Većina ljudi koji smršave putem dijete vidjet će kako se kilogrami vraćaju, što dovodi do ciklusa "yo-yo dijete" koji je težak za tijelo. Nova studija sugerira da masne stanice čuvaju sjećanje na prethodni dobitak na težini, što bi moglo pomoći u objašnjenju zašto se to događa.

A microscope image of fat cells.
© Ed Reschke via Getty ImagesMikroskopska slika masnih stanica
Gubitak kilograma može predstavljati puno posla, što još više frustrira kada se kilogrami malo po malo vraćaju natrag. Sada, studija sugerira da masne stanice zadržavaju sjećanje ili prošlu pretilost, što može potaknuti stanice na rast kada su izložene hrani s visokim udjelom masti.

Istraživanje bi "moglo pridonijeti sve većem broju dokaza koji opovrgavaju nedostatak snage volje kao temeljnu silu koja stoji iza 'cikliziranja težine'", rekla je dr. Katherine H. Saunders, liječnica za pretilost u Weill Cornell Medicine i suosnivačica FlyteHealtha, tvrtke za softver i kliničke usluge za medicinsko liječenje pretilosti, koja nije bila uključena u studiju.

Bez lijekova za mršavljenje ili barijatrijske kirurgije, većina ljudi će se vratiti na svoju izvornu tjelesnu masu unutar nekoliko godina nakon gubitka težine putem dijete. To može dovesti do "yo-yo dijete". Znanstvenici ne znaju zašto se to događa, ali genetika, okoliš i zdravstvena povijest vjerojatno igraju ulogu. Sada, studija objavljena 18. studenoga u časopisu Nature dodaje bitan dio ovoj slagalici. Kemijske modifikacije DNK, ili epigenetski markeri, mogu pomoći stanicama da zadrže sjećanje na svoje prošlo stanje.

Dok DNK ostaje uglavnom ista tijekom života, način na koji tijelo čita svoj DNK kod je dinamičan, zahvaljujući epigenetskim modifikacijama: tijesnim pakiranjem nekih dijelova DNK i pokrivanjem drugih dijelova molekule kemijskim oznakama, te modifikacije mijenjaju način na koji stanica koristi DNK i, posljedično, kako stanica funkcionira.

U novoj studiji znanstvenici su promatrali miševe kojima je dana prehrana s visokim udjelom masti prije nego što su se vratili na normalnu prehranu kako bi ih vratili na početnu težinu. Nakon što su izgubili dodatnu težinu, miševi su se metabolički mogli razlikovati od miševa koji nikad nisu bili hranjeni masnom hranom. Međutim, kada su istraživači pogledali masne stanice miševa, otkrili su da unatoč gubitku težine, stanice još uvijek nose epigenetske promjene koje su nastale tijekom debljanja.

Kako bi provjerili događa li se to i kod ljudi, tim je potom analizirao stanice ljudi koji su bili podvrgnuti barijatrijskoj operaciji. Ondje su pronašli obrasce aktivnosti gena koji upućuju na to da su se epigenetske promjene dogodile i nastavile nakon gubitka težine, rekla je koautorica studije Laura Hinte, doktorandica prehrane i metaboličke epigenetike na ETH Zurich.

"Poznato je da adipociti [masne stanice] prolaze kroz neku vrstu krize identiteta u pretilosti — pomalo zaborave tko su i što bi trebali raditi", rekao je Hinte za Live Science. Ovaj rad je pokazao da su te promjene ostale "dugo nakon što su miševi izgubili težinu", rekla je, a slična promjena identiteta mogla bi se dogoditi u ljudskim masnim stanicama, sugeriraju podaci.

Dodatni dokazi došli su iz detaljnijeg pogleda na masne stanice miševa. Kad su ih izvadili iz prethodno pretilih miševa i okupali ih glukozom i palmitatom — sastojcima s visokim udjelom šećera i masnoće — masne stanice su se povećale brže od onih uzetih iz kontrolnih miševa. Bivši pretili miševi također su brže dobivali na težini kada su im dali visokokaloričnu dijetu, u usporedbi s kontrolnim miševima.

"Epigenetske promjene nisu imale posljedice za miševe sve dok su bili u zdravom okruženju", rekla je Hinte, govoreći o tome kada su miševi dobili standardnu ​​dijetu.

Drugi mehanizmi vjerojatno su uključeni u oporavak težine, dodala je Hinte. Na primjer, "vrlo je vjerojatno" da ovo sjećanje postoji u drugim tipovima stanica u tijelu, kao što su neuroni, gdje ove izmjene mogu utjecati na apetit kod ljudi koji su izgubili na težini.

Studija ne dokazuje da epigenetske promjene izravno uzrokuju oporavak težine. Međutim, snažno sugerira da ti mehanizmi mogu igrati ulogu u složenoj međuigri sila koje potiču pretilost.

Dr. Fatima Cody Stanford, izvanredna profesorica medicine i pedijatrije na Harvard Medical School, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da "nudi dragocjene uvide u to zašto je održavanje mršavljenja izazovno".

Napomenula je, međutim, da opažanja na laboratorijskim miševima "možda ne predstavljaju u potpunosti složenost ljudske pretilosti." Drugo veliko upozorenje za ovu studiju je ima li praktične primjene, rekla je. Do danas znanstvenici nisu pronašli mnogo molekula koje mogu promijeniti epigenetiku DNK u jezgri stanice.

Rad također "jača argument za ranu intervenciju kada je riječ o debljanju i ponovnom debljanju", rekao je Saunders za Live Science.

Izjava o odricanju od odgovornosti za Live Science: Ovaj je članak samo u informativne svrhe i nije namijenjen pružanju medicinskih savjeta.