bolnica
© Ante Čizmić/Cropix
"Prepune bolnice!" "Kolaps u bolnicama!"

To je ono što čujemo svakoga dana na vjestima, 3 puta dnevno najmanje.

Da li je COVID kriv za prepune bolnice?

Da vidimo kuda nas malo "guglanja" bude odvelo.

Odaberite pretraživač "Google" jer njega većina ljudi u Hrvatskoj koristi. On ujedno i filtrira masu vijesti - da ne bi "opterećivao" korisnike s "fake news" i ostalim glupostima.

Pa držimo se "main stream" podataka dostupnih svakome tko želi sam malo istražiti podatke kojima nas filaju na televiziji.

Manjak kreveta u bolnicama

Upišimo "smanjenje kreveta u bolnicama" i nakon mrvicu skrolanja da preskočim vijesti iz zadnje dvije godine (koliko traje COVID) nailazimo na 3. poveznicu koja nas vodi na hrcak.srce.hr i tu nalazimo dokument iz 2010. gospođe prim. mr. sc. Ankica Smoljanović, dr. med. koji kaže:
S ukupno 79 bolnica i izvanbolničkih stacionara/rodilišta Hrvatska je 2007. godine bila na 35. mjestu od 44 europske zemlje (1,7 bolnica/100.000 stanovnika; Europa 3,4/100.000).

Bez 10 izvanbolničkih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta Hrvatska je na 41. mjestu (1,4/100.000).

Po broju akutnih bolnica, bez izvanbolničkih stacionara/rodilišta, Hrvatska je sa 36 akutnih bolnica na pretposljednjem 43. mjestu (0,8/100.000 stanovnika; Europa 2,6/100.000).

Prema ukupnom broju kreveta, Hrvatska je na 23. mjestu (352/100.000 stanovnika; Europa: 489 kreveta/100.000).

Prosječnim brojem kreveta na jednu akutnu bolnicu, Hrvatska je bez izvanbolničkih stacionara/rodilišta (446) na 2. mjestu iza Nizozemske (541).

Prema broju akutnih bolnica na 1.000 km² površine, bez izvanbolničkih stacionara/rodilišta, Hrvatska je na 39. mjestu (0,6/1.000 km²; Europski prosjek bez Rusije: 2,3/1.000 km²).

Najviše akutnih bolnica u Hrvatskoj ima Požeško-slavonska županija (2,3/100.000), a najmanje Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija (0,2/100.000) ili 7 puta manje od prosjeka Hrvatske, a 13 puta manje od europskog prosjeka.

Unatoč dostatnom broju akutnih kreveta, Hrvatska ima nedostatak i neravnomjernu raspodjelu akutnih bolnica. Izrazita nejednakost raspodjele bolnica u Hrvatskoj rješiva je zamjenom postojećih izvanbolničkih stacionara/rodilišta u Dalmaciji, Kvarneru, Istri, Lici te istočnoj Slavoniji samostalnim komunalnim/gradskim bolnicama s dogovorenim specijalističkim sadržajima, što bi znatno poboljšalo dostupnost pravovremene specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite.
Znači:
  • Po broju akutnih bolnica, bez izvanbolničkih stacionara/rodilišta, Hrvatska je s 36 akutnih bolnica na pretposljednjem 43. mjestu (0,8/100.000 stanovnika; Europa 2,6/100.000).
  • Prema ukupnom broju kreveta, Hrvatska je na 23. mjestu (352/100.000 stanovnika; Europa: 489 kreveta/100.000).
Zanimljivo.

Autorica piše da je Hrvatska 2010. bila pri dnu Europe s brojem bolnica te da te postojeće bolnice nisu ravnomjerno lokacijski raspoređene.

Što bi npr. značilo da u krugu od 50 km oko Zagreba nema bolnica i da svi stanovnici tog područja moraju doći u Zagreb na liječenje.

Bilo čega.

Ali zato smo bili u sredini na europskoj ljestvici po broju kreveta s 352 kreveta na 100.000 stanovnika - odnosno 3,5 kreveta na 1000 stanovnika.

Dodatno smo čak na 2. mjestu ako gledamo samo akutne bolnice, 446 kreveta na 100.000 stanovnika - to bi bilo 4,5 kreveta na 1000 stanovnika.

Ali, to je bilo 2010. Sad smo u Europi i situacija se popravila. Ili nije? Pa da vidimo što "Google" kaže.

Dok skrolamo malo niže nalazimo poveznicu na dokument HZJZ-a o radu bolnica u Hrvatskoj 2020. godine.

Odmah na 3. strani imamo tablicu:

bolnice
Znači u 2020. imamo sveukupni broj od 5,69 kreveta na 1000 stanovnika, ali zapravo 3,68 kreveta na 1000 stanovnika u akutnim bolnicama.

Dakle ukupni broj kreveta se povečao, ali broj kreveta u akutnim bolnicama se zapravo smanjio.

Ok, koja je razlika jel bolnica akutna ili nije i kakve to ima veze?

Na stranicama Narodnih Novina nalazim "Pravilnik o uvjetima za razvrstavanje bolničkih zdravstvenih ustanova u kategorije":
Članak 9.

Kategorija nacionalne bolnice, županijske bolnice regionalnog značenja i kategorija županijske bolnice iz članka 8. ovoga Pravilnika dijeli se i u sljedeće potkategorije:

- A. akutna,
- B. kronična i
- C. specijalna.

Članak 14.

Akutna bolnica jest bolnica u kojoj se provode postupci akutnog zbrinjavanja pacijenata te koja ima organiziranu djelatnost hitne medicine.

Djelatnost hitne medicine u bolnici iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u objedinjenom hitnom bolničkom prijamu.

Članak 20.

Posteljni kapaciteti bolnica određuju se prema kategorijama bolnica i broju stanovnika koji gravitira bolnici.

Lokalna bolnica može imati najviše do 250 postelja, odnosno do najviše 2 postelje na 1000 stanovnika.

Županijska bolnica može imati najviše do 450 postelja, odnosno do najviše 3 postelje na 1000 stanovnika.

Županijska bolnica regionalnog značenja može imati najviše do 550 postelja, odnosno do najviše 3,5 postelje na 1000 stanovnika.

Nacionalna bolnica ima više od 3,5 postelje na 1000 stanovnika.
Dakle, akutne su bolnice tamo gdje se zbrinjavaju i COVID pacjenti.

Idemo uzeti Zagreb - "leglo zaraze".

Prijem COVID pacijenata je do prije mjesec dana bio moguć ili u KBC Dubrava ili u KBC Zagreb, dok nije donesena odluka da će hitni covid pacijenti biti zbrinuti po raspoloživim kapacitetima na cijelom području grada.

KBC Zagreb je jedina bolnička ustanova u zemlji sa statusom Nacionalne bolnice i ima 1510 kreveta na raspolaganju... Ali taj broj treba podijeliti na različite odjele, a broj kreveta na Jordanovcu je nepoznat. Dodatno se sjetimo da je Jordanovac ostao bez 403 kreveta nakon potresa prošle godine.

Klinička bolnica "Dubrava" ima u funkciji 600 bolesničkih postelja u stacionarnom dijelu bolnice (prosječna iskorištenost postelja 85-90%)

Večernji list je još u ožujku 2014. pisao da vlada planira smanjiti broj kreveta te da će smanjenje kreveta produžit liste čekanja.

Hrvatska liječnička komora nadalje u ožujku 2018. piše da:
Europska Komisija u srijedu je objavila Izvješće za Hrvatsku u kojem uz ostalo stoji da nije donesen Nacionalni plan razvoja bolnica 2017.- 2020. ni smjernice za upravljanje nezdravstvenim djelatnostima u bolnicama, da rashodi za zdravstvo stagniraju i da su među najnižima u EU.

...općenito se smatra da su bolnice nejednako raspoređene te da ih je najviše u Gradu Zagrebu i okolici. Zabrinjavajuće je daljnje smanjenje broja bolnica ili vrsta i opsega usluga koje pružaju zbog mogućeg pogoršanja dostupnosti zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.

...Ukupni broj bolničkih kreveta smanjen je za 7 % u razdoblju od 2011. do 2015., kada je iznosio 556 na 100 000 stanovnika... Osobito je broj kreveta visok u ustanovama za rehabilitaciju i dugotrajnu zdravstvenu skrb, što je znatno iznad prosječnih vrijednosti. S druge strane, znatno je manji broj kreveta za liječenje kroničnih bolesti i smanjenu samostalnost pacijenata izvan bolničkog sustava.

...Na bolničke rashode sve više utječu porast broja pacijenata i dugotrajna liječenja. Hrvatska je s prosječnih 9,4 bolničkih dana po otpuštenom pacijentu.

...Vlada poduzima neke mjere radi racionalizacije potrošnje i povećanja prihoda.
U dokumentu izdanom "Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2019" od strane Europske Komisije vidimo da:
Zdravstveni sustav i dalje se oslanja na bolničku skrb

Broj bolničkih kreveta 2017. smanjio se na 5,5 kreveta na 1000 stanovnika sa 6,0 kreveta 2000. U istom se razdoblju broj bolničkih kreveta u EU-u smanjio sa 6,3 na 5,0, što pokazuje da u Hrvatskoj ima još prostora za pružanje usluga izvan bolnica (odjeljak 5.3.). U odnosu na druge države članice EU-a, Hrvatska ima velik broj kreveta u rehabilitacijskim bolnicama i bolnicama za dugotrajnu skrb. Postoje i poteškoće s otpuštanjem pacijenata s akutne na dugotrajnu skrb ili kućnu njegu, koje još nisu dovoljno razvijene.

Povećava se broj liječnika, a posebno broj medicinskih sestara

Hrvatska je u prošlosti imala manje liječnika i medicinskih sestara od mnogih drugih zemalja EU-a, točnije samo 6,6 medicinskih sestara na 1000 stanovnika 2016. (u odnosu na prosjek EU-a od 8,5) i 3,4 liječnika u usporedbi s prosjekom EU-a od 3,6 (slika 10.).

broj lječnika i osoblja
Većina je bolnica za sekundarnu skrb u vlasništvu županija.

Bolnička skrb pruža se u mreži općih i specijalističkih bolnica, a većina je njih u vlasništvu županija. Visoko specijaliziranu tercijarnu skrb pružaju bolnice u vlasništvu središnje države. Specijalizirane izvanbolničke usluge, kao što su konzilijarni pregledi kod specijalista za sekundarnu skrb, uglavnom se pružaju u odjelima bolnica za izvanbolničko liječenje. Od 2009. bolnicama koje imaju ugovor s HZZO-om plaća se na osnovi sustava dijagnostičko-terapijskih skupina (DTS), a cilj je smanjiti troškove i povećati učinkovitost.
Graf s Our World in data također pokazuje smanjenje kreveta:
cro hospital beds
© ourworldindata.org
Znači;
  • Hrvatska ima velik broj kreveta - ali u rehabilitacijskim bolnicama i bolnicama za dugotrajnu skrb. To isto znači da ima premalo kreveta u akutnim bolnicama!
  • Ima premalo lječnika i medicinskih sestara koji radije odlaze izvan Hrvatske.
  • Ima nejednako raspoređene bolnice, što znači da se cijela jedna regija npr. slijeva u Zagreb na bolničko liječenje.
  • Ima općenito premalo bolnica u odnosu na EU standard.
Uzmimo sve to zajedno; kako smo već vidjeli iznad, bolnice su u normalno vrijeme popunjene do 90%. Liste za čekanje su dugačke za najjednostavnije operativne zahvate, a kamoli za kompliciranije. Imali smo pretrpani bolnički sustav i prije korone, plus vladine reforme su smanjile broj kreveta. Broj medicinskih sestara i lječnika je još 2019. bio ispod EU prosjeka.

Uzmimo sad korona-krizu.

