zvijezda sjevernjača
© Mike Setchell on Unsplash
Zvijezda Sjevernjača, na latinskom Polaris, najbliža je sjevernom nebeskom polu Zemlje, a ujedno je i najsjajnija zvijezda sazviježđa Mali medvjed.Astrofizičari dobijaju nepodudarne podatke, uprkos preciznim proračunima, dok Sjevernjača zasljepljuje i najnaprednije teleskope.

Već stoljećima ova zvijezda, koja se nalazi skoro tačno iznad Sjevernog pola, služi putnicima orijentirati se bez kompasa. Ona je ujedno i Zemlji najbliža Cefeida, posebna klasa zvijezda koje neprestano pulsiraju. Posljednja ispitivanja pokazuju da puno toga još ne znamo o ovoj zvijezdi, kao i da se ona ne uklapa ni u jedan zvjezdani model koji primjenjuju astrofizičari.

Postoji nekoliko načina kako izračunati masu, starost i udaljenost zvijezde poput Sjevernjače. Jedna od njih je metoda zvana model zvjezdane evolucije. Pomoću nje, naučnici proučavaju sjaj, boju i tempo kojim zvijezda pulsira, a potom se ti podaci koriste kako bi se odredila veličina zvijezde, intenzitet kojim sjaji i u kojoj je fazi života. Tako astrofizičari mogu vrlo lako matematičkim putem utvrditi njenu udaljenost od Zemlje, prenosi Live Science.

Modeli koje astrofizičari primjenjuju su izuzetno precizni. Ipak, kada se ovim putem dobiveni podaci uporede s mjerenjima svemirskog teleskopa Hubble i drugim proračunima, dolazi do nepodudarnosti. Oko zvijezde Sjevernjače orbitira i zvijezda Polaris B, njen saputnik slabijeg sjaja. Iako su zvijezde u binarnom sustavu kao što je ovaj otprilike iste veličine, proračuni pokazuju da je Polaris B zapravo daleko stariji od Sjevernjače. Osim toga, model zvjezdane evolucije izračunao je da je masa Sjevernjače sedam puta veća od našeg Sunca, dok mjerenja drugačijom metodom nalažu da je njena masa 3,75 puta veća, što je velika i zbunjujuća razlika.

Naučnici pretpostavljaju da je došlo do greške prilikom mjerenja. S obzirom da se Sjevernjača nalazi iznad Sjevernog pola Zemlje, izvan dometa je većini teleskopa, dok su precizniji teleskopi namijenjeni promatranju zvijezda koje su udaljenije i slabijeg sjaja. Za njih je Sjevernjača previše jarka. Štaviše, zasljepljuje ih.

Postoji još jedna teorija koja nalaže da je Sjevernjača nastala sudarom dvije zvijezde prije nekoliko miliona godina, šta ju je revitaliziralo, a to bi moglo objasniti i zašto nijedan model proračunavanja nije primjenjiv u ovom slučaju. Astrofizičari se slažu da za ovu tvrdnju, iako nije nemoguća, nisu pronađeni temeljni dokazi, te, stoga, zvijezda Sjevernjača ostaje misterija za sada.