faleh Al-Fayyad, irački savjetnik za nacionalnu sigurnost i vođa narodnih mobilizacijskih jedinica, poznatih i kao većinski šiitske Hashd Al-Shaabi snage, razgovarao je o bilateralnim odnosima dviju zemalja s glavnim tajnikom Ruskog vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolajem Patruševom. Dvojica prvih obavještajaca su posebno razgovarala o novim aranžmanima za sigurnosnu strategiju Iraka.

Vrijedi podsjetiti da je novi saziv iračkog parlamenta, uz podršku predsjednika i premijera, suglasan oko potrebe odlaska američkih snaga s nacionalnog teritorija Iraka. Ostanaka američkih vojnika podržavaju samo Kurdi i nekoliko zastupnika bez političke težine u iračkom parlamentu.

Kako prenosi Tass, rusko ministarstvo vanjskih poslova, riječima dužnosnika zaduženog za Bliski istok i sjever Afrike Mihaila Bogdanova, priopćilo je da su "tijekom pažljive razmjene mišljenja u vezi s hitnim pitanjima Bliskog istoka, s naglaskom na situaciju u Iraku i susjednoj Siriji, strane naglasile potrebu daljnjih zajedničkih napora usmjerenih na održavanje sigurnosti i stabilnosti u regiji suprotstavljanjem međunarodnom terorizmu, a posebno ISIL-u i drugim ekstremističkim organizacijama".

Sastanak je održan jučer, a također je obuhvatio suradnju dviju zemalja u vojnom i obrambenom sektoru, koja se posljednjih mjeseci zbog izraelskih napada na irački teritorij, kako bi se gađale proiranske šiitske milicije, vratila u središte pozornosti.

VEZA SE VRAĆA, JOŠ JAČA

Akcije bombardiranja koje je izveo Izrael u srpnju i napadi počinjeni u kolovozu, uključujući i neke izvedene bespilotnim letjelicama, proširili su raskol u odnosima između Bagdada i Washingtona, lom koji nikada nije u potpunosti zacijelio, unatoč oružanoj "pacifikaciji" iz 2003. godine.

Irak se, naime, vratio s velikim zanimanjem za suradnju sa svojim starim strateškim partnerom, Rusijom. Čini se da je vlada Abdula-Mahdija, koja je prošlog svibnja već rekla da bi mogla kupiti ruske sustave protuzračne obrane S-400, nakon izraelskih upada sve više opredijeljena za kupnju raketnog kompleksa ruske proizvodnje.

Na pregovorima u Moskvi je pitanje iračke protuzračne obrane bila glavna tema. Osim obavještajnih čelnika, Faleha Al-Fayyada i Nikolaja Patruševa, na summitu su bili i ruski i irački vojni atašei.

Ovo je prva posjeta na ovako visokoj razini nakon sastanka Odbora za sigurnost načelnika stožera vojski Irana, Sirije, Iraka i Rusije prošlog ljeta.

Al-Fayyad će se također sastati s Aleksandrom Lavrentijevom, ruskim izaslanikom za Siriju, kako bi razgovarali o situaciji u zemlji opustošenoj godinama rata. Bagdad i Moskva zapravo već surađuju u okviru četveročlanog vojnog mehanizma, zajedno s Teheranom i Damaskom, a centar ovog vojno-obavještajnog formata za borbu protiv ISIL-a u Siriji i Iraku je uspostavljen u Bagdadu. Na sastancima, kako tvrdi stručnjak za Bliski istok Eliah J. Magnier, kao "iranski" predstavnici sudjeluju i zapovjednici libanonskog Hezbollaha.

Međutim, kao što smo već izvijestili, izraelski upadi dronovima u Irak s područja Sirije kojeg kontroliraju Kurdi, odjednom postaje hitan problem za Bagdad, koji želi obraniti vlastiti zračni prostor. Trenutno na nebu Iraku leti samo što želi Washington, a Bagdad može samo stajati i gledati na ovu situaciju zbog nedostatka modernih sustava kontrole i obrane.


Komentar: Stižu i nove informacije: Zapovjednik iračke šiitske milicije izjavio je da su SAD izraelskoj vojsci omogućile pristup bazama iz kojih su njeni dronovi poletjeli za napad na ciljeve unutar Iraka:
"Dronovi koji lete u zračnom prostoru Iraka uzletjeli su iz američkih baza", rekao je al-Yasseri,

S-400 bi bez sumnje mogao preokrenuti situaciju i jamčiti iračkoj vladi suverenitet zračnog prostora i posjedovanje prvog učinkovitog obrambenog sustava. Kritičari ovog posla kažu da se S-400 tek treba dokazati u borbi protiv zrakoplova pete generacije poput F-35, iako je malo vjerojatno da bi Izrael riskirao i slao svoje F-35 u vatru ovih sustava. Čak i da bude oboren "slučajno", kao svojevremeno F-117A "Noćni jastreb" 1999. godine kod Buđanovaca u Srbije, to bi bio težak udarac po imidž američke zrakoplovne industrije.

Potražnja članova iračke vlade i različitih političkih snaga za novom vojnom opremom, bilo da je ruske ili iranske proizvodnje, postaje sve aktualnija.

Prvi potpredsjednik iračkog parlamenta Hassan Karim Al-Kaabi, tijekom sastanka s ministrom obrane Najahom Al-Shammarijem održanom prošle nedjelje, upozorio je Vijeće predstavnika da nijedna "vanjska sila" nije ovlaštena za napad na Irak i destabiliziranje njegove sigurnosti, naglašavajući potrebu za planiranjem prikupljanja informacija, ali prije svega o važnosti razvoja sustava protuzračne obrane za zaštitu zračnog prostora zemlje.

IZRAEL JE ZAKOMPLICIRAO PLANOVE SJEDINJENIH DRŽAVA

Uključivanje Rusije u sigurnosno pitanje Iraka uopće nije iznenađujuća posljedica krize koju je pokrenuo Izrael. Povodom bombardiranja u kolovozu, Washington je formalno odlučno Tel Aviv, ali je ipak poručio kako napadi moraju prestati i da je Izrael prešao "nepisanu granicu".

Donald Trump, uz sve što je učinio za Izrael, mora paziti na sigurnost američkih vojnika još uvijek raspoređenih u Iraku, kao i onih u Siriji, a nakon napada su neki od zapovjednika proiranskih milicija rekli da će nakon sljedećeg napada, ako ga bude, američki vojnici postati legitimna vojna meta njihovih boraca.

Proširenje paralelnog rata između Izraela i Irana u Iraku ozbiljno ugrožava odnose između Washingtona i Bagdada. Antiamerički osjećaji u toj zemlji nikada nisu nestali, još od invazije 2003. godine. Osim toga, antiamerikanizam u Iraku, zemlji sa šiitskom većinom, ima snažnu vjersku konotaciju.

Sjedinjene Države sebi ne mogu priuštiti gubitak regionalnog saveznika poput Iraka, ne samo zbog iranskog pitanja, već i zbog toga što je zemlja dom za 13 važnih baza koje oružane snage SAD-a koriste kako bi pod kontrolom držale čitav Bliski istok. Ako bi se antiamerički osjećaji, zbog izraelskih napada i vanjskog utjecaja, pretvorili u "lov" ili smanjenje vojne prisutnosti u Iraku, Washington bi izgubio stratešku prednost. U ovoj situaciji su SAD korak do realizacije takvog scenarija.

Rusija u tom smislu možda nije pružila stratešku alternativu, jer za sada nije dovoljno "teška" da bi djelovala kao protuteža Sjedinjenim Državama ili jednostavno zato što ne raspoređuje trupe u svakoj zemlji u kojoj joj se ukaže prilika, ali je ponudila vrlo zanimljivu taktičku alternativu. To će vjerojatno učiniti jednostavnom prodajom obrambenog oružja, uz posljedično slanje svojih "vojnih savjetnika". Otprilike isto kao što trenutno djeluje u Venezueli ili čak Turskoj, gdje će uz ruske S-400 biti raspoređeni i "vojni savjetnici" ruskog ministarstva obrane.

Ustvari, ne iznenađuje da je čitava priča završila u rukama Patruševa , bivšeg direktora FSB-a i među najvjernijim ljudima predsjednika Putina, tvorca praktički svih "diplomatskih" planova Moskve, od "scenarija za Krim" do upravljanja krizama poput one u Venezueli.

Reakcije State Departmenta još nisu stigle, ali će Washington svog iračkog "saveznika" sigurno morati tretirati u rukavicama, ako želi da to i ostane. Stoga je malo vjerojatno da će Bagdad stradati pod sjekirom CAATSA sankcija, odredbe američkog Kongresa kojom se sankcioniraju svi koji trguju s Rusijom, Iranom i Sjevernom Korejom.

Konačno, Irak je jedina zemlja koja može trgovati iranskom naftom kao da je njegova i smije uvoziti iranski plin, a da mu Washington ne prijeti sankcijama, niti diže buku oko toga. Važnost arapske zemlje, čak i kao "saveznika" u kojem će Pentagon držati nekoliko tisuća vojnika, prevelika je da bi se u Sjedinjenim Državama usudili na vršenje pritiska na Bagdad, posebno zbog izrazito proiranskog sastava aktualnog saziva parlamenta i vlade premijera Adila Abdula-Mahdija.

Sve to otvara vrata Rusiji za povratak u Irak na velika vrata, što može učiniti prodajom sustava S-400, nedugo nakon što je iračkoj vojsci isporučila helikoptere Mi-35M i Mi-28N, zrakoplove Su-25, tenkove T-90S i drugu vojnu opremu.