Rusija je ne samo prekinula proizvodnju gasa "Novičok", već ga uništila sve njegove zalihe, saopštio je Sputnjiku veteran specijalne službe, senator Igor Morozov.

"Rusija je, ne samo prekinula proizvodnju nervnog gasa, uključujući 'Novička', već i potpunosti uništila sve njegove zalihe. To je bilo urađeno u skladu sa međunarodnim sporazumima, pod kontrolom međunarodnih posmatrača OZHO", naglasio je Morozov.

On je podsetio da je poslednji kilogram vojnih otrovnih supstanci, uključujući sarin i zaman, Rusija uništila u septembru prošle godine, dok je proizvodnja hemijskog oružja prestala još '90-ih godina.

Senator je naveo da proizvodnja "Novička" u nelegalnim uslovima, "iako opasna, ali je moguća".

"Za to su potrebni laboratorijski uslovi, specijalna oprema i odgovarajući stručnjaci, običan čovek to ne može sam uraditi", dodao je on.

Po mišljenju Morozova, optužbe na račun Rusije u predmetu Skripalja deo je planiranog napada.

"Nakon toga će, najverovatnije, uslediti proterivanje dela ruskih diplomata iz Londona, jačanje vojnog potencijala NATO-a kod naših granica, kao i priprema za nove napade koalicije po vladinim snagama Bašara Asada", rekao je senator.

I dok se diljem Bliskog istoka nastavlja intenzivno naoružavanje vojski tamošnjih država s oružjem svih ključnih tržišnih igrača - proizvođača naoružanja, i onih s istoka i onih sa zapada, jedna današnja vijest izaziva dodatnu pozornost. Ne zbog neke posebne težine u klasičnom vojnom smislu, koliko u onom političkom i strateškom. Radi se o ruskoj namjeri otvaranja u Iranu specijaliziranog servisnog centra za opsluživanje ruskih sredstava protuzračne obrane, prodanih Iranu.

O tome je u ponedjeljak, 12. ožujka, izvjestio pomoćnik ruskog predsjednika za vojno-tehničku suradnju Vladimir Kozhin, u intervjuu televiziji "Rossia 24".

Podsjećamo: Rusija je 2016.g. Iranu isporučila već puno ranije ugovoreni raketni sustav PZO S-300PMU-1, a isporuka je išla vrlo sporo jer je ruska strana otezala s obvezama proizišlim iz potpisanog ugovora s Teheranom, ne želeći se zamjeriti SAD-u koji se tom poslu protivio. Čitava stvar usložnila se do te mjere da je Iran bio primoran pokrenuti sudski postupak protiv Rusije zbog ne izvršenja njezinih ugovornih obveza tj. isporuke tog sustava kojeg je Iran već bio u cijelosti platio. Međutim, pogoršavanjem američko-ruskih odnosa, poglavito nakon zaoštravanja ukrajinske krize i, dodatno, ruskom vojnom kampanjom u Siriji. Moskva je procijenila kako po nju više nema nikakvog smisla kalkulirati i težiti nekakvoj političkoj kooperativnosti sa Zapadom kroz koju bi ona ostvarivala određeni dio svojih nacionalnih interesa, a kako je to bilo do tada. Zato je posao s Iranom 2016.g. i odrađen do kraja, a Iran je u međuvremenu povukao tužbu protiv ruske strane. Današnja najava Rusije oko otvaranja vojno-servisnog centra u Iranu prije svega je njezina jasna politička poruka Washingtonu, da ona ne pristaje ni na kakvo uvođenje novih sankcija protiv Irana, i da je, ne samo na deklarativnoj, već i onoj praktičnoj - vojnoj razini, spremna za nastavak suradnje s Teheranom. Pri tom je Iran najveći američki regionalni neprijatelj, kojeg Trumpova administracija karakterizira kao glavnog sponzora međunarodnog terorizma, zbog čega SAD namjerava, ukoliko treba, i jednostrano izići iz međunarodnog Sporazuma o iranskom nuklearnom programu i uvesti nove (stare) sankcije protiv te zemlje. Iran, očito, postaje novo poprište globalnog geopolitičkog sukoba Rusije i SAD-a, uz već ona postojeća - Ukrajinu i Siriju. On je neposredni ruski vojni saveznik u sirijskom vojnom sukobu, a uskoro iranski predsjednik Hassan Rouhani dolazi u Moskvu, u posjet ruskom čelniku Vladimiru Putinu, prilikom čega će biti potpisani mnogi važni gospodarski sporazumi iz sfere energetike, industrije, poljoprivrede i prometa.

