okoliš
Ako nedavno predstavljeni planovi za smanjenje ulaganja u proizvodnju najvećih svjetskih banaka u naftnu i plinsku industriju postanu stvarnost, budućnost ovog sektora koji upošljava milijune radnika će se dovesti u pitanje. Pod krinkom uvođenja "odgovornosti" za okoliš i oživljavanja biznisa s "ljudskim licem" financijske elite skrivaju svoj pragmatizam. O tome u kolumni za portal Oil Price piše dr. Cyril Widdershoven, stručnjak za energetski sektor.

Oko 120 glavnih međunarodnih financijskih institucija, uključujući divove poput Deutsche Banke, Citigrupe i Barclay banke, sudjelovalo je na summitu Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u New Yorku, obećavajući da će u godinama koje nadolaze smanjiti ulaganja u sektor nafte i plina. Navodno, oni sve to rade na temelju ideje kako bi čovječanstvo prešlo na obnovljive izvore energije. U pozadini takvih vijesti, neki od investitora koji su uložili kapital u naftnu i plinsku industriju već su počeli rasprodavati svoju imovinu.

Međutim, prema mišljenju autora članka, najvjerojatnije su pod krinkom "borbe protiv globalnog zagrijavanja" financijske institucije zapravo započele aktivnu fazu konkurencije operaterima nafte i plina.

"Ističu se događaji koji su važniji od političkih nemira na Bliskom istoku. Vrijeme je da se naftni radnici ne plaše rata, već svojih kreditora", kaže dr. Widdershoven.

Kako se ne prisjetiti senzacionalnog PR spektakla "aktivistice" Grete Thunberg. Sve su to karike jednog lanca, sigurni su stručnjaci.

U korist pretpostavke stručnjaka da iza svega stoji korporativni dogovor, ovaj put financijske oligarhije, svjedoči činjenica da ne postoji niti jedan znak koji bi pokazao da relevantne banke aktivno pokušavaju prodati svoje udjele u sektoru ugljikovodika svjetske ekonomije. Da se to dogodilo, sigurno bi dovelo do katastrofe u naftnoj i plinskoj industriji. Srećom, to još nije primijećeno, iako kreditne institucije koje sudjeluju u "klimatskom sporazumu" pokušavaju sve prikazati kao da svijet žele lišiti nafte i plina.

Osim toga, prema mišljenju stručnjaka, do danas proizvodnja obnovljive energije, čak i ako pokazuje stalan razvoj, nije sposobna zadovoljiti čak ni godišnji rast potražnje za energijom na globalnoj razini.

Još uvijek su potrebni konvencionalni izvori, uključujući ugljen i nuklearnu energiju, kako bi se zadovoljile sve veće potrebe proizvodnih pogona.

Očito je da su ciljevi ovog kartela potpuno drugačiji od rješavanja problema klimatskih promjena. Ovo je možda pokušaj povećanja likvidnosti poslovanja s naftom i plinom ili može biti očajnički korak kako bi se povećale cijene sirovina, na izvanredne načine i tako da steknu utjecaj na apsolutno nesigurno tržište ugljikovodika.

"Ali to definitivno nije briga za okoliš", rezimira dr. Cyril Widdershoven.