Saradnici britanske obaveštajne službe besni su zbog izjave ministra odbrane te zemlje Gevina Vilijamsona o "agresivnim planovima Moskve", piše "Sandej tajms", pozivajući se na vojne izvore.

Prema ocenama prvog izvora, ministar je mogao da iskoristi tajne informacije koje je delimično dobio od saveznika Velike Britanije. Objavljivanje ovih podataka moglo bi da potkopa saradnju Londona i partnera, dodao je on.

Prema ocenama drugog izvora u britanskoj vojno-obaveštajnoj službi, izjave Vilijamsona su bile "diletantske".

"Niko nikad nije zalazio tako daleko u ocenama potencijalnog rizika smrti ljudi u slučaju rušilačkog napada na britansku infrastrukturu od strane Rusije ili bilo koje druge neprijateljski raspoložene države. Ne bismo želeli da se bavimo spekulacijama i podižemo paniku", izjavio je on.

Podsećanja radi, Vilijamson je pre neki dan takođe govorio o "agresivnim planovima Moskve" koji podrazumevaju uništavanje elektrana i gasovoda, dok je rusko Ministarstvo odbrane pozvalo na zdrav razum i posavetovalo engleskim kolegama da se liše "nepotrebnih fobija".

Prekjučer je u Kabulu izveden teroristički napad vozilom hitne pomoći prepunim eksploziva, koje je prošlo kontrolni punkt policije u blizini četvrti u kojoj se nalaze strana veleposlanstva i vladine zgrade, izvijestio je glasnogovornik afganistanske vlade.

To je bio jedan od najkrvavijih napada u Afganistanu u posljednjih nekoliko mjeseci, a prema posljednjim podacima suu eksploziji ubijene 103 osobe, a 235 ih je ranjeno. Vozilo hitne pomoći eksplodiralo je kod sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova u glavnom gradu Afganistana, a odgovornost za napad su preuzeli talibani.

Jutros je proveden novi napad. Naime, napadnuta je vojna akademija zapadno od Kabula, glavnog grada Afganistana, a lokalni mediji navode kako je za samoubilački napad, putem svoje "poluslužbene" agencije Al-Amaq, preuzela takozvana "Islamska država". Ovu informaciju treba uzeti s rezervom, obzirom da Al-Amaq sve napade u svijetu pripisuje ISIL-u, čak i one s kojima ova teroristička organizacija nema ni neizravne veze.

Vijest je potvrdio i predsjednički ured Afganistana, a glasnogovornik policije je priopćio kako su se nakon eksplozije čuli hici i da su policijske snage uspostavile kordon oko područja napada.

Citirajući afganistanskog vojnog dužnosnika iz tog područja, mediji javljaju da se oko pet sati ujutro po lokalnom vremenu čulo oko 11 eksplozija i da je moguće da se radilo minobacačkom ili napadu iz ručnih bacača granata.

Kako prenose afganistanski izvori, navodno je u kompleks vojne akademije ušla skupina muškaraca s opremom za noćno promatranje.

Agencija Anadolu javlja kako je u napadu na bazu ubijeno najmanje pet vojnika, a deset ih je ranjeno.

Danas i sutra će se u ruskom gradu Sočiju održati Kongres nacionalnog dijaloga o Siriji.

Sirija bi trebala ostati jedna zemlja, stoji u nacrtu izjave Kongresa, koji naglašava potrebu za punim poštivanjem suvereniteta, samostalnosti, teritorijalne cjelovitosti i jedinstvenosti Sirijske Arapske Republike, njezina teritorija i njezinih naroda.

"Niti jedan dio nacionalnog teritorija ne može biti predmet koncesija", stoji u nacrtu kojeg su dijelom prenijele ruske RIA Novosti .

Također se navodi kako narodi Sirije i dalje ostaju predani povratku Golanskoj visoravni svim legitimnim sredstvima.

Na Kongresu nacionalnog dijaloga o Siriji, pozivajući se na izvore Ujedinjenih naroda, sudjelovat će i posebni izaslanik za Siriju Staffan de Mistura. Takva odluka glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Antónia Guterresa, donesena je nakon razgovora s De Misturom, uzimajući u obzir izjave Rusije da će se rezultati Kongresa smatrati pomoć unutarsirijskim pregovorima koje se pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda i u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti 2254 vode u Ženevi.

"Glavni tajnik je uvjeren da će Kongres u Sočiju biti važan doprinos procesu aktiviranja sirijskih pregovora pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda u Ženevi", navodi se u priopćenju.

Na Kongres nacionalnog dijaloga o Siriji u Sočiju dolazi 1500 delegata

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozdravlja ovu odluku i Kongres u Sočiju će se održati sutra i prekosutra na inicijativu Moskve.

U radu Kongresa će oko 1500 delegata, svi koji zaista brinu o budućnosti svoje zemlje. Svi će doći, osim takozvane "Oporbene sirijske pregovaračke komisije", koja je odlučila ignorirati Kongres zato što u Siriji "ne postoji mirovni proces i on nije ni potreban".

Ruska Državna Duma je 24. prosinca 2017. usvojila nove izmjene Zakona o pomorskim trgovinskim rutama. Među novostima je klauzula o ekskluzivnom pravu na transport nafte i plina kroz Sjeverni pomorski put, teritorijalne vode Rusije koje su zbog otapanja leda postale prohodne za prolaz brodova s velikim teretima. Prema novom zakonu će sada samo ruski brodovi moći transportirati naftu i plin ovim pomorskim pravcem. Prema riječima zastupnika Države Dume, time će se kroz Sjeverno more znatno povećati obujam prometa brodovima pod zastavom Ruske Federacije.

"Ako se praksa korištenja ekskluzivnog prava pokaže uspješnom, takva se norma može proširiti i na druga područja naše zemlje", ranije je izjavio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Međutim, praksa plovidbe ovom rutom još nije u potpunosti zaživjela, a Moskvu je već pozvao Peking, koji je rusku rutu odlučio uključiti najvažniju u sferu svojih interesa.

Ovo nije novost, jer je Kina 2013. godine, zajedno s Rusijom, provela prvi probni transport svoje robe iz kineskog grada Dalijan na obali Pacifika do luke u Rotterdamu u Nizozemskoj.

U kolovozu 2013. je kineski brod "Yong Sheng", kapaciteta 19 000 tona, pomorske kompanije Cosco Group krenuo u Europu preko kraće arktičke kraće rute i uputio se u Rotterdam.

Radilo se o prvom probnom komercijalnom tranzitu Kine kroz sjeveroistočni prolaz, preko Rusije do Europe.

Izrael je na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta optužio Poljsku da želi "mijenjati povijest" pošto je dan ranije donji dom poljskog parlamenta prihvatio zakon kojim se kažnjava uporaba izraza "poljski logori smrti".


Zakon predviđa kaznu do tri godine zatvora za Poljake i strane državljane koji bi taj izraz upotrijebili za koncentracijske logore koje su nacisti otvarali u Poljskoj kad su okupirali tu zemlju u Drugom svjetskom ratu.

Da bi stupio na snagu, tekst mora odobriti Senat i potpisati ga poljski predsjednik.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu dao je uputu izraelskoj veleposlanici u Varšavi da se već u subotu navečer sastane s poljskim premijerom i "izrazi odlučno protivljenje tom zakonu", navodi se u priopćenju njegova ureda.

Kako je izvijestila poljska agencija PAP, izraelska veleposlanica Anna Azari pozvala je Varšavu da promijeni zakon u prigodi proslave 73. obljetnice oslobađanja Auschwitza u subotu, na dan koji se obilježava i kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Poljaci misle da uporaba izraza "poljski logori smrti" ostavlja krivi dojam da je njihova zemlja odgovorna za holokaust.

Izraelski čelnici misle da se tekstom želi zanijekati sudjelovanje Poljske u istrjebljenju židova koje su nacisti provodili u Drugom svjetskom ratu.

"Razvijeni svijet smatra zapadni demokratski sustav kao skoro pa savršen i najsuperiorniji politički sustav za vođenje zemlje", ismijala se kineska službena novinska agencija. "Međutim, ono što se danas događa u Sjedinjenim Američkim Državama će dovesti do toga da sve više ljudi diljem svijeta razmisli o održivosti i legitimnosti takvog kaotičnog političkog sustava".

