zemlja ledeno doba
© planetaryvisions.comZemlja za vrijeme zadnjeg ledenog doba
Same klimatske promjene već su u procesu definitivnog pobijanja klimatskih alarmista koji misle da ljudska upotreba fosilnih goriva uzrokuje, u konačnici, katastrofalno globalno zagrijavanje. To je zato što su se prirodni klimatski ciklusi pretvorili iz zagrijavanja u hlađenje, globalne temperature već opadaju više od 10 godina, a globalne temperature će nastaviti padati još dva desetljeća ili više. To je jedan od najzanimljivijih zaključaka koji su proizašli iz sedme Međunarodne konferencije o klimatskim promjenama pod pokroviteljstvom Instituta Heartland, održane prošlog tjedna u Chicagu.

"Pogledajte temperaturne rekorde iz 20. stoljeća i otkriti ćete da njihov uzorak gore-dolje ne prati uzlazni hod atmosferskog ugljičnog dioksida (CO2) koji je navodno glavni krivac za globalno zagrijavanje uzrokovano čovjekom i da je bio mnogo, mnogo veći u prošlosti. Umjesto toga, slijedi uzorak prirodno uzrokovanih klimatskih ciklusa," kaže Peter Ferrara, koji je bio jedan od govornika na konferenciji.

"Temperature su stalno padale od kasnih 1940-ih do kasnih 1970-ih. Popularni tisak je čak govorio o nadolazećem ledenom dobu. Ledena doba redovito su se događala otprilike svakih 10.000 godina, a novo će se zapravo pojaviti otprilike sada." rekao je Ferrara.

Ferrara dodaje da su "kasnih 1970-ih prirodni ciklusi postali topliji, a temperature su rasle sve do kasnih 1990-ih, trend koji su politički i ekonomski interesi nemilosrdno pokušavali izmusti u svoju korist." Zapravo, globalne atmosferske temperature koje su izmjerili objektivni sateliti pokazuju manje zagrijavanja tijekom tog razdoblja od temperatura površine zemlje kojima se jako manipulira.

Ali to nije sve. Zemlja također trenutno proživljava iznenađujuće dugo razdoblje s vrlo niskom aktivnošću sunčevih pjega. To je povezano s poviješću Zemlje s još nižim, hladnijim temperaturama. Uzorak je viđen tijekom razdoblja poznatog kao Daltonov minimum od 1790. do 1830., u kojem su očitanja temperature pala za dva stupnja u 20-godišnjem razdoblju, kao i zapažena Godina bez ljeta 1816.

mauder minimum
© Jan AbrahamszŽivot na ledu u Amsterdamu, tijekom tipično hladne zime u Maunderovom minimumu, 1640.-1666.
Još gore je bilo razdoblje poznato kao Maunderov minimum od 1645. do 1715., u kojem je bilo samo oko 50 sunčevih pjega tijekom jednog 30-godišnjeg razdoblja unutar ciklusa, u usporedbi s tipičnim 40.000 do 50.000 sunčevih pjega tijekom takvih razdoblja u moderno doba. Maunderov minimum poklopio se s najhladnijim dijelom Malog ledenog doba, koje je Zemlja pretrpjela od otprilike 1350. do 1850. godine. Maunderov minimum doživio je naglo smanjenu poljoprivrednu proizvodnju i raširenu ljudsku patnju, bolesti i preranu smrt.

Neriješeno pitanje trenutno je koliko će ovaj sadašnji ciklus hladnoće postati hladan. Hoće li to biti skromno poput zahlađenja od kasnih 1940-ih do kasnih 1970-ih? Ili će nas nedostatak sunčevih pjega dovesti sve do Daltonovog minimuma, ili čak Maunderovog minimuma?