američka i izraelska zastava
© Reuters / Nir EliasIzraelski vojnik pomaže u namotavanju izraelske i američke zastave
SAD i Izrael raspravljaju o sporazumu o uzajamnoj obrani koji bi dodatno učvrstio već "ogromni" savez između dvije zemlje, otkrio je predsjednik Donald Trump.

"Imao sam danas telefonski razgovor s premijerom Netanyahuom u kojem smo raspravljali o mogućnosti da se krene naprijed s Ugovorom o uzajamnoj obrani, između Sjedinjenih Država i Izraela, koji bi dodatno učvrstio ogromni savez između naših dviju zemalja", Trump je objavio na Twitteru.


Trump je izrazio ne baš skrivenu podršku Benjaminu Netanyahuu uoči predstojećih parlamentarnih izbora u Izraelu.
"Radujem se nastavku tih razgovora nakon izraelskih izbora kada se sastanemo u Ujedinjenim narodima kasnije ovog mjeseca!", napisao je Trump.

Podrška sigurno dolazi u pravo vrijeme jer se čini kako se Netanyahuova pozicija prilično trese. Glasanje provedeno 17. rujna drugi su izvanredni zakonodavni izbori ove godine, nakon što Netanyahu nije uspio formirati vladu u travnju.

Ishod predstojećeg glasanja teško je predvidjeti, jer Netanyahuova stranka, Likud, ima gotovo jednaku potporu kao i njihov glavni protivnik Benny Gantz, pokazuju ispitivanja javnog mnijenja.

Netanyahu je brzo reagirao na Trumpovu najavu, hvaleći se izglednim savezom i uspio je dva puta u jednom objavi nazvati američkog predsjednika "prijateljem".


Stvaranje odgovarajućeg američko-izraelskog saveza neće biti tako velik korak, budući da postojeći sporazumi već obvezuju Washington na zaštitu Tel Aviva u slučaju rata, smatra bivši dužnosnik Pentagona Michael Maloof. Ipak, takav dogovor donekle povećava šanse SAD-a da budu "namamljene u sukob koji ne žele".
"U jednom smislu, Sjedinjene Države preuzele bi obranu Izraela, čak i ako Izrael odluči napasti, recimo Iran, na primjer, tada ćemo se obvezati da ih podržimo bez ikakvog oklijevanja. Već imamo ono što predstavlja obrambeni dogovor ", rekao je Maloof za RT. "Čak i bez papira, Sjedinjene Države bi priskočile u pomoć Izraelu, ako bi ga masovno napali."
"Ono što me brine je da će nas netko poput Netanyahua zapravo još više obavezati u sukob u koji nas može uvući." tvrdi Maloof.

Trumpova odluka da objavi takve planove samo nekoliko dana prije izraelskih izbora nije slučajnost, primijetio je Maloof, a jasno se vidi da je pokušao "poslati poruku kako želi da Netanyahu bude ponovno izabran."

Odnosi Washingtona i Tel Aviva uvijek su bili prilično ugodni - i još su se više zbližili pod Trumpom - ipak dvije zemlje nemaju punopravni vojni savez.

Izrael je bio jedan od prvih glavnih saveznika koji nisu dio NATO (MNNA), oznaka koja ide s čitavim nizom pogodnosti, poput izdašnih zajmova, prioriteta u isporuci raznih vojnih viškova, posjedovanja zaliha ratnih pričuva hardvera u vlasništvu Pentagona izvan vojnih baza SAD-a (za Izrael se kaže kako ima najmanje šest lokacija) i drugih.

Tijekom 2014. godine, SAD su Izrael prihvatile novu klasu saveznika - glavnog strateškog partnera. Nova oznaka, koja je korak iznad MNNA, u osnovi je uspostavljena posebno za Izrael. To je uvelike proširilo SAD-ove ratne zalihe u Izraelu s 200 milijuna dolara na nevjerojatnih 1,8 milijardi dolara.

Pod Trumpovom administracijom, trend se nastavio i 2017. godine, SAD je u Izraelu osnovao svoju prvu stalnu vojnu bazu - postrojenje za protuzračnu obranu.

Ako se sporazum o uzajamnoj obrani dviju zemalja ispuni, to bi bio prvi takav posao za Washington u nekoliko desetljeća. SAD imaju takve sporazume s Australijom, Novim Zelandom, Južnom Korejom i Filipinima. Posljednji je potpisan s Japanom 1960. godine i od tada su se SAD očito opredijelile za povlačenje zemalja u NATO umjesto da potpisuju dvostrane ugovore.

Drugi, prilično starinski sporazum o uzajamnoj zaštiti je ugovor iz Rija koji su SAD i narodi Srednje i Južne Amerike potpisali još 1947. Nekoliko zemalja se iz njega povuklo, a sporazum je nekoliko puta prekršen. Ipak, američki dužnosnici odustali su od sporazuma ranije ove godine uslijed pokušaja svrgavanja venecuelanske vlade. Samozvani "privremeni predsjednik" Juan Guaido i njegova skitnička Nacionalna skupština "vratili su" Venezuelu na sporazum koji su legitimne vlasti u Caracasu otkazale još 2013. godine.