© KONTROLAB via Getty ImagesPogled na krater Solfatara, dio vulkana Campi Flegrei u Pozzuoliju, Italija
To područje je dom oko 500.000 ljudi koji bi bili u opasnosti u slučaju erupcije. Kaldera kao takva se proteže promjera oko 15 kilometara i nastala je u masovnoj erupciji prije 40.000 godina. Od tada su se dogodile i druge, manje erupcije, uključujući eksplozivnu 1528. godine koja je izgradila Monte Nuovo, pepeljasti konus visok 132 metra.
Campi Flegrei je proteklih 75 godina bio nemiran, s razdobljima posebno čestih potresa i izdizanja tla u 1950-ima, 1970-ima i 1980-ima, što je oslabilo koru kaldere. Vulkan je sve aktivniji od 2005. godine, a dno kaldere podiglo se za oko 1,4 m, što moguće ukazuje na kretanje vulkanskih plinova ispod površine. Novo istraživanje sugerira da je ta povećana aktivnost dosegla točku u kojoj se čak i njegovo ubrzanje ubrzava, što ukazuje na to da će se nešto uskoro promijeniti. Međutim, što je to "nešto" ostaje pitanje.
Geološke opasnosti
"Naš rad identificira kada će sustav vjerojatno dosegnuti točku pucanja, ali ne može odrediti što će se dogoditi na toj točki pucanja s trenutnim podacima", rekao je prvi autor studije Davide Zaccagnino, postdoktorski istraživač koji proučava geološke opasnosti na Južnom sveučilištu znanosti i tehnologije u gradu Shenzhenu u pokrajni Guangdongu u Kini.
Sam rad kao takav trenutno je u recenziji za objavljivanje u recenziranom časopisu, ali još nije formalno objavljen. Zaccagnino i njegovi kolege objavili su ga prije objave u bazi podataka za preprint arXiv, navodi Live Science.
© CopyrightVulkanske značajke i rasjedne linije u blizini Napulja u Italiji
Ne određuje samo porast aktivnosti erupciju
"To je važno jer nije samo porast aktivnosti ono što određuje hoće li vulkan eksplodirati. Ključno je", rekao je Zaccagnino za Live Science, "je li kora dosegla točku u kojoj više ne može podnijeti akumulirani stres. To je kao sportaš na kraju maratona: Jedan korak koji su mogli s lakoćom napraviti na početnoj točki mogao bi biti onaj koji će ih dovesti do kolapsa na ciljnoj liniji".
"Drugim riječima, ta prethodna razdoblja nemira u 20. stoljeću su važna", rekao je Christopher Kilburn, vulkanolog sa Sveučilišta College London koji nije bio uključen u istraživanje. "U svakoj izvanrednoj situaciji, kora se rasteže još malo, pa se kasnije izvanredne situacije nadovezuju na prethodne", rekao je Kilburn za Live Science.
Zaccagnino i njegovi kolege otkrili su da se u Campi Flegreiju obrazac seizmičnosti uklapa u obrazac ubrzavajućih promjena. To znači da se proces koji hrani ovu promjenu sam hrani. I podaci o izdizanju tla i podaci o potresima pokazuju da se ova rastuća stopa ubrzanja može samoodržati do otprilike 2030. do 2034. godine, a u tom trenutku nešto mora popustiti.
Poziva na oprez
"Kretanje dubokih magmatskih fluida pokreće ovaj proces, lomeći i podižući krhku koru kaldere", izjavio je Zaccagnino. Ono što nije jasno jest što se događa kada taj proces dosegne svoju krajnju točku. To bi mogla biti erupcija ili neka druga geološka promjena koja pomiče aktivnost ili je smiruje. Istraživanje također ne navodi koja bi veličina ili vrsta erupcije mogla nastati, ako se uopće dogodi, napomenuo je Kilburn.
No, on je isto tako upozorio da bi bio oprezan s određivanjem potencijalnog datuma nadolazeće erupcije, ali je rekao da je rad važan dodatni dio informacije koji ukazuje na temeljne promjene u ponašanju Campi Flegrei.
"Stvari se mijenjaju", rekao je, "i stoga prošla iskustva nisu nužno dobar vodič za budućnost."
Komentari čitatelja
na naše novosti