neandertalci
© Joe McNally / Suradnik preko Getty ImagesaEuropljani imaju manje neandertalsko (na slici desno) podrijetlo nego istočni Azijci danas jer je Homo sapiens koji se bavi uzgojem migrirao s Bliskog istoka u Europu prije otprilike 10 000 godina
Povijest neandertalaca je duga i započela je prije 400 000 godina. Ova se populacija najbolje poznatih ljudskih predaka proširila na grubo gledano područje od Atlantika na zapadu do središnje Azije na istoku. Neandertalska populacija je bolje poznate od ostalih ljudskih predaka jer je živjela velikim dijelom u špiljama u kojima su ostale dobro sačuvane njihove brojne kosti.

Iako su neandertalci nastanjivali Europu zanimljivo je da moderni Europljani u sebi imaju manje neandertalskog genoma u odnosu na primjerice istočne Azijate. Nova istraživanja nude djelomično obrazloženje za tu neobičnu situaciju. Zanima li vas o čemu je riječ zavirite u nastavak našeg članka.

Ljudi izvan Afrike u pravilu imaju u sebi oko 2 posto neandertalskog genoma, ali populacija istočne Azije primjerice Kinezi i Japanci u sebi mogu nositi i između 8 i 24 posto neandertalskih gena. Ta je situacija još čudnija jer neandertalci nisu prema raspoloživim podacima nikada naselili istočnu Aziji ili nam je to nastanjivanje nekako promaknulo.

Prema studiji koja se bavi više genomom Europljana nego istočnih Azijata ključ je odgovora u migracijama. Tako se mogu razlikovati prve migracije lovaca i sakupljača od kasnijih migracija poljoprivrednika. Ove su se migracije poljodjelaca zbile prije 10 000 godina. Prvi doseljenici lovci i sakupljači su se izmiješali s neandertalcima, a kasnije je stigao novi val migracija u kojem nije bilo neandertalskog genoma, a što je razrijedilo europski DNA.
migracije
© Claudio S. Quilodrán, Jérémy Rio, et al.Prostorna varijacija na razini neandertalskog podrijetla.
Razine predaka europskih lovaca-sakupljača i farmera projicirane su pomoću najboljeg europskog modela (n = 1517). Sive točke predstavljaju raspodjelu uzoraka DNK.
Glavni autor studije Claudio Quilodrán, postdoktorand ekologije i evolucije na Sveučilištu Oxford, kaže da je rješenje jednostavno i da počiva u našim nogama odnosno u migracijama. Ekipa koja je radila na ovoj studij pregledala je golemu bazu DNA od drevnih do modernih ljudi i uočila je da je u tzv. prvom valu migracija, koji je prethodio doseljenicima poljodjelcima, jaču prisutnost neandertalskog genoma što je sasvim očekivano. Kasnije je došlo do razrjeđivanja ovog genoma genetskim kodom novih doseljenika. Studija je objavljena u listopadu u časopisu Science Advances.

Prema studiji na području istočne Azije je navodno više neandertalskog genoma jer su se ovdje neselili ljudi koji nisu prošli ovo razrjeđivanje, dakle oni kod kojih je genom bio zasićen neandertalskim. Kako su neandertalci bili uglavnom koncentrirani na području Europe, jugozapadne i središnje Azije kao i Bliskog istoka čudno je da na tim područjima nije zabilježen većio udio neandertalaca u ljudskoj DNA. Očito postoji nesklad između arheoloških i bioloških pokazatelja barem u istočnoj Aziji.

Dio odgovora ovog misterija smo možda dobili, ali dio još traži svoje razjašenjenje.

Piše: Sonja Kirchhoffer