putin
© Sputnik / Grigorij Sysoev
Ruski predsjednik Vladimir Putin govori tijekom ceremonije primanja vjerodajnica od stranih veleposlanika u Aleksandrovskoj dvorani moskovskog Kremlja u Moskvi, Rusija
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će zatražiti razgovore s NATO-om kako bi osigurao da se vojni blok, predvođen SAD-om, ne približi granicama njegove zemlje, dok Ukrajina pokušava dopustiti pristup postrojbama NATO-a u svoju zemlju.

Obraćajući se skupini novopridošlih veleposlanika u Kremlj u srijedu, Putin je rekao da će njegova zemlja "inzistirati na postavljanju jamstava kako bi se isključila mogućnost daljnjeg kretanja NATO-a na istok i raspoređivanja prijetećeg oružja u blizini ruskog teritorija."
"Želio bih naglasiti da su nam to potrebna pravna jamstva", rekao je ruski predsjednik, "s obzirom na to da naši zapadni kolege nisu ispunili svoje usmene obveze. Svi znaju da su obećali da se neće širiti prema istoku, ali onda su učinili suprotno. Legitimni ruski sigurnosni problemi zanemareni su i nastavljaju se ignorirati."
Putin je inzistirao na tome da "prijetnja na našim zapadnim granicama stvarno raste, a mi smo o tome više puta govorili. Dovoljno je vidjeti koliko se vojna infrastruktura NATO-a približila ruskim granicama. Za nas je to više nego ozbiljno."

Prema njegovim riječima, Kremlj poduzima korake kako bi osigurao granice zemlje, ali je predsjednik inzistirao da Rusija ne predstavlja prijetnju Zapadu. "Prebacivati krivnju, kako mi kažemo, s onih koji su u glavi bolesni na nas koji smo zdravi, neodgovorno je."

Putinove izjave dolaze usred pojačanih napetosti između vojnog bloka predvođenog SAD-om i Rusije zbog njezine povećane prisutnosti u istočnoj Europi. U utorak je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otkrio da se "značajne jedinice i naoružanje iz zemalja NATO-a, uključujući američke i britanske, pomiču bliže našim granicama".

Također je osudio ono što je opisao kao dugoročni cilj Zapada da gura antiruske pothvate na druge države, ističući da je uključivanje bivših sovjetskih republika u blok "najsvjetliji primjer ovoga".

U nedavnom intervjuu za CNN, šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je blok trostruko povećao veličinu svojih snaga i povećao svoju prisutnost u Crnom i Baltičkom moru kako bi se suprotstavio prisutnosti Rusije. Raketni razarač "Arleigh Burke" vođen američkim mornaricom raspoređen je prošlog tjedna u Crno more nedugo nakon što su dva druga američka ratna broda plovila istim vodama.

Ranije u studenom, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Alexander Grushko upozorio je da Stoltenbergovi planovi za prebacivanje američkih nuklearnih bojevih glava oko istočnoeuropskih zemalja zbog navodnih prijetnji koje predstavljaju navodne "agresivne akcije" Moskve ugrožavaju postojeće mirovne sporazume između dviju strana.

Putin je ranije inzistirao da su njegovom prethodniku Mihailu Gorbačovu zapadni čelnici dali uvjeravanja da se NATO neće širiti u prostor koji je ostao nakon pada SSSR-a. Zatim, 2017., deklasificirana je tranša dokumenata, koji se naširoko tumači kao da pokazuju da su američki, britanski i njemački dužnosnici 1990-ih dali jamstva Kremlju da NATO neće gurati u istočnoeuropske nacije, prije nego što su prihvatili zemlje poput Poljske, Litve, Latvije i Estonije.

Navodno nepoštenje Putin je naveo kao stratešku prijetnju 2014., kada je najavio da će zemlja ponovno apsorbirati poluotok Krim. "Kada se infrastruktura vojnog bloka kreće prema našim granicama, to nam izaziva zabrinutost i pitanja. Moramo poduzeti neke korake kao odgovor", rekao je tada.