© Reuters / Carlos Garcia RawlinsDemonstranti se sukobljavaju s policijskim službenicima tijekom prosvjeda protiv mjera štednje u Quitou, Ekvador, 8. listopada 2019.
Prosvjede su izazvale "vrijedne inicijative" Lenina Morena kao ukidanje subvencija za gorivo za prijevoznike, što je prema vladi trebalo uštedjeti 1,4 milijarde dolara proračunskog novca. Reforme su provedene u sklopu "provedbe preporuka MMF-a". Do početka prosvjeda je Morenov rejting u Ekvadoru pao ispod 14%.
U skladu s tim, prosvjedima su se pridružili sindikati prijevoznika, kojima su se pridružili autohtoni narodi Ekvadora i pristaše bivšeg predsjednika Rafaela Corree, koji je Lenina Morena nazvao izdajnikom.
U glavnom gradu su izbili neredi i sukobi s policijom, uz nekoliko mrtvih, desetke ranjenih i stotine zatočenih. Zabilježene su i pljačke trgovina i pogromi.
Lenin Moreno pobjegao je iz glavnog grada zemlje u Guayaquil i blokirao mostove do tamo kako se neredi ne bi proširili na "siguran teritorij". Osim toga, u Guayaquilu se nalaze mornaričke baze ekvadorske vojske u kojima je Moreno postavio sebi odane generale i od tamo može glumiti da upravlja zemljom.
Vlada i Leninu Morenu odani generali su također napustili Quito i pobjegli u Guayaquil.
U Amazoniji su prosvjednici okupirali nekoliko poduzeća i prekinuli proizvodnju. Neki putevi u zemlji blokirani su od strane prosvjednika, a masovni protesti u Quitu se nastavljaju.
VIDEO: Lenin Moreno helikopterom bježi iz glavnog grada Ekvadora
Moreno za prosvjede optužuje bivšeg predsjednika Correu i predsjednika Venezuele Madura koji, prema njegovim izjavama, potiču "ilegalne prosvjede".
EKVADOR I REZULTAT SURADNJE S MEĐUNARODNIM MONETARNIM FONDOM
Nakon što je u ožujku 2019. godine MMF dodijelio Ekvadoru zajma veći od 4,2 milijarde dolara, vlada Lenina Morena odlučila se na niz ekonomskih mjera koje su, prema međunarodnoj financijskoj organizaciji, ima za cilj imale "zaštititi siromašne i najugroženije".
S vanjskim dugom koji je u ožujku 2019. premašio 37 milijardi dolara, predsjednik Moreno je najavio da obustavlja subvencije za gorivo, koje je poskupjelo za 123%.
Moreno također namjerava provesti "reforme rada", koji predviđaju značajno ukidanje pogodnosti za radnike, poput smanjenja godišnjih odmora za državne službenike i 20% manje plaća u povremenim ugovorima.
Najave su potakle prometni štrajk i narodne ustanke koji su uključivali nerede i pljačke u nekoliko gradova u zemlji, uključujući Quito i Guayaquil, gdje je Moreno trenutno izmjestio "vladu" i odabrane pripadnike sigurnosnih snaga.
Kao rezultat ovih demonstracija, prošlog je četvrtka predsjednik proglasio izvanredno stanje od 60 dana kako bi "jamčio sigurnost". Sutradan je MMF podržao te mjere, tvrdeći da je njihov cilj "poticanje čvrstog i uključivog rasta", ali se sukobi nastavljaju.
U svom kratkom petominutnom televizijskom govoru ekvadorski predsjednik Lenin Moreno izvijestio je da je sjedište vlade premješteno u Guayaquil. Tada je predsjednik nastavio optuživati, bez dokaza, da prosvjede protiv njegove vlade financiraju venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro i bivši ekvadorski predsjednik Rafael Correa.
Budući da su uz njega stajali generali, njegov potpredsjednik i ministar obrane sa svake strane, Moreno je zatim ponovio da neće odustati od odluke o ukidanju subvencija za gorivo, koju je nazvao "povijesnom".
Narodna skupština do sada nije dala nijednu izjavu. Tisuće pripadnika domorodačkih naroda u Quito su u ponedjeljak navečer stigli sa sjevera i juga Ekvadora, a izvještaji iz cijele zemlje pokazuju da sigurnosne snage ne provode zapovijed o izvanrednom stanju.
