Gordan Lauc
© Tomislav Miletic/Pixsell
Gordan Lauc
Gordan Lauc, priča o maskama i koronakrizi prelazi u lakrdiju koja nam otkriva prava lica "renomiranih" znanstvenika i "stručnjaka". Svjedočimo propasti svih vrijednosti koje su nam naši roditelji usađivali od malih nogu. Danas je sve dozvoljeno: cinizam, frustracije, laži i manipulacija. To se dogodilo i Gordanu Laucu koji je izgubio živce.

Mainstream eksponiranog Gordana Lauca do sada smo malo ignorirali, uključujući i sve ostale hrvatske mainstream stručnjake koji se ne skidaju s ekrana i naslovnica. Kontradiktorne izjave tijekom koronakrize su ih diskreditirale do kraja. Jedan dan govore jedno, drugi dan drugo, a treći dan opet prvo postaje ispravnije o drugog.

Ipak, neke stvari se ne smiju prešutjeti, jer se kose s zdravom logikom. Ne, mi nismo svjetski znanstvenici za koronaviruse, ali imamo pravo razmišljati i postavljati logična pitanja kojih se nitko ne smije plašiti.

Istinski znanstvenik na takva pitanja rado odgovara, jer ispred sebe imamo profana koji zaslužuje konkretan i logičan odgovor. Sve kreće od znanstvene poniznosti, jer bez nje, znanstvenik je obična frustrirana kutija koja govori i od koga ništa nećete dobroga naučiti. U sličnim razgovorima i polemikama cinizam je direktno vezan s razinom neznanja, što je odavno opisano u stručnoj literaturi.

Nažalost, to se dogodilo Gordanu Laucu. Umjesto da odgovori na pitanje, pristupio je cinizmu i ponižavanju sugovornika. Zamislite da učitelj u školi ponižava svoje učenike?

SVE JE KRENULO OD JEDNE OBJAVE GORANA LAUCA NA FACEBOOKU U KOJOJ JE CITIRAO JEDAN ZNANSTVENI RAD

gordan lauc

Gordan Lauc - "Glupane, stavi masku!"

Prozvani profani "glupani" su odmah, na uljudan način, postavili logična pitanja. Iako su profani, ljudi znaju čitati i razmišljati, što nikako nije vezano za akademsko zvanje. Osoba bez diplome može biti daleko logičnija od osobe s doktoratom. Dokazi su svuda oko nas.

Mirsad Dubravić: A što onda WHO ne radi u skladu znanstvenim istinama? Ili se one Vama samo selektivno sviđaju? U donjem linku imate studije i znanstvene istine o štetnosti maski! Što nije u skladu s Vašom izjavom da one nisu bez štetnih posljedica. Da li možemo onda na Vas prebaciti odgovornost za sve štetne posljedice koje će nastati time?
Gordan Lauc: Mene osobno najviše plaši ona tanka žičica u maski. To je sigurno 5G antena. A ako je izvadite i upiknete si ju u oko, možete se i dosta ozbiljno povrijediti. Isto tako ako progutate masku, možete imati i probavnih problema. Nekih drugih većih rizika od korištenja maske pola sata koje provedete u trgovini ili tramvaju nema. Nađite si bolju zabavu od napadanja maski, jer naprosto niste u pravu.
Lauc je odmah dobio odgovor Tihe Perkovića: Gordane Lauc, podržavam mjere opreza. Ali kao osoba koja spada u 0,2% najinteligentnijih ljudi na svijetu lako mogu prepoznati da je ovakva argumentacija nije ništa drugo nego jeftina emotivna ucjena i svojevrstan ad hominem, s primjesama argumenta iz autoriteta gdje ulogu autoriteta ima znanost i masa sama po sebi. Uopće neću ulaziti u potencijalnu statističku besmislenost ovakvog istraživanja i lingvističko-semantičku promašenost argumentacije koju navodiš. Predugo bi trajalo.

Što reći na ovo? Jedan znanstvenik pokušava poniziti osobu koja propituje, a pri tome nije provjerio što doista kaže većina znanstvenika i famozna WHO (Svjetska zdravstvena organizacija).

DA VIDIMO ŠTO KAŽE WHO?
  • "Trenutno ne postoje studije koje bi procijenile učinkovitost i potencijalne štetne učinke univerzalne ili ciljane kontinuirane upotrebe maski u zdravstvenim radnicima u sprečavanju prijenosa SARS-CoV-2."
  • "Sljedeće potencijalne štete i rizici trebaju biti pažljivo uzeti u obzir prilikom prihvaćanja ovog ciljanog pristupa kontinuirane upotrebe medicinskih maski, uključujući:
    • samozagađenje zbog manipulacije maskom kontaminiranim rukama
    • potencijalno samozagađenje do medicinskog stanja maske ako se ne mijenjaju dok su mokre, zaprljane ili oštećene;
    • mogući razvoj lezija kože lica, nadražujuće djelovanje, dermatitis ili pogoršavajuće akne, ako se koriste više sati
    • maske mogu biti neugodne za nošenje;
    • lažni osjećaj sigurnosti, što vodi do potencijalno manjeg broja pridržavanje dobro prepoznatih preventivnih mjera poput fizičkog distanciranja i higijene ruku;
    • rizik od prijenosa kapljica, ako se nošenje maski ne kombinira sa zaštitom očiju;
    • nedostaci ili poteškoće u nošenju za populacija poput one s poremećenim mentalnim zdravljem, smetnjama u razvoju, gluhoćom i djece
    • poteškoće s nošenjem maske u vrućim i vlažnim uvjetima"
  • "Ograničeni su dokazi da nošenje medicinske maske kod zdravih pojedinaca u domaćinstvima, posebno onih koji dijele kuću s bolesnom osobom ili unutar masovnih okupljanja, može biti korisno kao mjera koja sprečava prijenos, a što su pokazale nedavne meta-analize tih promatračkih studija"
  • "Trenutno nema izravnih dokaza (iz studija o COVID-19 i na zdravim ljudima u zajednici) o učinkovitosti univerzalnog maskiranja zdravih ljudi u zajednici u prevenciji infekcije respiratornim virusima, uključujući COVID-19."
  • "Mnoge zemlje su široj javnosti preporučile upotrebu maski od tkanine / obloga za lice. Trenutno široka upotreba maski kod zdravih ljudi u okruženju još ne podržava visoku kvalitetu ili izravne znanstvene dokaze, te postoje potencijalne koristi i štete."
(Dokument WHO možete skinuti ovdje ili pogledati na kraju e-maila)

NASTAVAK POLEMIKE - GORDAN LAUC KRIVO INTREPRETIRAO RAD

Postoje ljudi koji znaju što navedeni rad dokazuje. Pa je tako Anton Patria na Facebooku pozvao Gordana Lauca da prodiskutiraju što taj rad dokazuje. Lauc na to nije odgovorio. Nakon toga je Anton Patria pisao jednom od autora članka koji je potvrdio da je Lauc krivo interpretirao rad.

Pa tako autor članka odgovara:
"Stoga je u potpunosti neprikladno pripisivati pojedinačne razlike u ponašanju socijalnog distanciranja s nečijim kognitivnim sposobnostima, kao što su sposobnost radne memorije i fluidna inteligencija. Naše istraživanje ne podržava ni na koji način pretjerano pojednostavljivanje kada se pripisuje pristanak na društvenu udaljenost "slabim kognitivnim sposobnostima".
Prenosimo u cjelosti komentar Antona Patrie:

"Nedavno se G. Lauc, kako je većini poznato, nadovezao na jedan članak koji je analizirao svojevrsne "razlike" u mentalnim sklopu ljudi koji se (ne)pridržavaju općih preporuka/mjera socijalnog distanciranja na početku pandemije u Americi. Potakut tim člankom Lauc je, ni manje ni više, zaključio da su svi koji se ne pridržavaju mjera/preporuka "glupi", te odaslao javno huškačku poruku kojom potiče nositelje maske da javno prozovu i etiketiraju ljude koji ne nose maske onako kako je on zaključio.

Tim povodom napisao sam mail jednom od Autora da mi razjasni da li se iz njihovog članka može izvesti takav zaključak i da li je (moralno i znanstveno) u redu koristi njihov članak za etiketiranje (i psihološko "linčovanje") građana koji imaju različita, kako uvjerenja, tako i drugačije mentalne procese (vidi niže oba maila). Da ne duljim sa tehničkim (znanstvenim) implikacijama o cijelom članku, želim samo razjasniti par pojmova koji su bili cilj istraživanja ovog članka - radno pamćenje i fluidna inteligencija.

Ukratko i pojednostavljeno, radno pamćenje koristimo svaki put kada moramo zapamtiti privremeno i kratkotrajno neki podatak dok ga ne spremimo u trajnije (mozgovno ili tehnološko) pamćenje (npr. kada nam neko kaže broj mobitela, a mora proći neko kratko vrijeme prije nego ga upišete u svoj trenutno nedostupni mobitel ili kad izračunavamo "napamet" neku matematičku operaciju, ili dok slušamo sugovornika pamtimo njegovih nekoliko rečenica na koje želimo odgovoriti). Fluidna inteligencija je sposobnost logičkog razmišljanja i rješavanja problema u novim ili složenim situacijama, ne ovisi o stečenom znanju i informacijama koje imamo otprije (tkz. kristalizirana inteligencija). Koristimo je za otkrivanja odnosa između činjenica ili događaja, određuje brzinu kojom možemo obraditi informacije, te kapacitet radnog pamćenja (npr koliko informacija možemo zadržati tijekom nekoliko desetaka sekundi).

Autori spomenutog članka u odgovoru na moja pitanja bitno drugačije tumače rezultate o povezanosti ovih dvaju procesa sa (ne)pridržavanjem mjera (tu možete pročitati na engleskom njihov odgovor). Evo prijevod tog odgovora:
"Naš nedavni rad u PNAS-u izvijestio je da sposobnost radne memorije može objasniti jedinstvenu varijancu putem mjerenja samoizvještavanja o društvenoj distanciranosti i mjerilom poštivanja normi pravičnosti tijekom rane faze pandemije COVID-19. Ovo promatranje ne umanjuje utjecaje različitih socioekonomskih i psiholoških čimbenika na ova ponašanja. Zapravo, u našoj studiji nađeno je da su dob, spol, depresivno raspoloženje, spremnost pojedinca da dijeli bogatstvo s drugima i određene osobine ličnosti statistički povezane s društvenim distanciranjem. Komplementarno ovim opažanjima, naša otkrića sugeriraju da radno pamćenje može objasniti ponašanje socijalne distanciranja na jedinstven i različit način od svih ovih ostalih faktora. Taj učinak vjerojatno odražava potencijalno negativni utjecaj koji dolazi sa preopterećenjem informacija na svakodnevno donošenje odluka.

Konkretno, kada razmatramo više podataka u međusobnom sukobu o prednostima i troškovima socijalnog distanciranja, ograničen kapacitet naše radne memorije može se preopteretiti, a potom dovesti do suboptimalnih odluka. U našoj studiji nađeno je da je eksperimentalna mjera rasuđivanja i vještine rješavanja problema, često nazvana "fluidna inteligencija", statistički povezana s mjerom samo-izvještaja o društvenim distancirajućim ponašanjima. Međutim, taj se odnos u velikoj mjeri oslabio nakon što smo statistički kontrolirali ostale ispitivane faktore (vidi model br. 2 u tablici 2).

Ljudi imaju različite razloge da se na različite načine uključe u prakse socijalne distancije. Naša studija je otkrila da je više društvenih čimbenika bilo povezano sa pristankom društvenog distanciranja. Nema sumnje da mnogi čimbenici koje nismo uključili u ovu studiju također mogu pridonijeti pristanku društvenog distanciranja, možda čak i s jačim vezama. Stoga je u potpunosti neprikladno pripisivati ​​pojedinačne razlike u ponašanju socijalnog distanciranja sa nečijim kognitivnim sposobnostima, kao što su sposobnost radne memorije i fluidna inteligencija. Naše istraživanje ne podržava ni na koji način pretjerano pojednostavljivanje kada se pripisuje pristanak na društvenu udaljenost "slabim kognitivnim sposobnostima". Radujemo se što ćemo dodatno pridonijeti pravodobnom i smislenom istraživanju kako bismo razumjeli utjecaje COVIDA-19 na društvo."
Nemamo što ni dodati, ni oduzeti. Sve je rečeno. "Obični" ljudi su ili logičniji ili intelektualno pošteniji od većine mainstream znanstvenika i stručnjaka.