ukrajina
Prisilni prijelaz Zapada s pouzdane energije fosilnih goriva na "zelene" energetske alternative pokazao se katastrofalnim. A zahvaljujući ratu u Ukrajini, zapadne ekonomije konačno shvaćaju tu činjenicu.

Kao što smo izvijestili, Europska unija (EU) trebala bi dovesti proizvodnju nafte i plina u okrilje zelene energije - nešto što bi čak i prije samo godinu dana bilo nečuveno.

Odluka Vladimira Putina da zaustavi duboku državu u korištenju Ukrajine kao posredničke nacije za počinjenje zločina dovela je do sankcija, koje su dovele do nestašice energije, što je navelo Zapadnu Europu da shvati da će, ako se ne vrati na korištenje fosilnih goriva, to biti vrlo brzo gašenje svjetla

Čak i mediji pod korporativnom kontrolom, koji su dugo hvalili zelenu energiju, sada priznaju da je bolje da pokrenemo te naftne pumpe i operacije bušenja, inače svi možemo očekivati ​​kolaps u stilu trećeg svijeta do zime.

"...svijet gladan energije okreće se uglju jer nestašice prirodnog gasa i nafte pogoršane ruskim ratom protiv Ukrajine dovode zemlje nazad do najprljavijeg fosilnog goriva," piše Journal.

Biti "zeleni" znači uništiti svoje gospodarstvo i otići u SIROMAŠTVO

Ispostavilo se da fosilna goriva ne moraju biti "prljavi" izvori energije za koje zelenaši odavno tvrde da jesu. Postoje čisti, sigurni i efikasni načini da se fosilna goriva izvuku iz zemlje i da se koriste za napajanje preduzeća, domova, vozila i još mnogo toga bez uništavanja planete.

EU planira zadržati politike kako bi osigurala da se fosilna goriva proizvode čisto i odgovorno, ali više neće biti predmet potpunog ukidanja i zabrane kao prije.

Čak se i "čisti ugalj" vraća jer je potreban zajedno sa ostalima da bi grijalice radile, biljke rasle i svjetska ekonomija tekla. Vjetar, solarna energija i želje jednostavno nisu dovoljni da bi svjetla ostala upaljena.

"... od SAD-a preko Europe do Kine, mnoga od najvećih svjetskih gospodarstava povećavaju kratkoročnu kupnju ugljena kako bi osigurale dostatne zalihe električne energije, unatoč prethodnim obećanjima mnogih zemalja da će smanjiti svoju potrošnju ugljena u borbi protiv klimatskih promjena", objašnjava drugo izvješće .

Sada je zapravo tolika potražnja za ugljem da cijene na globalnom tržištu drastično rastu - ili je to barem razlog zašto nam se govori o velikom skoku na ljestvicama koje se bilježe još od početka 2021.


Komentar: Putin govori o perspektivi ugljena kao energenta nakon ovog desetljeća (2021.)
Dok Europska unija, a sve više i pojedine azijske zemlje najavljuju potpuno odbacivanje fosilnih goriva kao energenata, u što itekako spada i ugljen, Rusija ima posve suprotne stavove i planove, i vjeruje kako "zelena agenda" nema šanse za uspjeh.

Zbog toga ta zemlja, tradicionalno - jedna od najvećih izvoznica ugljena na svijetu, umjesto zatvaranja svojih ugljenokopa i odustajanja od bilo kakvog investiranja u taj segment energetskog sektora, već gotovo cijelo desetljeće čini upravo suprotno onome Zapadu (tu mislimo i na SAD) - snažno investira u proizvodnju ugljena, računajući kako se potrebe za njim u svijetu još neće dugo smanjivati.

Referentne cijene uglja dostigle su nove rekorde ove godine, jedan primjer su spot cijene uglja u australskoj luci Newcastle, ključnom dobavljaču Azije. Tamo je nafta premašila 400 dolara po toni po prvi put prošlog mjeseca.

"Urnebesno, guranje uglja predvodi Europa, nulta osnova 'zelenog pokreta' koja je konačno shvatila da se ne može spaliti lažna vrlina ili se odmrznuti pozirajući pred kamerama zimi da bi se ugrijao, i podstiče kupovine uglja kako bi se osigurala da može održati struju do kuća i tvornica nakon što je Rusija prekinula isporuku plina na kontinent", izvijestio je Zero Hedge .

"Njemačka, koja je ne tako davno obećala da će eliminirati ugljen kao izvor energije do 2030., jedna je od zemalja koje sada više uvoze."

Umjesto potpunog ukidanja uglja do 2030. godine, Njemačka bi se do tog vremena mogla više oslanjati na njega nego ikada prije. Isto vrijedi i za njene nuklearne elektrane, koje su bile predviđene za gašenje, ali će sada biti oživljene i vraćene u upotrebu kako bi se izbjegao potpuni ekonomski kolaps.