© Reuters / Carlos Garcia RawlinsPolicijsko vozilo je izgorjelo tijekom prosvjeda protiv mjera štednje u Quitou, Ekvador, 7. listopada 2019. godine
"Potpuno smo prekinuli dijalog s vladom, jer nema dijaloga dok ne stignemo do glavnog grada. Nismo ovdje da pregovaramo iza leđa ljudi. Narod je ustao i to ćemo poštovati", rekao je Jaime Vargas, predsjednik krovne organizacije autohtonih naroda CONAIE.
U međuvremenu je Ustavni sud donio rješenje kojim potvrđuje izvanredno stanje u Ekvadoru.
Korisnici društvenih medija osudili su ekstremno nasilje koje dolazi od vojnih i policijskih snaga širom zemlje. U južnom okrugu Quita u Santa Rosi su demonstranti neutralizirali jedan od vojnih tenkova kojeg je vlada postavila da blokira marš domorodaca, koji prosvjeduju protiv Morenovih neoliberalnih ekonomskih mjera. Naoružano vozilo odbačeno je niz padinu i zapaljeno.
Lenin Moreno je i dalje u utvrdi u Guayaquilu i nije jasno kako misli vladati zemljom iz izoliranog mjesta i okruženog ljudima koji traže vraćanje politikama Rafaela Corree, koje je u predizbornoj kampanji Moreno obećao provoditi, ali je promijenio mišljenje istog trenutka kada je položio zakletvu kao novi predsjednik Ekvadora.
Moreno je u drugom krugu izbora 2017. izabran za predsjednika Ekvadora s 51,16% glasova. To je uspio jer je bio kandidat "Saveza ponosne i suverene domovine" (Alianza PAIS), bloka kojeg je za provođenje svoje Građanske revolucije 2006. sa suradnicima utemeljio bivši predsjednik Rafael Correa.
Odmah po dolasku na vlast su se vidjele promjene u unutarnjoj i vanjskoj politici Morena. U zemlji se aktualni predsjednik nije mogao nositi s ekonomskim i financijskim problemima i situacija je postajala sve gora. Moreno se odriče i vanjskopolitičkog kursa predsjednika Corree i priklanja se Washingtonu, što se posebno vidjelo u stavu o krizi u Venezueli. Naime, Lenin Moreno je samoproglašenog uličarskog predsjednika Juana Guaidóa priznao za legitimnog vođu Venezuele isti dan kada je oporbeni zastupnik na ulicama istočnog Caracasa održao ceremoniju samoproglašenja za "ustavnog privremenog čelnika zemlje", kojeg je čak primio u "službeni državni posjet".
Kasnije, kada više nije znao kako voditi zemlju, za "pomoć" se obratio Međunarodnom monetarnom fondu, a rezultat je trenutna pobuna u Ekvadoru i upitna politička budućnost Lenina Morena.
Komentar: Tako će Lenin Moreno, koji je predsjednički ured Ekvadora preuzeo u svibnju 2017., a mandat mu završava za dvije godine, biti upamćen u povijesti kao predsjednik koji za zemlju nije učinio ništa, koji je Assangea predao Britancima, vjerojatno i Amerikancima i kao političar koji je napravio radikalan zaokret u unutarnjoj i vanjskoj politici, iako je uvijek bio na raznim funkcijama pod upravama Rafaela Corree, kojem je u prvom mandatu od 2007. do 2013 čak bio i prvi zamjenik. Za Morena na sljedećim izborima, ako se uopće bude kandidirao, nitko neće glasati. Prije ovog gnusnog i ponižavajućeg izdajničkog čina s Assangeom mu je potpora u javnom mnijenju pala na 25%. Nakon predaje Assangea britanskoj policiji se vjerojatno prepolovila i nakon ovog mandata će Moreno završiti na smetlištu povijesti, zajedno s Obamom, Cameronom, Hollandeom, Billom i Hillary Clinton i drugima, gdje mu je i mjesto.
Prosvjedi naroda protiv Lenina Morena održali su se i u travnju ove godine: "Van s izdajnikom!": Masovni prosvjedi u Ekvadoru - Moreno plaća cijenu izdaje naroda i Assangea
Pogledajte i: