U plinskom ratu između Gazproma u ukrajinskog Naftogaza je vlada u Kijevu odlučila poduzeti oštre mjere kako bi prisilila rusku kompaniju na poštivanje odluke Arbitražnog suda u Stockholmu, koji je krajem veljače presudio da Gazprom ukrajinskoj kompaniji mora isplatiti odštetu od 2,65 milijardi dolara. Gazprom se žalio na presudu, ali je 1. ožujka obustavio isporuke plina Kijevu i pokrenuo proces raskida svih trgovinskih i tranzitnih ugovora s ukrajinskom stranom.

Nakon toga, Kijev je 7. ožujka priopćio kako na otvorenoj aukciji namjerava prodati dionice tvrtke "Gaztranzit", zaplijenjene u okviru obvezne naplate novčane kazne za zlouporabu monopola na tržištu od strane Gazproma. To je navedeno u poruci objavljenom na portalu ukrajinske vlade.

"Stav Ukrajine u situaciji s Gazpromom treba biti težak i dosljedan. Gazprom mora provesti presudu Arbitražnog suda u Stockholmu, ispuniti zahtjev tijela za suzbijanje monopola Ukrajine i odluke ukrajinskih sudova", izjavio je ukrajinski premijer Vladimir Groisman.

U siječnju 2016. je Antimonopolski odbor Ukrajine kaznio Gazprom za zlouporabu monopola položaj na ukrajinskom tržištu prirodnog plina s novčanom kaznom od gotovo 86 milijarde ukrajinskih grivna. Nakon godinu dana, iznos kazne je udvostručen.

"U ovom slučaju je počelo oduzimanje imovine koja pripada Gazpromu u Ukrajini", navodi se u priopćenju.

Konkretno, oduzete su nekretnine tvrtke "Gazprom trgovina Ukrajine" i Međunarodnog konzorcija za upravljanje i razvoj ukrajinskog plinskog transportnog sustava, te dionice JSC "Instituta JužniIGIprogaz" i JSC "Gaztranzita". Dionice tih tvrtki bi trebale biti prodane na javnim dražbama.

U dubini Istočne Gute u uporištu terorista civili su podigli visoko sirijsku državnu zastavu u iščekivanju Sirijske arapske armije (SAA) koja nezaustavljivo oslobađa delove Istočne Gute od terorista.

U prethodnih 24 sata takozvani ''Beli šlemovi'' su snimili video materijal koji navodno dokazuje upotrebu hemijskog oružja od strane sirijske armije u Istočnoj Guti. Navode da se incident dogodio u Hamuriji i da su civili napadnuti hemijskim oružjem.

Podsećamo da je američka ambasadorka u UN Niki Hejli ranije zapretila Siriji upotrebom raketa u slučaju da se pojavi nova informacija o korišćenju hemijskog oružja, što ranije nijednom nije dokazano, na šta joj je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov odgovorio činjenicama da se informacije o hemijskim napadima preuzimaju iz terorističkih resursa na socijalnim mrežama i da ih plasiraju dva lica koja žive u Velikoj Britaniji i SAD.

U isto vreme u toj istoj Hamuriji u Istočnoj Guti pojavio se snimak na kojem se vidi kako civili podižu visoko sirijsku državnu zastavu. ''Mi želimo da teroristi odu! Mi želimo Asada'', viče jedan od njih.

Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei izjavio je danas da Teheran neće u vezi sa sopstvenim prisustvom u regionu Bliskog istoka pregovarati sa SAD i Evropom.

"Evropske zemlje dolaze (u Teheran) i kažu ''mi želimo da pregovaramo s Iranom u vezi sa njegovim prisustvom u regionu. To nije vaša briga. To je naš region. A šta ćete vi tu?", glasi citat Hamneija objavljen na zvaničnom sajtu, prenosi Rojters.

Navodi se da je Hamnei poručio da će Iran po tom pitanju pregovarati sa drugim državama u regionu.

Rusko ministarstvo obrane objavilo je kako su militanti na prostoru Istočne Ghoute pokraj Damaska tijekom današnjeg dana napali konvoj s civilima koji je pokušavao napustiti ovaj prostor. Također su granatirali i prostor na kojem su se nalazili članovi njihovih obitelji i novinari koji su čekali konvoj da stigne, navodi se u izvještaju.

U spomenutom konvoju nalazilo se oko 300 obitelji. Konvoj je pokušao napustiti Istočnu Ghoutu putem humanitarnog koridora koji je otvoren s ciljem spašavanja civila.