Postoji publika širom svijeta za ono što je Peking imao reći o obustavljanju rada američke vlade, jer u tome ima istine.

Prema Freedom Houseu, demokracija je u padu već desetak godina. Sve manje i manje nacija gledaju na najveću svjetsku demokraciju, Sjedinjene Države, kao model sustava koji najbolje očuvava i štiti ono što im najviše drago.

Kina može biti jednostranačka komunistička država koja ograničava slobodu govora, religije i tiska, obilježja koja definiraju demokraciju. Ipak, Peking je isporučio ono što čini kineski narod ponosnim - supersilu koja se natječe s moćnim Sjedinjenim Državama. Kineski građani izgledaju spremni platiti, u ograničenim slobodama, cijenu nacionalne veličine koju nikada nije znala moderna kineska generacija.

Isto izgleda da vrijedi i za ruski narod.

Posle kratkog predaha koji je bio uslovljen rekonfigurisanjem američke administracije nakon pobede Donalda Trampa na predsedničkim izborima, agresivna spoljna politika SAD dobija nove impulse. Iako su neki političari na Balkanu (naivno) očekivali da će se spoljno-politički kurs SAD promeniti, sada možemo da se uverimo da je to bila potpuno pogrešna procena. SAD nastavljaju već davno zacrtanim smernicama uz primenu agresivnih mehanizama. U prethodnim decenijama, nakon završetka Hladnog rata, SAD su zajedno sa vodećim zemljama EU iscrtavale nove granice na Balkanu i kreirale "realnost" praveći sliku o ratnim dešavanjima prema sopstvenim potrebama. Rusija je nakon raspada SSSR-a i unutrašnjih neprilika sa kojima se suočavala, bila onemogućena da ozbiljno utiče na svetska dešavanja. Međutim, sada su se stvari promenile, i to SAD uslovljava da ubrzaju svoje korake.

- SAD gube uticaj na međunarodnoj sceni

Rusija je za poslednjih deset godina uspela da se stabilizuje i ojača u svakom segmentu, i pored mnogobrojnih pretnji koje su zapadne zemlje direktno kreirale. Povratila je međunarodni ugled i postala nezaobilazni faktor u rešavanju kriza, što se jasno može videti na Bliskom Istoku. Rukovodstvo Ruske Federacije je pokazalo visok nivo strpljenja i mudrosti u rešavanju brojnih problema sa kojima je suočeno. Ipak, Rusija još uvek nema važnu ulogu na Balkanu i uticaj koji bi mogao da se suprotstavi američkim težnjama. Politika SAD na Balkanu je suprotstavljena nacionalnim i državnim interesima Srbije, ali se ona sprovodi zbog toga što su političke elite, ali i mnogi činovnici, direktno kontrolisani od strane Zapada. U svim državnim strukturama i institucijama Srbije rade ljudi koji su školovani i obučavani na Zapadu i koji prema Zapadu imaju specifičan i nekritički odnos baziran na uzajamnim interesima. U tom smislu, čak i kada se promene političke elite, ostaje ista administracija, odnosno čvrsta sprega pojedinaca koji rade u različitim institucijama i koji su spremni da ostvaruju svoje ciljeve nezavisno od političkog kursa države. To je sprega koja pored medija i bezebednosnih struktura "korektivno" deluje na političko rukovodstvo. Sa ovim problemom se suočavaju čak i SAD danas, a za opis tog problema koristi se termin "deep state". Osim problema na unutrašnjem planu, SAD se suočavaju sa mnogo ozbiljnim izazovima na međunarodnom planu, zbog sve većeg jačanja Rusije i Kine, a zatim i drugih zemalja koje nisu podređene Vašingtonu. Takav razvoj događaja dovodi do toga da čak i strateški partneri SAD kao što je Saudijska Arabija na Bliskom Istoku, ili partneri iz NATO kao što je Turska, žele da redefinišu svoje odnose sa Vašingtonom, odnosno Moskvom. Iako je ruski uticaj na Balkanu, na koji nas stalno upozoravaju zapadni mediji i zvaničnici, minimalan, zapadne zemlje ubrzavaju svoje aktivnosti, upravo zbog opasnosti da bi Rusija mogla da proširi svoj uticaj. Sa američke tačke gledišta, opasnost po Balkan ne predstavlja isključivo jačanje Rusije na međunarodnom planu, već i činjenica da su Srbi izrazito pro-ruski nastrojeni, a takođe i revoltirani dugogodišnjim odnosom zapadnih sila. Zbog toga, iako je Zapad uložio višegodišnji trud da preoblikuje i uredi Balkan po sopstvenim potrebama, ovaj trud može u sadašnjim i budućim okolnostimavrlo lako da bude neutralizovan.

Nepunih mesec dana posle Nacionalne bezbednosne strategije Donalda Trampa, iz Vašingtona stiže još jedan sličan dokument, Pentagonova Nacionalna odbrambena strategija koja, poput one Trampove, Rusiju i Kinu opisuje kao glavne protivnike Sjedinjenih Država, a usput najavljuje i dalje opremanje američke vojske, kao da je pripremaju za treći svetski rat.

Kakvu nam politiku i namere Vašingtona najavljuju strategije Donalda Trampa i njegovog ministra odbrane, Besnog Psa Džima Metisa? Da li su ovo dokumenti kakvima bi bila zadovoljna i Hilari Klinton? Šta tačno može Amerika da uradi kako bi obuzdala Rusiju i Kinu, i kako će ove dve sile u usponu na to reagovati?

U "Novom Sputnjik poretku" o ovim su pitanjima govorili publicista Srđa Trifković i istoričar Saša Adamović.

Komentarišući siže Nacionalne odbrambene strategije ispisan na 11 stranica - sam dokument klasifikovan je kao "strogo poverljiv" i nije objavljen - Srđa Trifković ocenjuje da je "decembarska Nacionalna bezbednosna stategija i mogla da bude otpisana kao birokratski dokument koji je imao više deklarativni nego operativni karakter", ali da bi "Nacionalna odbrambena strategija trebalo da ima i konkretne posledice".

Njena glavna karakteristika je, napominje Trifković, "da Amerika ne samo da se ne odriče globalne dominacije kompletnog spektra, već je vraća na velika vrata kao glavni cilj".

Iranska Revolucionarna garda sukobila se s pripadnicima oružane grupe Islamska država Irak i Levant na zapadu države u subotu, objavila je zvanična novinska agencija Garde Sepah News.

Kako se prenosi, tim od 21 pripadnika ISIL-a prešao je iransku zapadnu granicu i tu je bio pod prismotrom dok ih Revolucionarna garda, najjača vojna sila u Islamskoj Republici, nije napala u subotu ujutro, navodi Sepah.

Dodaje se kako je većina ISIL-ovaca uhapšeno.

Agencija Reuters javlja kako nema navoda o podacima koliko je osoba poginulo ili ranjeno tokom okršaja.

Napad na Parlament i Mauzolej

Prošlog juna su pripadnici ISIL-a napali zgradu iranskog Parlamenta u Teheranu, kao i Mauzolej osnivača Islamske Republike, ajatolaha Ruhollaha Khomeinija.

Tada je poginulo najmanje 18 osoba, dok su ih deseci ranjeni.

Svi napadači su bili iranski Kurdi iz kurdske regije na zapadu Irana, nedaleko od iračko-iranske granice.

Iranska Revolucionarna garda ispalila je nekoliko projektila na baze ISIL-a u Sirij 18. juna, u znak odmazde za navedeni napad.

Američki vojni avion u Iraku greškom ubio sedam osoba.

Američki vojni avion greškom je gađao okupljanje plemenskih boraca i civila nedaleko od Anbara u Iraku, pri čemu je poginulo najmanje sedam, a ranjeno 11 osoba, saopštili su danas visoki irački vojni zvaničnici, prenijela je agencija AP.

Irački zvaničnici su kazali da su američke snage mislile da su žrtve vazdušnog udara u mjestu El Bagdadi ekstremisti.