Glede ove vijesti također je važno napomenuti i slijedeće: iako se ne radi ni o kakvom otvaranju ruske vojne baze u Iranu, ovo će svejedno biti svojevrsni ruski vojno-tehnički punkt na iranskom teritoriju, s vlastitim specijaliziranim kadrovima, među kojima, nesumnjivo, i onim s obavještajnim zadaćama. Naime, u Iranu je ustavom izričito zabranjeno otvaranje bilo čijih stranih vojnih baza i stacioniranje tuđih vojnih postrojbi (uključno i Iranu savezničkih). Zato će se ovdje nesumnjivo raditi o svojevrsnoj iznimci, što niti ne čudi s obzirom na aktualna geopolitička zbivanja u toj regiji i složeni položaj Irana unutar iste.

Međunarodna zajednica trebalo bi da se fokusira na napore kojima bi zaustavila, a ne podstakla migracije izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

On je, govoreći u Njujorku na međuvladinoj debati Ujedinjenih nacija o migracijama, izrazio neslaganje Mađarske sa dokumentom UN prema kome je migracija pozitivan i nezaustavljiv fenomen, prenosi MTI.

Prema njegovim riječima, prethodnih nekoliko godina pojavila su se "paralelna društva" na mnogim mjestima u Evropi kao rezultat migracija, a porasla je i pretnja od terorizma.

Kako je kazao, prema mađarskom iskustvu migracije se mogu zaustaviti i istakao da se Mađarska suočila sa ogromnim migracijskim pritiskom na južnoj granici, ali da je uz ogromne napore i troškove uspjela da je zaštiti.

On je dodao i da bi dokument UN trebalo da posluži da odbrani suverenitet, identitet i bezbjednost članica UN, kako bi one same odlučile kome mogu da dozvole da uđe na njihovu teritoriju.

"Nijedna međunarodna organizacija ili dokument ne mogu da pritiskaju države da izmijene svoj društveni sastav. Mađarska neće odobriti dokument. Mađarska je podnijela predlog sa 12 tačaka u vezi sa UN-ovim paketom migracija. Mađarska neće odobriti dokument sve dok se predlozi ne uključe u nju", rekao je Sijarto.

Ambasadorka SAD-a pri Ujedinjenim nacijama (UN) Niki Hejli je u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN-a izjavila kako je primirje u Siriji do sada bilo bezuspješno.

Istakla je kako su zbog toga SAD Savjetu bezbjednosti UN-a uputile novi obavezujući nacrt rezolucije o primirju u toj zemlji.

"Primirje je do sada bilo bezuspješno i vrijeme je da se nešto učini. SAD ni u kojem slučaju neće dati prostora izgovorima. Pripremili smo jednostavan i obavezujući nacrt rezolucije o primirju u Siriji", rekla je Hejli.

"Čim bude prihvaćen, istog momenta će stupiti na snagu u Istočnoj Guti i Damasku", kazala je Hejli tokom sjednice na kojoj se raspravljalo o "neprovođenju primirja" u Siriji.

Upozorila je da će, ukoliko Savjet bezbjednosti UN-a ne uspije djelovati u Siriji, Vašington biti spreman to uraditi, kao što je to učinio prošle godine udarom na vazdušnu bazu sirijske vlade zbog smrtonosnog napada hemijskim oružjem.

Britanska premijerka Theresa May rekla je danas da postoji "velika vjerovatnoća" da je Moskva odgovorna za slučaj trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije u Engleskoj.

"Ili je Rusija direktno odgovorna za trovanje ili je omogućila da nervni agens upadne u ruke drugima", rekla je May britanskom parlamentu.

Ona je istakla da više ne može biti govora o uobičajenim odnosima sa Rusijom.

"Ako ne bude kredibilnog odgovora Rusije, Velika Britanija će zaključiti da je ovdje riječ o upotrebi sile na britanskoj teritoriji", rekla je ona.

May je najavila da će London poslije slučaja trovanja preuzeti šire mjere protiv Rusije.

Europska unija je za šest mjeseci produljila restriktivne mjere protiv 38 tvrtki i 150 građana Ruske Federacije. Detaljnije informacije stoje u izjavi Vijeća Europske unije, koja je objavljena danas u Bruxellesu.

Kao što je navedeno, 12. ožujka je Vijeće EU do 15. rujna 2018. godine produljilo restriktivne mjere, koje se sastoje od zamrzavanje imovine i zabrane putovanja u Europsku uniju za 150 fizičkih lica i 38 tvrtki. Odluka je opet donesena "zbog podrivanja ili ugroze teritorijalnog integriteta, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine".

Vijeće obavještava da će relevantni normativni akti biti objavljeni u Službenom listu EU 13. ožujka.

Političku odluku o proširenju trenutnog paketa sankcija, koji istječe 15. ožujka, veleposlanici svih 28 država članica EU su prihvatili 21. veljače.

U ponedjeljak je zamjenik predsjednika Europskog parlamenta Fabio Massimo Castaldo rekao kako će zemlje Europske unije koje se ne slažu s politikom sankcija protiv Rusije morati posegnuti za vetom u Vijeću Europe. Prema njegovim riječima, antiruske sankcije su izazivale ozbiljnu štetu malim i srednjim poduzećima u Italiji i Europi, kao i trgovinskim i gospodarskim odnosima između Europske unije i Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je rekao da ciljevi koje je sebi postavio Zapad, namećući sankcije protiv Ruske Federacije, besmisleni i štetni. Čelnik ruske države je naglasio da sankcije štete svima.

Službena predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Maria Zaharova, komentirala je odluku o produljenju sankcija EU protiv ruskih građana i tvrtki.

"Ako bude slijedila reakcija s naše strane, to će sigurno biti objavljeno. Stručnjaci bi trebali raditi na ovom pitanju", rekla je predstavnica ministarstva vanjskih poslova.

Pokušaj ubojstva Sergeja Skripala, ruskog dvostrukog agenta otrovanog u Salisbury u Velikoj Britaniji prošlog tjedna je nešto što vlastima u Moskvi najmanje treba, posebice uoči predsjedničkih izbora ovog mjeseca. No, za britanskog ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona i britansku premijerku Theresu May sumnje nema. Za ovo dvoje "političara", nazovimo ih tako, kriva je Rusija, a nalog je dao Putin osobno.

No, The Telegraph otkriva da je Sergej Skripal bio povezan s dosjeom Christophera Steelea, autora sramotne dokumentacije protiv Trumpa i britanskog špijuna povezanog s grupom Fusion GPS, dakle izravno povezanim s Demokratskim nacionalnim kongresom i Hillary Clinton u Sjedinjenim Državama.

Veza s Christopherom Steeleom se temelji na činjenici da je britanski agent agencije MI6 specijalist za Kremlj i kao takav je bio potreban Hillary Clinton kako bi pokušala pronaći nešto što bi Trumpa izravno povezalo s Rusima.

Sve to otvara pitanje nije li Skripal posljednja žrtva mafije Clintonovih? Trovanje je provedeno tako amaterski, znajući da će britanska vlada i idioti poput Borisa Johnsona djelo odmah kvalificirati kao "napad pod pokroviteljstvom ruske države".

Kći Skripala, Julija, živjela je u Rusiji i zašto bi Rusi čekali da se vrati u Ujedinjeno Kraljevstvo da bi je otrovali? Takvu glupost ne bi učinio nitko od ruskih špijuna, operativaca ili pripadnika nekog od klanova organiziranog kriminala.

Portal Gateway Pundit se s pravom pita: "Tko je otrovao Sergeja Skripala? Tko je zaradio novac od ubojstva? Rusija je odbacila optužbe za trovanja, a ruski ministar vanjskih poslova je izrazio negodovanje zbog izjava da Moskva stoji iza napada i rekao kako bi Kremlj bio spreman razmotriti pomoć u istrazi, ali se čini da trag vodi do uplitanja u američke izbore".

Međutim, ne od strane Rusije, jer je Skripal radio za tajnu skupinu Christophera Steelea, koji je povezan s lažnim "ruskim dosjeom" Donalda Trumpa.

Steele je radio na izboru Hillary Clinton i pri američkom Demokratskom nacionalnom kongresu 2016. godine i čak je dosegao Deep State zbog nepoštivanja republikanskog kandidata Donalda Trumpa.

U nedjelju, 11. ožujka, sirijske vladine snage su uspjele presjeći islamističku enklavu u Istočnoj Gouti na tri dijela.

Specijalne "Tigar" snage, 4. i 7. mehanizirana divizija, 14. divizija vojnih specijalnih snaga i saveznici sirijske vojske su preuzeli nadzor nad predgrađem Mudayra u poslijepodnevnim satima i stigli do položaja svojih suboraca u bazi oklopnih vozila između Haraste i Arbina. Kasnije su nadzor proširili nad farmama i poljima sjeverno od Mesrabe i Mudayre i oko 15:00 sati po lokalnom vremenu je islamistička enklava bila podijeljena na dva dijela. Prvi dio su činila područja Haraste i Doume, a drugi istočna predgrađa Damaska Arbin, Zamalka, Jobar i Ain Tarma.

Navečer su se borbe vodile u području Satre, uskog područja koje dijeli Doumu od Haraste. Sirijska vojska nije uspjela zauzeti teritorij vojne baze na južnoj periferiji Dume, stoga ga je zaobišla i napala položaje terorista u Satri. Oko 20:00 sati je područje farmi Satre bilo gotovo potpuno čisto, a enklava je bila je podijeljena na tri dijela.

