Ples i sviranje na muzičkom instrumentu dovode do moždanih promjena
Vreme provedeno na časovima klavira ili baleta nije izgubljeno vreme. Iako deca i mladi ponekad pružaju otpor tim vanškolskim aktivnostima, pokazalo se da su njihovi roditelji u pravu kada govore da je to za njihovo dobro.

Treninge je moguće selektivno forsirati da bi se ojačale neke moždane funkcije. Istraživači su sproveli studiju o vrsti i intenzitetu moždanih promena koje nastaju usled treninga muzičko-igračkih sposobnosti.

Jačanje neuronskih veza

Ples i sviranje na muzičkom instrumentu utiču na mozak na različite načine: kod igrača je prisutan opšti porast neuronskih veza, dok kod onih koji uče da sviraju jačaju specifični, određeni neuronski pravci.
Korist od razvoja muzičko-igračkih sposobnosti
Nova istraživanja ukazuju na značajnu korist od igre i sviranja za pacijente obolele od Parkinsonove bolesti kao i za decu obolelu od autizma, zaključuje prof. dr Virdžinija Penhjun.
Kjara Đakoza, doktorand Univerziteta Konkordija i rukovodilac studije, objasnila je da uzrok tih razlika leži u činjenici da igrači treniraju celo telo dok muzičari fokusiraju trening na specifične delove tela: ruke, prste i usta.

Trening moždanih funkcija

Rezultati istraživanja pokazuju na koji način se moždane strukturalne mreže menjaju pod uticajem određenih treninga.

Dobijena naučna saznanja mogu biti praktično primenjena na polju obrazovanja i rehabilitacije.

"Određene vrste treninga moguće je selektivno forsirati sa ciljem da se ojačaju neke moždane funkcije ili da se donekle kompenzuje određeni nedostatak ili moždani poremećaj", smatra prof. dr Virdžinija Penhjun, šef Katedre za psihologiju Univerziteta Konkordija.

Priredila: Jelena Radović Jovanović