Konvoj je napadnut svega kilometar prije izlaza. Trenutačno nema informacija o mogućim žrtvama, no izvori navode kako su najmanje tri automobila izgorjela u napadu.

Podsjetimo, Moskva i Damask već duže vrijeme ističu kako militanti koriste civile kao ljudski štit.

Sirijske vladine snage su preuzele kontrolu nad strateškim gradom Beit Sawa u Istočnoj Gouti i sada preostaje doslovno nekoliko koraka od presijecanja terorističke enklave u predgrađu Damaska ​​na dva dijela.

Oslobođenjem Beit Sawe je udaljenost do vladinih jedinica u Harasti smanjena na oko 1 kilometar. Osim toga, napokon su očišćena sela Hawsh Al-Ashari i Hawsh Qubaybat i počela je opsada grada Mesrabe, posljednjeg uporišta terorista prije vladine baze za remont vojnih vozila u Harasti.

Vojni izvori izvještavaju kako su se tijekom operacije oslobođenja Beit Sawe sirijske snage sukobile s teroristima skupina Faylaq Al-Rahman i Jaish Al-Islam.

I tijekom druge ofenzive na području grada Al-Shifuniye, vladine snage su uspjele zarobiti improvizirani raketni kompleks militanata "Strijela islama-3".

Kako bi se spriječilo pogoršanje humanitarne situacije u Istočnoj Gouti, Damask je otvorio i drugi humanitarni koridor između gradova Jisreen i Maliha na jugu enklave. Dakle, čak i kada teritorij islamističke enklave u Gouti bude presječen na dva dijela, civili će moći izaći duž koridora na jugu ili na sjeveru.

Od svih europskih zemalja, Njemačka je najviše kritizirala ekonomski protekcionizam američkog predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, tvrtka Euler Hermes je objavila izvješće koje govori da je Njemačka među prvih pet zemalja u svijetu s najvećim brojem mjera za zaštitu domaćeg tržišta.

Donald Trump je rekao kako želi zaštititi američku ekonomiju kroz uvozne carine, koje će prvo uvesti za čelik i aluminij. Njemačka i EU prijete strašnom osvetom koja će pogoditi brojne sektore američke ekonomije.

No, studija koju je objavila tvrtka Euler Hermes pokazuje da u pitanju protekcionizma Njemačka ne zaostaje od ostalih. Posljednje četiri godine je Njemačka uvela 185 novih mjera kako bi zaštitila svoje gospodarstvo.

Samo su SAD, Indija i Rusija, koje su na prva tri mjesta, prekoračile ovu brojku.

Njemačka država najaktivnije podržava inženjering, metalurgiju i kemijsku industriju, kažu rezultati studije. Kako objašnjavaju stručnjaci tvrtke Euler Hermes, njemačke vlasti ovim sektorima pružaju financijsku pomoć, daju kredite i jamstva za izvoz.

Isto tako, studija pokazuje da protekcionizam Sjedinjenih Država nije ništa novo i to je trend s kontinuitetom. SAD su prve na svijetu s 401 zaštitnom mjerom. Dakle, to što je Trump odlučio nastaviti braniti vlastito gospodarstvo, samo je nastavak politike koju je vodio i Obama, koji je 2014. uveo rekordan broj protekcionističkih mjera.

Na primjer, 2016. godine je u svijetu uvedeno 827 zaštitnih mjera, a godinu poslije 467. Jedna petina se odnosi na mjere Sjedinjenih Država.

Njemačka je 2017. pokazala suzdržanost i ograničila se na samo 18 novih mjera. Među tim mjerama je bila i pomoć kompaniji Air Berlin, zbog čega je 2017. bila najživlji primjer državnog intervencionizma u Njemačkoj.

Ivan Pernar je poznat po svojoj direktnošću. Jedan od rijetkih koji govori ono što drugi ne smiju mi pomisliti. U Hrvatsku je došao europski povjerenik za financije Günther Oettinger, kako bi pomogao Hrvatskoj vezano za proračun. Umjesto komentara što mu je rekao Ivan Pernar, pozivamo vas da poslušate sâmi.

Zapovjednik Korpusa američkih marinaca, general Robert Neller, izjavio je u srijedu, 7. ožujka, kako će članice NATO saveza izvesti velike vojne vježbe na granici s Rusijom, u kojima će sudjelovati 45 tisuća vojnika.

"U jesen, u listopadu, bt će velike vježbe NATO-a, moguće, najveće vježbe sa sudjelovanjem amfibija koje su se izvodile još od vrhunca hladnog rata i zvale se "Trident Juncture", kazao je general Neller na saslušanju u zastupničkom domu američkog Kongresa. Utočnio je, kako se na te vježbe, koje bi se trebale održati u Norveškoj, u blizini granice s Rusijom, nastoji privući desetke brodova i zrakoplova.

"Uvjeren sam, kako će sa strane Ruske Federacije biti demarša. Ali ja mislim, kako ovo pokazuje ozbiljnost strategije koju provodi SAD, i da nas naši saveznici iz NATO-a tamo žele vidjeti glede zaštite", kazao je Neller.

Podsjećamo: u veljači su njemački mediji priopćili, kako Njemačka planira poslati 12 tisuća svojih vojnika na vojne vježbe NATO saveza. Novina Focus pisala je, da će manevri Rusiji morati odaslati "jasan signal", kako će miješanje u poslove država NATO saveza imati "ozbiljne posljedice".

Zastupnici njemačke konzervativne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) bili su u utorak u Siriji, izražavajući "iznenađenje" prizorima uobičajenog života u Damasku. Navodno su putovali u Damask u vrijeme dok kao najjača oporbena stranka u Bundestagu žele progurati svoj prijedlog o repatrijaciji izbjeglica natrag u ratom zahvaćenu zemlju.

Grupa od šest političara, četiri člana njemačkog parlamenta i dva državna zastupnika, doputovala je u ponedjeljak u Damask kako bi razgovarali s dužnosnicima sirijske vlade i uvjerili se kakvo je stanje u Siriji.

"Budući da se prema izvješćima njemačkih medija ne može pouzdano procijeniti stvarna situacija u Siriji, cilj našeg putovanja je razumijevanje humanitarne situacije na terenu i napora obnove na područjima oslobođenima od terorista", napisao je u priopćenju zastupnika AfD-a.

Posjetitelji su rekli "da su iznenađeni normalnošću koja se vidi na ulicama Damaska".

"Žene bez marama se slobodno mogu kretati po izrazito čistim ulicama metropole", rekli su.

Grupu je predvodio Christian Blex, član regionalnog parlamenta Sjeverne Rajne-Vestfalije, koji je u ponedjeljak objavio slike na Facebooku sa sastanka sa sirijskim velikim muftijom Ahmedom Badreddinom Hassounom.

"Vrhovni sunitski klerik poziva sve sirijske izbjeglice da se vrate kući", rekao je Blex.

U svibnju bi se trebali održati parlamentarni izbori u Iraku, vjerojatno najvažniji u regiji u proteklih nekoliko godina.

Na izborima će sudjelovati najmanje 28 stranaka povezanih s oružanim skupinama koje su se borile protiv terorista "Islamske države". Zbog bliskih odnosa s Iranom mnogih od tih stranaka i oružanih skupina koje one predstavljaju, vjerojatno će utjecaj Teherana u Bagdadu još više porasti, piše Isaac Kfir u članku kojeg je objavio Australski institut strateških politika.

Većina tih naoružanih skupina je formirana nakon što je ISIL 2014. godine zauzeo Mosul. Nakon toga je veliki ajatolah Ali Al-Sistani, najutjecajniji šiitski klerik Iraka, objavio fetvu o proglašenju borbe protiv terorista Islamske države. Na njegov su se poziv odazvale desetine tisuća iračkih šiita, koji su tijekom rata formirali koaliciju koja broji do 120 000 boraca.

Posebno je važno napomenuti da su ove militantne skupine dobile podršku i brojnih sunitskih plemena, što je prije bilo nezamislivo, a prošle godine i iračkih Turkomana, koji su se pridružili iračkoj vojsci i šiitskoj armiji u kratkoj vojnoj kampanji protiv kurdske neovisnosti.

Kao što smo naveli, iračke Hashd Al-Shaabi snage sada broje preko 100 000 ljudi. U vrijeme kada je ajatolah Ali Al-Sistani objavio fetvu, uslijedilo je formiranje ovih snaga, koje su ubrzo porasle na 60 000 ljudi, koji su činili oko 60 milicija.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei je od tih 60 milicija neizravno vodio najmanje 44. Ostale su bile odane Aliju Al-Sistaniju ili povezane s radikalnim vođom iračkih šiita Moqtadom Al-Sadrom.

Ovi borci su odigrali ključnu ulogu u borbama i porazu terorista "Islamske države" u Faludži, Ramadiju i Baiji, dok u Iraku danas mnogi vjeruju da su upravo ove snage spasile Bagdad od terorista "Islamske države", koji su u vrijeme kada je iračka vojska bila u rasulu bili na samom ulazu u iračku prijestolnicu.