Prvo kotao je južna Harasta, drugi Duma i dio Al-Reyhana i treći četvrti Damaska Jobar, Arbin, Zamalka i istočna naselja Hamuriya, Saqba, Kafr Batna i druga.

Istoga dana u jugoistočnom dijelu fronta sirijska vojska potpuno je očistila vrtove na rubu Jisrina.

Tijekom borbi u farmama Al-Aftaris, na istoku južnog dijela enklave, ubijen je dozapovjednik skupine Faylaq Al-Rahman Diya Al-Shaghoury.

Čini se da je operacija "Čelik Damaska" isplanirana do najsitnijih detalja, jer se nijedna operacija na bojnom polju ne vodi nasumce, samoinicijativno i bez koordinacije s glavnim zapovjednim centrom i svim ostalim terenskim zapovjednicima.

Svi zapadni i mediji zaljevskih monarhija o Istočnoj Gouti, terorističkoj enklavi istočno od Damaska u kojoj se među 400 000 civila skrivaju i otpor pružaju militantni četiri velike skupine uglavnom govore o stradanju civila, navodnim napadima "sirijskog režima" kemijskim oružjem i nekakvim "barel bombama", improviziranim ubojitim napravama koje razaraju cijele zgrade i četvrti, zajedno s civilima i "pobunjenicima" i ostalu propagandu iz kuhinje takozvanog "Sirijskog opservatorija za ljudska prava" iz Londona.

Kako vladine snage stežu obruč oko Istočne Goute, ovakve vijesti na internetskih izdanjima ovih medija izlaze svaki sat, najviše dva.

No stanje na terenu je potpuno drugačije. Civili polako pokušavaju iskoristiti dva humanitarna koridora za bijeg, a počele su i predaje terorista, iako za zada skupina od desetak ljudi na nekoliko punktova.

S jučerašnjom potvrdom da su vladine snage oslobodile gradić Mesrabu, južno od Doume i da u sjevernom dijelu Haraste napreduju specijalne snage sirijske Republikanske garde, koje su preuzele nadzor nad dijelovima četvrti Al-Sayl i Al-Ta'lah, bliži se podijela enklave na tri dijela, što znači prekid komunikacija među terorističkim skupinama i njihov siguran kraj.

Iz oba pravca nedostaje po jedan kilometar da se spoje s vladinim snagama utvrđenim u velikoj bazi za vojna vozila južno od Haraste i zapadno od Mesrabe. Nakon što tri džepa budu izolirana, bit će manje mogućnosti za razmjeni ili prodaju streljiva vojne opreme među teroristima i koordinaciju njihovih vojnih aktivnosti.

"Da bi pobijedio u ratu u Ukrajini, Kijev treba zauzeti Donbas i vratiti Krim", izjavio je za ukrajinsku televiziju bivši čelnik neonacističke organizacije Desni Sektor i aktualni zastupnik u ukrajinskom parlamentu Dmitrij Jaroš.

A onda će doći drugo vrijeme, drugi mladi ljudi i mi možemo uzeti Kuban, regiju Don i Voronjež, rekao je ukrajinski Napoleon, podsjećajući kao su poznati ruski političari hladno došli na Krim rekli: "Evo, ovo je sada ruska zemlja".

Kako vidite svoju buduću političku ulogu?

Dmitrij Jaroš: Moramo osvojiti rat, a zatim razmisliti o politici. Tako je vidim.

Vjerujete li u pobjedu u ratu u predvidljivoj povijesnoj perspektivi?

Dmitrij Jaroš: Da, naravno. Inače to ne bi radio. Pobjede će biti.

A što je za vas pobjeda u ratu?

Dmitrij Jaroš: U ovom konkretnom slučaju, ako govorimo o Donbasu, to je oslobođenje teritorija i njegovo čišćenje od svih destruktivnih antidržavnih elemenata, prije svega onih koji se bore protiv nas, zar ne? Banditi će u ilegali i dalje ustrajati, stoga i za to treba vremena, čak i nakon oslobođenja teritorija. Vjerujem da to može biti učinjeno. S mirovnim misijom ili bez nje, to može biti učinjeno. Glavna stvar je ispravno razvijati plan.

Naravno, tu je i povratak Krima. Bez toga ne može biti pobjede. To jest, barem se moramo vratiti u granice zemlje u kojoj smo nedavno živjeli, do 2014. godine, te vratiti naše teritorije. A onda ćemo razmišljati. Doći će i druga vremena, drugi mladi ljudi i imamo Kuban, područje Rostova na Donu, regiju Voronjež...