deklaracija
© WikipediaAutori Velike Barringtonove deklaracije na Američkom institutu za ekonomska istraživanja. (L – D) Martin Kulldorff, Sunetra Gupta, Jay Bhattacharya
Dok se COVID-19 mjere širom svijeta pooštravaju i najavljuju se novi lockdowni, sve je više hrabrih znanstvenika koji javno progovaraju izražavajući negodovanje, upozoravajući javno na negativne učinke represivnih mjera koji nisu razmjerni bolesti protiv koje su donešeni, smatrajući kako su daleko štetniji i nepogodniji od iste.

Troje vrhunskih medicinskih stručnjaka - dr. Martin Kulldorff, profesor medicine i epidemiolog na sveučilištu Harvard, dr. Sunetra Gupta, profesorica epidemiologije na Oxfordu i dr. Jay Bhattacharya, profesor epidemiologije i ekonomije zdravstva na Stanfordu - udružili su se i potpisali zajedničku deklaraciju u državi Massachusetts, SAD, koja je nazvana Great Barrington Declaration. Objavljena je na internetu prije desetak dana i dosad ju je već potpisalo preko 3.000 znanstvenika iz područja medicine i javnog zdravstva, oko 6.000 zdravstvenih djelatnika i preko 70.000 građana.

Uz jasno neslaganje s represivnim mjerama znanstvenici nude drugačiji pristup, koji zovu uravnoteženim i "temeljenim na dokazima". U nastavku je tekst deklaracije:
Kao epidemiolozi zaraznih bolesti i znanstvenici u području javnog zdravstva ozbiljno smo zabrinuti zbog štetnih utjecaja na fizičko i mentalno zdravlje prevladavajućih politika koje se tiču bolesti COVID-19 te preporučujemo pristup koji nazivamo - Ciljanom zaštitom (Focused Protection).

Dolazeći i slijeva i zdesna, i iz cijelog svijeta, svoju smo karijeru posvetili zaštiti ljudi. Trenutačne politike zaključavanja proizvode razorne učinke na kratkoročno i dugoročno javno zdravlje. Rezultati (nabrojimo ih samo nekoliko) uključuju niže stope cijepljenja u dječjoj dobi, pogoršanje ishoda kardiovaskularnih bolesti, manje preventivnih pregleda za rak i pogoršanje mentalnog zdravlja - što dovodi do prekomjerne smrtnosti u godinama koje dolaze, a radni ljudi i mlađi članovi društva snose najveći teret. Onemogućivanje redovitoga školovanja velika je nepravda.

Održavanje ovih mjera sve dok cjepivo ne postane dostupno prouzročit će nepopravljivu štetu, a siromašni će biti nesrazmjerno oštećeni.

Srećom, naše razumijevanje virusa raste. Znamo da je mogućnost smrti od bolesti COVID-19 više od tisuću puta veća kod starih i nemoćnih nego kod mladih. Doista, za djecu je COVID-19 manje opasan od mnogih drugih bolesti, uključujući gripu.

Kako imunitet u populaciji raste, rizik od infekcije za sve - uključujući i one ranjive - pada. Znamo da će sve populacije na kraju doseći imunitet stada - tj. točku na kojoj je stopa novih infekcija stabilna - i da tome može pomoći cjepivo (ali i da ne ovisi o njemu). Cilj bi nam stoga trebao biti minimizirati smrtnost i društvenu štetu dok ne postignemo imunitet stada.

Najsuosjećajniji pristup koji uravnotežuje rizike i koristi od dostizanja imuniteta krda je omogućiti onima koji su u minimalnom riziku od smrti da normalno žive svoj život kako bi izgradili imunitet na virus prirodnom infekcijom, istodobno bolje štiteći one koji imaju najveći rizik. To nazivamo - Ciljanom zaštitom.

Usvajanje mjera za zaštitu ranjivih osoba trebao bi biti središnji cilj odgovora javnog zdravstva na COVID-19. Primjerice, starački domovi trebali bi koristiti osoblje sa stečenim imunitetom i provoditi česta PCR testiranja ostalog osoblja i svih posjetitelja.

Rotacija osoblja trebala bi biti svedena na minimum. Umirovljenicima koji žive kod kuće namirnice i ostale potrepštine trebalo bi dostavljati u njihove domove. Kad god je moguće, s članovima obitelji trebali bi se susretati vani, a ne u zatvorenom prostoru. Sveobuhvatan i detaljan popis mjera, uključujući pristupe višegeneracijskim kućanstvima, može se primijeniti u svakodnevnom životu, i to je u potpunosti u okviru djelovanja i kompetencija radnika u javnom zdravstvu.

Onima koji nisu ranjivi treba odmah omogućiti da nastave normalno živjeti. Jednostavne higijenske mjere, poput pranja ruku i boravka kod kuće tijekom bolesti, trebali bi primjenjivati svi kako bi se smanjio prag imuniteta krda. Škole i sveučilišta trebaju biti otvoreni za nastavu uživo. Treba nastaviti s izvannastavnim aktivnostima, poput sporta.

Mlade odrasle osobe s niskim rizikom trebaju raditi na uobičajen način, a ne od kuće. Trebali bi se otvoriti restorani i druge poslovne aktivnosti. Umjetnost, glazba, sport i druge kulturne aktivnosti trebale bi se nastaviti. Ljudi koji su više izloženi riziku mogu sudjelovati ako žele, dok društvo u cjelini uživa zaštitu koju ranjivima pružaju oni koji su izgradili imunitet krda.

Dana 4. listopada 2020. ovu su izjavu napisali i potpisali u Great Barringtonu u Sjedinjenim Američkim Državama:

Dr. Martin Kulldorff, profesor medicine sa Sveučilišta Harvard, biostatističar i epidemiolog sa specijalizacijom u otkrivanju i praćenju izbijanja zaraznih bolesti i procjenama sigurnosti cjepiva.

Dr. Sunetra Gupta, profesorica na Sveučilištu Oxford, epidemiologinja s iskustvom u imunologiji, razvoju cjepiva i matematičkom modeliranju zaraznih bolesti.

Dr. Jay Bhattacharya, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford, liječnik, epidemiolog, zdravstveni ekonomist i stručnjak za javnu zdravstvenu politiku s naglaskom na zarazne bolesti i ranjive populacije.
Ovdje možete potpisati deklaraciju: