Reprodukcija lubanje gospođe Ples, čiji su fosilizirani ostaci otkriveni u južnoafričkoj špilji 1947.
Fosili, uključujući jedan koji je pripadao ženi, bili su zakopani milenij u južnoafričkim pećinama poznatim kao Kolijevka čovječanstva. Moderne metode testiranja ukazuju na to da je grupa ranih ljudi lutala Zemljom prije 3,4 do 3,7 miliona godina. Ovaj novi period bi mogao promijeniti trenutno razumijevanje ljudske evolucije. To znači da sada ima više mogućih načina na koje su naši preci evoluirali u rane ljude.
Godinama su naučnici vjerovali da je vrsta Australopithecus africanus, čiji su fosili pronađeni u pećinama Sterkfontein blizu Johannesburga, stari manje od 2,6 miliona godina. Podzemni kompleks je sadržavao više ostataka ranih ljudi od bilo koje druge lokacije u svijetu uključujući posmrtne ostatke žene, odnosno lobanju, koja je pronađena 1947. godine.
Komentar: Imajte na umu da čak i glavna znanost priznaje da "većina teorija ljudskog podrijetla nije kompatibilna s poznatim fosilima".
Prema tvrdnjama muzeja Smithsonian, ova vrsta je hodala na dvije noge i bila je niža od modernih ljudi. Prosječna visina muškaraca iznosila je 138, a žena 115 cm.
Ipak, nove tehnike radioaktivnog datiranja ukazuju na to da su posmrtni ostaci žene stariji milion godina nego se ranije vjerovalo. Obavljeno je testiranje sedimenta oko fosila na nivoe rijetkog izotopa nastalog kada su stijene bile izložene kosmičkim zrakama, prije nego su pale u pećinu.
Ranije se smatralo da su hominidi Australopithecus africanus bili premladi da bi evoluirali u homo genus, odnosno naše pretke koji su lutali Zemljom prije 2,2 miliona godina.
Međutim, nova otkrića ukazuju na to da su stariji za milion godina, odnosno da je pećinska žena i vrsta kojoj je pripadala zapravo prethodila ranim ljudima.
To znači da je vrsta postojala u isto vrijeme kao i majmun Lucy čiji su ostaci stari 3,2 miliona godina, a koji se dugo smatrao vrstom koja je dovela do nastanka najranijih ljudi.
Komentar: Pogledajte također: