Rusija je poručila kako bi Iran se mogao pridružiti novom ekonomskom bloku već u svibnju ove godine, što bi bio potez koji bi mogao pomoći i Rusiji i Iranu da izbjegnu utjecaj sankcija koje im nameću SAD.

Ruski ministar energetike Aleksandar Novak je za medije rekao kako bi iransko članstvo u Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU) moglo pomoći u širenju bilateralne trgovine i ulaganja između Teherana i Moskve.

"Potez za ulazak bi bio privremeni sporazum o stvaranju zone slobodne trgovine između Irana i Euroazijske ekonomske unije, koji je trenutno u naprednoj fazi i očito će pokrenuti daljnji razvoj trgovine i jačanje investicijske suradnje", rekao je Novak, koji je također supredsjedatelj rusko-iranske međuvladine komisije.

Dužnosnici u Teheranu su u prosincu prošle godine rekli kako Islamska Republika očekuje da će se uskoro dovršiti formalnosti u pogledu članstva u Euroazijskoj ekonomskoj uniji.

Iranski mediji su citirali Behrouza Hassanolfata, direktora za europske i američke institucije za promicanje trgovine s Iranom, koji je rekao da će sporazum sa zemljama članicama EEU biti potpisan već u veljači 2018. godine.

EEU je gospodarska unija bivših sovjetskih država koja uključuje Kazahstan, Bjelorusiju, Kirgistan i Armeniju i Rusiju. Euroazijska ekonomska unija ima za cilj jamčiti slobodan promet roba, usluga, kapitala i radnika među zemljama članicama.

Blok je počeo funkcionirati 1. siječnja 2015. i zajedno s Kinom, koja nije član, ali usko surađuje sa svim zemljama EEU, smatra se glavnom gospodarskom silom koja može izazvati moć Europske unije i Sjedinjenih Država.

Ruski milijarder Oleg Deripaska napisao je kolumnu za američki konzervativni list "Dejli koler". Tekst je objavljen pod naslovom "Stalno promenljiva ruska tema je lažna manipulacija javnosti".

U svojoj kolumni Deripaska tvrdi da savremena američka politika podseća na film "Ratom protiv istine" (Wag the Dog, 1999), gde je za pobedu na predsedničkim izborima u SAD izmišljen nepostojeći vojni sukob. Prema mišljenju Deripaske, sada ovakav izmišljeni scenario predstavlja raspravu o mogućem mešanju Rusije u američke izbore i unutrašnju politiku.

Autorima "ruske teme" Deripaska naziva tajnu vladu (u originalu deep state) - to jest malu grupu ljudi iz medija, biznisa, vlade i obaveštajne zajednice, koji pokušavaju da utiču na rad predsedničke administracije Donalda Trampa. Ruski milijarder sebe smatra jednom od žrtava ove grupe zbog optužbi o vezama sa Trampom.

"'Izmišljena tema' nije 'iz naroda, voljom naroda i za narod', već od posebne grupe ljudi koji sami licemerno gaze 'slobodu' i 'demokratiju' koju stalno pominju, podriva međunarodne napore za stvarne probleme kao što su zdravstvena zaštita, klimatske promene i energija budućnosti. Moja rođena 'majčica Rusija' takođe ima problema, zemlja je i dalje u tranzicionom periodu nakon SSSR-a i neko želi da ovaj period beskrajno razvlači", istakao je Deripaska.

Agencija Asošijeted pres je 2017. godine objavila istragu da je Deripaska navodno platio bivšem šefu predizbornog Trampovog štaba Polu Manafortu za promociju interesa ruskog predsednika Vladimira Putina. Deripaska je pokušao da tuži AP, ali je tužba odbačena.

Manafort je akter uključen u istragu američkog državnog tužioca Roberta Milera o mešanju u američke izbore. Tokom istrage otkriveno je da je Manafort pre predizborne kampanje radio za ukrajinsku Partiju regiona i da se nije registrovao kao strani agent.

Televizijski kanal RT premijerno je prikazao film o vezama Holivuda sa CIA, FBI i Pentagonom. Film pod nazivom "Tajni zadatak Holivuda", koji prikazuje kako američke vlasti manipulišu javnim mnjenjem uz pomoć kinematografije, snimio je Šon Stoun, sin poznatog režisera Olivera Stouna koji je, takođe, učestvovao u snimanju.

Film se bavi time ko od glumaca sarađuje sa CIA, koliko je scenarija američkih blokbastera promenjeno pod pritiskom specijalnih službi i pod kakvim je misterioznim okolnostima u SAD poginuo jedan poznati scenarista.

U jednoj od naših analiza detaljno smo izvijestili o pogoršanju američko-pakistanskih odnosa i početku gradnje dviju kineskih vojnih baza - pomorske i zrakoplovne - na strateški važnom dijelu pakistanske obale na Indijskom oceanu, nedaleko od granice s Iranom.


Američki predsjednik Donald Trump je odmah po dolasku na vlast pokušao popraviti odnose s Islamabadom, pogoršane u vrijeme posljednje godine vladavine administracije Baraka Obame, ali očito bezuspješno. Pakistan ne pristaje na riješavanje afganistanskog problema bez svog aktivnog sudjelovanja u pregovaračkom procesu, iz kojeg su ga, najprije Obamina a sada i Trumpova administracija izgurale, a na njegovo mjesto postavile njegovog glavnog suparnika - Indiju, koja, zapravo, stvarnog utjecaja na afganistanskom terenu gotovo i nema. Taj je potez puno više izraz američkog nezadovoljstva ulogom Pakistana u Afganistanu, izraženu kroz koketiranje s islamističkim snagama, prije svega sebi odanim krilom talibanskog pokreta. Međutim, taj korak Washingtona u stvarnosti je "kažnjavanje" Islamabada zbog sve čvršćih strateških partnerskih veza između Pakistana i moćne, i u toj regiji sve prisutnije Kine.

Učvršćenje američkih nacoionalnih interesa na azijskom i širem tihooceanskom prostoru bio je cilj i nedavne dalekoistočne turneje američkog predsjednika Trumpa, u kojoj se on, između ostalog, pokušao prometnuti i u posrednika između pojedinih tamošnjih država i Kine glede njihovih teritorijalnih sporova, uglavnom u akvatoriju Južno-kineskog mora, ponudivši im svoje poslovno pregovaračko iskustvo. Trump će teško uspjeti u svom naumu, ne toliko zbog njegove eventualne politčke nesposobnosti da se tim problemima pozabavi, koliko zbog činjenice da američkim geopolitičkim i geostrateškim interesima teritorijalni sporovi pojedinih država s Kinom itekako odgovaraju. Bilo da se radi o tradicionalnim američkim saveznicima, poput Japana, Južne Koreje, pa i Tajvana (iako po pitanju potonje države Washington djeluje kudikamo opreznije zbog njezine specifičnosti), bilo o starim i novim partnerima, poput Filipina i Vijetnama, Sjedinjenim Državama, zapravo, njihovi napeti odnosi s Pekingom osiguravaju permanentnu vojnu i diplomatsku nazočnost u propulzivnoj i, uz Bliski istok najvažnijoj regiji svijeta, kroz koju prolaze ključni pomorski putovi iz Tihog u Indijski ocean i dalje prema zapadu i obratno. A SAD u toj regiji, osim tradicionalnih partnera, u obuzdavanju širenja utjecaja Kine sada ozbiljno računa i na Australiju i Indiju. Nedavno je za novog američkog veleposlanika u Australiji, neuobičajeno, imenovan, ni manje ni više nego donedavni zapovjednik američkog pacifičkog zapovjedništva, admiral Harry Harris, što dovoljno govori o američkim namjerama. Neposredno po stupanju na novu dužnost, Harris je u Kongresu pozvao SAD na "pripremu za rat s Kinom"

Međutim, svoje posredništvo u rješavanju jednog teritorijalnog spora Donald Trump na spomenutoj turneji ipak nije ponudio, iako bi ono bilo potrebnije nego za sva ostala zajedno, zbog goleme količine destruktivnog, razarajućeg pa i kataklizmičkog potencijala koje u sebi nosi. Radi se, naravno, o kinesko-indijskim teritorijalnim sporovima na pojedinim dijelovima granične crte između dviju mega-država na Himalajskom gorju. Dvije, po broju stanovnika najveće zemlje svijeta, prošlog su ljeta bile na rubu izbijanja novog velikog rata, kojeg su već vodile u nekoliko navrata sredinom XX. stoljeća. Geopolitika.News je o prošloljetnim dramatičnim trenutcima tada sačinila opširniju analizu , a o tadašnjim napetim scenama na liniji razgraničenja mogu posvjedočiti i kadrovi iz videa kojeg dostavljamo ispod teksta. Spomenuti događaj, vojne čarke i oštra politička retorika između Pekinga i New Delhija tada su itekako zabrinuli svjetsku stručnu javnost, ali je ta prijeteća kriza ipak posve neopravdano ostala u sjeni onih "tradicionalnih" - poput sirijske ili afganistanske krize.

Irački premijer Haider Al-Abadi je izdao dekret kojim je naložio službeno uključivanje provladinih Narodnih mobilizacijskih jedinica u redovite sigurnosne snage Iraka.

Prema dekretu objavljenom u četvrtak, dobrovoljačke snage, poznate po svom arapskom nazivu Hashd Al-Sha'abi, imat će većinu istih prava kao i pripadnici vojske. Dekretom se dodaje da će Hashd Al-Sha'abi borci dobivati jednaku plaću kao pripadnici vojske i bit će pod kontrolom Ministarstva obrane. Bit će podložni zakonima vojne službe, a dobit će i pristup vojnim institutima i fakultetima.

Ove su snage odigrale veliku ulogu u oslobađanju područja koje je u Iraku 2014. zauzeo ISIL.

Prve su se uspjele konsolidirati i zaustaviti teroriste samoproglašenog kalifata na jugu, sjeveroistočnom i sjevernom dijelu iračkog glavnog grada Bagdada. Kasnije su sudjelovale u kampanji oslobađanja svih gradova, na kraju i Mosula, gdje su Hashd al-Sha'abi snage bile zadužene za oslobađanje širokog luka od južne polazne toče bojišta sve do Tal Afara, kasnije i cijele granice sa Sirijom.

Irak je još jedno odbacio optužbe o sektaškoj naravi Hashd Al-Sha'abi snaga i da se radi isključivo o "šiitskoj armiji".

U prosincu 2016. godine je Bagdad upozorio Rijad na miješanje u unutarnje poslove Iraka, nakon što je saudijski ministar vanjskih poslova Adel Al-Jubeir rekao kako Irak ne može ostvariti jedinstvo sve dok su pod oružjem ove jedinice.

Saudijska Arabija je više puta Hashd Al-Sha'abi snage, koje uključuju dragovoljačke milicije različitih iračkih frakcija i plemena, ali i šiitskih pokreta, označila kao sektaške snage i pozvala da se one rasformiraju.

Irački parlament je 26. studenoga 2016. odobrio je zakon koji daje pravni status Hashd Al-Sha'abi borcima i priznao ih je kao dio nacionalnih oružanih snaga, a zapovjedništvo je bilo u nadležnosti premijera. Imali su pravo na primanje plaća i mirovina kao što redovita vojska i policijske snage, a sada prelaze u nadležnost Ministarstva obrane Iraka.

U najmanjem sastavu ove snage mogu imati 60 000, a ukupno mogu okupiti 140 000 boraca, javlja iračka NRT televizija.

Predsednik Rusije Vladimir Putin smatra da je važno pokazivati moć, ali ne i udariti pesnicama ili vikati.

U intervjuu za televiziju En-Bi-Si, novinarka Megin Keli upitala je Putina o projekciji vojne moći u svetu.

"Nije važno projektovati moć, važno je da je pokažete. Moć ne znači lupanje pesnicama i glasno vikanje", rekao je Putin.

O situaciji na Korejskom poluostrvu

Novinarka je upitala Putina kako se odnosi prema rečima američkog predsednika Donalda Trampa, koji je lidera Severne Koreje Kim Džong Una nazvao "čovekom-raketom".

"Čuo sam to. Vi znate našu reakciju - mi sve pozivamo da pokažu uzdržanost", odgovorio je Putin.

Severnokorejski lider Kim Džong Un pozvao je američkog predsednika Donalda Trampa na sastanak, a Tramp je rekao da će prihvatiti poziv, što predstavlja preokret bez presedana u odnosima dveju zemalja, javio je ranije Bi-Bi-Si.

Situacija u Siriji

Putin smatra da su "lažne vesti" izveštaji o upotrebi hemijskog oružja od strane sirijskih vlasti.

On je takođe pozvao zapadne zemlje da istraže granatiranje civila koje je izvela koalicija na čelu sa SAD prilikom oslobađanja od terorista Mosula i Rake u Iraku i Siriji.

Vlasti Sirije uputile su Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija više od 140 pisama s podacima koji potvrđuju da terorističke organizacije poseduju hemijske supstance koje koriste protiv civila, izjavio je stalni predstavnik Sirije pri UN Bašar Džafari.

"Uputili smo Savetu bezbednosti UN i specijalizovanim komitetima, pa čak i Organizaciji za zabranu hemijskog oružja, više od 140 pisama koja sadrže potvrdne informacije o tome da naoružane grupacije terorista poseduju hemijske supstance", izjavio je Džafari.

Kao primer, diplomata je naveo podatke o tome da su 22. februara ove godine kamioni s otrovnim supstancama prešli granicu na kontrolnom punktu Babe el Hava na granici s Turskom. Prema Džafarijevim rečima, ove supstance predate su za korišćenje protiv civila u oblastima u kojima se nalaze teroristi.

Sirijski diplomata je rekao da žali zbog toga što Sekretarijat UN ne koristi ove informacije, bez obzira na to što je on lično predao deo podataka članovima Saveta bezbednosti tokom javne rasprave pre nekoliko dana.

Sirijska opozicija je 4. aprila 2017. godine saopštila da je u napadu hemijskim oružjem u gradu Han Šejhunu, u provinciji Idlib, 80 ljudi poginulo, dok je 200 bilo ranjeno. Za napad je okrivljena sirijska armija, koja je to odlučno negirala.

Mohammad bin Salman završava kontroverznu zvaničnu posjetu Velikoj Britaniji, koja je pokrenula proteste i pozive za njegovo hapšenje zbog uloge u razarajućem ratu u Jemenu.

Saudijski prestolonasljednik, koga optužuju da je "glavni arhitekt" rata, stigao je u trodnevnu posjetu u srijedu, a kraljevska porodica i vladajuća Konzervativna stranka prostrli su crveni tepih za mladog nasljednika trona.

Međutim, 32-godišnjeg princa dočekale su stotine demonstranata koji su zahtijevali prekid nasilja u Jemenu i zatražili od britanskih vlasti da prestanu prodavati oružje Rijadu.

Moskvu je iznenadila želja američkih senatora da odjednom žele raspravljati o oružju o kojem je Vladimir Putin govorio tijekom svog nedavnog obraćanja Saveznoj skupštini. Za početak se takav dijalog nudi s državnim tajnikom Rexom Tillersonom. No, kako bi i dalje izgledalo da Sjedinjene Države nikoga ništa ne mole, Washington je opet optužio Moskvu za kršenje ugovora o balističkim projektilima i najavio "kako ima vojni put za uništenje Rusije". Je li moguć dijalog u tako "prijateljskoj" atmosferi i kakav bi on trebao biti?

SAD, tjedan dana nakon što se ruski predsjednik obratio poručio Saveznoj skupštini, želi raspravljati o pitanjima o stvaranju jedinstvenog sustava s Rusijom. Tada je ruski vođa prigovorio da do stvaranja novih oružja Moskvu "nitko nije slušao". "Slušajte sada", dodao je Putin.

Nakon toga su senatori Demokratske stranke Edward J. Markey, Jeff Merkley, Dianne Feinstein i nezavisni senator Bernie Sanders uputili poziv državnom tajniku Rexu Tillersonu da pokrene strateški dijalog s Moskvom. Tekst pisma objavljen je na internetskoj stranici američkog Senata.

Kao što pišu senatori, "nove vrste ruskog nuklearnog oružja, uključujući krstareće projektile i podvodne dronove, nisu ograničena ugovorom START, iako destabiliziraju situacija ako budu razmještena". Stoga se dijalog treba pokrenuti kako bi se ažurirao START i proširio na one vrste oružja koja njime nisu obuhvaćena.

"Nema jamstva da ćemo moći naći zajednički jezik s Rusijom o ovim brojnim pitanjima. Međutim, čak i na vrhuncu Hladnog rata su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez uspjeli zajednički raditi u području strateške stabilnosti", zaključili su senatori.

Čini se da ulazimo u razdoblje kada članovi američkog političkog vrha doslovno postaju smiješni. Naime, jedna od ključnih osoba iz američke politike, koja je sudjelovala u destabilizaciji zemalja poput Libije i Sirije, izazivajući val izbjeglica u Europi, optužila je Rusiju da je "utjecala" na talijanske izbore, jer je većina glasova otišla strankama koje se žele osloboditi okova EU.

U ovakvim vremenima se korist "razotkrivanja" Rusije kao univerzalnog krivca ne može podcijeniti. Hoće li povijesno separatistička regija glasati za neovisnost? To je kriva Rusija! Je li netko na internetu otkrio kompromitirajuće materijale o proeuropskom kandidatu? To je opet bila Rusija! Zašto ekstremna hladnoća u Europi dolazi baš s istoka? Rusija vjerojatno hladnoćom želi ubiti "tisuće i tisuće ljudi", kako je rekao član britanskog kabineta, a to čini kako bi se Britanci smrzli i bili prisiljeni kupovati plin iz Moskve.

Stoga ne čudi da je ishod posljednjih izbora u Italiji na kojima su pobijedile takozvane "euroskeptične" stranke pripisan Moskvi.

Na primjer, Samantha Power, bivša dužnosnica Obamine administracije, za španjolski El Pais je napisala članak u kojem tvrdi "kako je Rusija bila ta koja je u prvi plan gurala temu imigracija u Italiji".

Članak u španjolskom dnevnom listu se temelji na navodnoj analizi društvenih medija od strane jedne privatne tvrtke, koja tvrdi da su ruska agencija Sputnik i svemoćni ruski "trolovi" u talijanskom predizbornom diskursu radikalizirali pitanje imigranata.

"Talijani, naravno, ne mogu biti istinski sretni zbog činjenice da žive u zemlji koja je postala glavna destinacija za izbjeglice koje preko Sredozemnog mora dolaze iz Libije i osjećaju se izdanima zbog imigracijske politike Bruxellesa", piše Samantha Power.