Tamna tvar tajanstvena je pojava o čijoj se prirodi i dalje vode mnoge rasprave. Fizičar smatraju da tamna tvar čini veliki udio u ukupnoj masi svemira premda je nikad nismo bili u prilici izravno promatrati, već samo zapažati njene učinke.

information space
Tamna tvar je informacija?

Fizičar dr. Melvin Vopson sa Sveučilišta Portsmouth, Velika Britanija, u svom je novom radu iznjeo novu ideju o mogućoj prirodi tamne tvar. Naime, Vopson tvrdi kako tamna tvar možda predstavlja informaciju kao takvu. "On [Vopson] tvrdi da bi informacije mogle predstavljati zasad nedokućivu tamnu tvar koja čini preko trećinu svemira", stoji u priopćenju za tisak Sveučilišta Portsmouth.
"Ako pretpostavimo da je informacija fizička i da ima masu, a da elementarne čestice imaju informacije nalik DNA o sebi, kako bismo to mogli dokazati?" pita Vopson. "Moj najnoviji rad govori o testiranju ovih teorija kako bi ih znanstvena zajednica shvatila ozbiljnije."


Informacija je temeljni građevni blok svemira?

Vopsonov rad objavljen u časopisu AIP Advances, sugerira; da je informacija temeljni građevni blok svemira; da sadrži masu; te da sve elementarne čestice pohranjuju informacije o sebi. Teza zasad "ne proturječi kvantnoj mehanici, elektrodinamici, termodinamici ili klasičnoj mehanici", objašnjava Vopson. "Sve što radim je dopuna fizike nečim novim i nevjerojatno uzbudljivim."

U radu Vopson također predlaže eksperiment kojim bi se mogla testirati hipoteza o informaciji kao zasebnom stanju materije uz krute tvari, tekućine, plinove i plazmu. Ako se eksperiment pokaže točnim, to bi promjenilo fiziku kakvu poznajemo te dokazalo da je informacija peti oblik materije. "Ovo bi bio trenutak eureke jer bi promijenio fiziku kakvu poznajemo i proširio naše razumijevanje svemira." objašnjava Vopson.

Pored toga, ako rad pokaže da su informacije ključna komponenta svega u svemiru, to bi moglo dovesti do pojave novog polja istraživanja fizike.

informatic universe


Informacija ne može nestati?

Eksperiment bi koristio sudar čestica i antičestica ne bi li, barem u teoriji, istisnuo informacije iz čestica.
"Informacija u elektronu je 22 milijuna puta manja od njegove mase, ali sadržaj informacije možemo izmjeriti brisanjem čestica. Znamo da kada se sudare čestice materije i antimaterije, dolazi do međusobnog poništavanja. No informacija iz čestice mora otići negdje nakon što čestice bivaju poništenima."
Proces anihilacije pretvara svu preostalu masu čestica u energiju, obično gama fotone. Sve čestice koje sadrže informacije pretvaraju se u niskoenergetske infracrvene fotone. U istraživanju Vopson predviđa točnu energiju infracrvenih fotona koji nastaju poništavanjem, no zasad ostaje vidjeti što će pokazati rezultati eksperimenta.



Izvori: