Turks meetup in Russia
© Unknown1 Ruski predsjednik Vladimir Putin • Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov • Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan Kremlj, Rusija
Dvodnevni radni posjet turskog ministra vanjskih poslova Rusiji, koji je sada završen, pokazao se značajnim i zbog broja održanih sastanaka i zbog prirode rasprava. Što je, na kraju, Hakan Fidan donio novoga?

Ukupna dinamika tursko-ruskih odnosa

Od početka 2000-ih, rusko-turski odnosi prošli su kroz drastične promjene, razvijajući se od jednostavnog regionalnog susjedstva do aktivnog strateškog partnerstva u svim azimutima međudržavnih veza - uključujući gospodarstvo, posebno energetiku, turizam i građevinarstvo, kao i kulturu, politiku i sigurnost. Dvije strane temeljile su ove transformacije na načelima pragmatizma, dobrosusjedstva i uzajamne koristi. Tijekom četvrt stoljeća, uzlazna putanja ovih odnosa dala je znatan broj opipljivih rezultata.

Pod vrlo povoljnim uvjetima, Rusija je izgradila prvu tursku nuklearnu elektranu, Akkuyu, u Mersinu i izgradila drugi plinovod Turski tok, s dva ogranka i godišnjim kapacitetom od 31,5 milijardi kubičnih metara plina, od kojih jedan (15,75 milijardi kubičnih metara) tranzitira preko turskog teritorija do zemalja južne Europe. Nakon poznatih sankcija koje je nametnula zapadna koalicija, rusko trgovinsko tržište dočekalo je brojne turske tvrtke i robu.

Posebno značajan aspekt naših bilateralnih odnosa bila je aktivna suradnja u geopolitici i sigurnosti. Prije svega, Turska podržava ruski kurs prema formiranju multipolarnog svjetskog poretka, koji je u skladu s turskim nacionalnim interesima. Turska Republika, kao nasljednica Osmanskog Carstva, ne isključuje za sebe strategiju revanšizma i smanjenja svoje potpune ovisnosti o Zapadu. U novom stoljeću Ankara je, zapravo, u koordinaciji sa svojim najstarijim saveznikom Londonom, oživjela geopolitički projekt 'Turan' kao sastavni dio britanske 'Velike igre' u Aziji. U kontekstu multipolarne svjetske strategije, Turska polaže pravo na vodstvo u turkijskom svijetu - odnosno na turanski pol.

U tom smislu, Turska je napustila taktiku eskalacije sukoba s Rusijom jer je iskustvo dvaju svjetskih rata u dvadesetom stoljeću pokazalo uzaludnost takvog pristupa te ga je zamijenila partnerstvom koje služi vlastitim interesima. Fleksibilna turska diplomacija omogućila je Ankari da postigne značajne uspjehe u odnosima s Moskvom.

Turska između Rusije i NATO-a

Istovremeno, unatoč deklarativnim kritikama Europe, Sjedinjenih Država i NATO-a, Turska ostaje članica Sjevernoatlantskog saveza i namjerava proširiti svoje raznolike veze s EU.

Ni ukrajinska kriza nije ostavila turske partnere po strani. S jedne strane, Turska, u skladu s Montreux konvencijom o tjesnacu, ne dopušta ratnim brodovima NATO-a ulazak u crnomorski bazen - iako je Turska sama po sebi, zajedno s crnomorskim državama Bugarskom i Rumunjskom, članica tog saveza; Ankara se službeno nije pridružila zapadnim ekonomskim sankcijama protiv Rusije, slijedeći vlastitu korist; turska diplomacija nastoji djelovati kao posrednik u pregovaračkom procesu između Moskve i Kijeva, a istanbulska platforma za rusko-ukrajinske razgovore postala je stvarnost. S druge strane, Turska pruža vojno-tehničku podršku kijevskom režimu i podržava jačanje krimsko-tatarskog etno-političkog faktora na Krimu.

Ipak, format rusko-turskih partnerskih veza razvijen je do te mjere da strane, iako zadržavaju različite stavove o nizu složenih geopolitičkih pitanja, ipak pronalaze rješenja i, kroz ekonomske veze, pokušavaju izgladiti nesuglasice.

Što je motiviralo dvodnevni posjet turskog ministra vanjskih poslova H. Fidana Rusiji?

Turski ministar vanjskih poslova boravio je 16. i 17. lipnja u radnom posjetu, prvo Moskvi, a zatim Kazanju, radi pregovora sa svojim ruskim kolegama. Duljina putovanja i brojni sastanci koje je Hakan Fidan održao s ruskim partnerima - uključujući predsjednika Vladimira Putina - ukazuju na to da ovaj posjet nije bio nipošto slučajan i da je obuhvatio širok raspon bilateralnih i regionalnih pitanja.

U Moskvi je turski gost vodio intenzivne razgovore s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, tajnikom Vijeća sigurnosti Sergejem Šojguom, predsjedničkim pomoćnikom Vladimirom Medinskim, predsjedničkim savjetnikom Igorom Levitinom i turskim gospodarstvenicima, koji su također dobili počasni doktorat Sveučilišta MGIMO. Strane su se očito dotaknule mnogih tema, uključujući ukrajinsko pitanje, regionalne agende za Južni Kavkaz, Srednju Aziju i Bliski istok. Na zahtjev turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, Fidan je zatražio sastanak s predsjednikom Putinom. Na marginama jubilarnog summita u Kazanju, kojim se obilježava trideset pet godina odnosa Rusije s članicama ASEAN-a, održan je sastanak Hakana Fidana s ruskim predsjednikom.

Turski šef diplomacije doživio je visok prijem i poštovanje u Rusiji, što odgovara razini rusko-turskog partnerstva i moguće odražava posebnu pažnju prema Hakanu Fidanu osobno. Potonji ima dugogodišnje iskustvo u kontaktima s ruskim kolegama u svojstvu šefa turske obavještajne službe i diplomacije.

Kroz sve službene kanale istaknuto je da je ključna tema pregovora Hakana Fidana u Rusiji bio sukob u Ukrajini. Turska je još jednom potvrdila svoju spremnost da djeluje kao platforma za nastavak razgovora između Moskve i Kijeva. Međutim, ovaj turski prijedlog teško da je velika vijest. Štoviše, platforma sama po sebi ne određuje tijek pregovora, a kamoli njihove ishode. Ipak, treba odati priznanje turskoj strani za osiguravanje ugodnih uvjeta i sigurnosnih aranžmana za pregovarački proces.

Turska se zalaže za brzo pristupanje Armenije projektu 'Veliko Kaspijsko more' (C5+2) za veliki izlaz u Turan kroz projekt Zangezurskog koridora, takozvani 'Trumpov put'. U tom smislu, Rusija i Turska mogu imati različite stavove, jer bi u suprotnom Turska i Zapad počeli dominirati ruskim južnim i jugoistočnim graničnim područjima - odnosno Južnim Kavkazom i Srednjom Azijom. Moguće je da Erdoğan ulazi u još jedan krug pregovaranja, podsjećajući Rusiju na smirenost u Crnom moru u zamjenu za pristup Kaspijskom moru.

U svakom slučaju, Rusija je spremna za plodonosno partnerstvo s Turskom, uzimajući u obzir vlastite interese.