S obzirom na opći manjak medicinskog osoblja, ne smijemo zaboraviti niti svo ono medicinsko osoblje koje je doma u izolaciji zbog sumnjivih rezultata PCR testova - što još više doprinosi "kolapsu" zdravstva!

Već preopterećeni sustav se dodatno blokira i time što su lječnici zaboravili na Hipokratovu zakletvu i stavljaju pacijente na respiratore i liječe ih beskorisnim i neučinkovitim ljekovima, a demoniziraju lijekove za koje studije pokazuju da su uspješni.

Tako se ljude šalje u već pretrpane bolnice s manjkom osoblja - umjesto da se liječe doma. Ljudi završe na respiratorima i bore se za život umjesto da ih se liječi lijekovima koji funkcioniraju.

Priča iz SAD-a o čovjeku na smrtnoj postelji koji je preživio i imao "čudesno" i "u iznimnom kratkom roku" ozdravljenje samo zahvaljujući upornosti njegove kćeri i jednog savjesnog suca bi trebala biti na svim svjetskim naslovnicama, a umjesto toga ju se može naći samo kao sporednu vijest na pojedinim "desničarskim" portalima.

Tako dolazimo do umrlih.

Umrli u RH

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini zabilježen je:
...pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrla je 771 osoba manje. Od ukupno 52.706 umrlih u 2018. godini 25.964 ili 49,3% odnosilo se na muške, a 26.742 ili 50,7% na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 12,9/1.000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2018. godine (4.087.843).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2019. godini zabilježen je
...pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrla je 912 osoba manje. Od ukupno 51.794 umrlih u 2019. godini 25.352 ili 48,9% odnosilo se na muške, a 26.442 ili 51,1% na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta u blagom je padu u odnosu na onu za prethodnu godinu i iznosi 12,7/1.000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2019. godine (4.065.253).
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2020. godini zabilježen je
...porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrlo je 5.229 osoba više. Od ukupno 57.023 umrlih u 2020. godini 28.093 ili 49,3% odnosilo se na muške, a 28.930 ili 50,7% na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta u porast je u odnosu na onu za prethodnu godinu i iznosi 14,1/1.000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2020. godine (4.047.680).
Imamo dakle 5.229 više smrti u odnosu na prošlu godinu; na 4 milijuna ljudi to je 0,131%.

Ukoliko pripišemo sve te smrti korona virusu (nećemo sad ulaziti u temu smrti vezanih uz COVID cjepiva), vidimo da se to poklapa istraživanjem sveučilišta u Oxfordu koje kaže:
covid table april 2021
© Oxford UniversityŠanse da preživite COVID po spolu i godištu
Znači šanse da umrete od COVID-a su iznimno male - u HR 0,131%.

Iznimno mali postotak smrti za tako opasan virus....

Na službenoj stranici za koronavirus RH vidite da je ukupno bilo 628000 ljudi zaraženih, a od toga je umrlih 11150 ljudi - što je 1,78% zaraženih ljudi umrlo od koronavirusa.

Na cijelu populaciju to je broj od 0.28% ljudi umrlih u zadnje 2 godine u HR od katastrofalnog virusa!

A s obzirom da znamo da se mnogi smrtni slučajevi pogrešno pripisuju Covidu, to znači da bi ovaj broj mogao biti i puno, puno manji.

Zaključak

Kroz godine, zdravstveni sustav i politika "štednje i rezova" smanjuju broj kreveta, dok izuzetna potplaćenost doktora i medicinskog osoblja tjera ljude da traže posao van RH, uzrokovajući manjak medicinskog osoblja.

Premalo bolnica i nejednaka raspodjeljenost bolnica uzrokovali su prenapučenost i duge liste čekanja i prije pandemije.

Zbog politike zabrane uspješnih lijekova za liječenje COVID-a i ustrajanju na korištenju štetnih, uzrokuju se produžene (ponekad i nepotrebne) hospitalizacije koje dodatno opterećuju već opterećen zdravstveni sustav.

I tako će se i nastaviti dok god Stožer drži glavnu riječ i dok god vlada bude dobri poslušnik Zapada...