
Nova analiza minerala potvrdila je tu rekordnu vrućinu.
Stijene su se otopile i reformirale u udaru meteorita prije oko 36 milijuna godina u današnjem Labradoru u Kanadi. Udar je formirao 28 km širok krater Mistastin, gdje je Michael Zanetti, tada doktorand na Sveučilištu Washington (St. Louis, Missouri, SAD), pokupio staklastu stijenu tijekom jedne studije. Ispostavilo se da je slučajni pronalazak važan.
Analiza stijene otkrila je da stijena sadrži cirkone, izuzetno izdržljive minerale koji se kristaliziraju pod visokim temperaturama. Struktura cirkona može pokazati koliko je bilo vruće kada su nastali.
Stručnjaci su stoga analizirali još četiri cirkona u uzorcima iz kratera. Ti uzorci potječu iz različitih vrsta stijena na različitim lokacijama, dajući opsežniji pogled na to kako je udar zagrijao tlo. Jedan je bio od staklaste stijene nastale u udaru, dvije od stijena koje su se rastalile i ponovno očvrsnule, a jedna od sedimentne stijene koja je sadržavala krhotine stakla nastale u udaru.
Njihova analiza potvrdila je prethodne brojke.


Komentari čitatelja
na naše novosti