Sjedinjene Američke Države nose ogromnu odgovornost za sukob na istoku Ukrajine, izjavio je američki reditelj Oliver Stoun i naglasio da Vašington koristi ovaj oružani sukob da ocrni Rusiju i da očuva koncept NATO-a.

Stoun je na premijeri svog filma „Ukrajina u vatri“ u Los Anđelesu ocenio da su saopštenja da za najnovije raspirivanje nasilja u Ukrajini treba okriviti Rusiju — lažna, prenosi „Belfast telegraf“.

„Iskreno govoreći, danas sam šokiran: objavili su lažne vesti o tome da Rusija pogoršava situaciju, a svi gubici su u Donjecku“, naveo je Stoun.

Prema njegovim rečima, tvrdnje da Rusija pogoršava situaciju u zoni borbenih dejstava nisu istinite.

„Amerika je odigrala ogromnu ulogu i nosi ogromnu odgovornost, a pritom to negira. Ona potpuno negira celokupnu istinu o situaciji“, naglasio je sineasta. „Ovo je veoma bolna situacija za ljude koji žive u ovom regionu, ali je SAD koriste kako bi što više ocrnile Rusiju i održale u životu koncept NATO-a“.

Bela kuća istražuje pojavu u medijima detalja telefonskih razgovora američkog predsednika Donalda Trampa sa liderima Australije i Meksika, izjavio je u intervjuu za televiziju „Foks njuz“ portparol Bele kuće Šon Spajser.

„Predsednik je veoma ozbiljan u vezi sa ovim curenjima“, rekao je Spajser.

Ranije je list „Vašington post“ javio da telefonski razgovor Trampa i Malkoma Ternbula u subotu nije prošao baš glatko. Prema podacima različitih medija, koji su se pozivali na „informisane izvore“, Tramp je tokom razgovora pobesneo i prerano završio razgovor.

Kasnije je Ternbul izjavio da je razočaran što su detalji razgovora sa Trampom poznati javnosti. On je razgovor opisao kao „veoma iskren i otvoren“. On je takođe rekao da su „izveštaji da je predsednik spusio slušalicu netačni“ i da se razgovor završio „ljubazno“.

„Hvala premijeru Australije što je rekao istinu o našem veoma ljubaznom razgovoru o kojem su lagali lažni mediji. Vrlo dobro!“, napisao je Tramp.


Mediji su, takođe, izvestili da je Tramp bio plahovit tokom telefonskog razgovora sa svojim meksičkim kolegom Enrikeom Penjom Nijetom.

Parlamentarni izbori u Njemačkoj se održavaju u rujnu ove godine, a CDU je kao kandidatkinju za kancelarku i ovaj put izabrao Angelu Merkel.

Protukandidat za kancelara Njemačke će joj biti Martin Schulz, koji proveo više od dvadeset godina u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Schulz krajem 2016. godine, podnosi ostavku na mjesto predsjednika EP, tvrdeći da i dalje želi služiti Europi, ali iz Berlina, za početak kao član Bundestaga.

Kao kandidata za mjesto kancelara Njemačke je predložen od strane Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), unatoč činjenici da je zbog 22 godine provedenih kao njemački zastupnik u Europskom parlamentu prilično “nepoznat” široj njemačkoj javnosti. Navodno je upravo zato i izabran, a ponudu je “prihvatio nakon dugog oklijevanja“.

Njemački mediji su pisali da ga “ljudi vole”, što je čudno. Prvo, više od dvadeset godina je proveo u Bruxellesu, malo ga ljudi zna, a kao drugo, kako ga ljudi toliko mogu voljeti, ako je toliko godina nije bio u zemlji?

Mediji su primijetili da se Martin Schulz sada ponaša kao da je sve te godine bio u domovini. Svjestan odabir od strane SPD-a sugerira i odustajanje vicekancelara Sigmara Gabriela od kandidature u korist Schulza.

Pohvale istaknutih političara, koji su u raznim medijima hvalili Schulza, činile su se apsurdnima. Naime, ranije je uvijek bio predmetom njihovog ismijavanja, često i u Europskom parlamentu.

Mnogi njemački glasači uopće i ne znaju tko je on, osim da je Martin Schulz europski birokrat.

Javnost u Njemačkoj je svjesna da je Europski parlament zapravo ili dom za starije osobe ili mjesto gdje poslati nepotreban politički teret.

Prvi potpredsjednik Socijalističke partije Venezuele, Diosdado Cabello, rekao je kako planira poslati pismo Donaldu Trumpu u kojem će tražiti da američki predsjednik zabrani financiranje nevladinih udruga u toj latinoameričkoj zemlji.

Nije tajna da je sustavno i obilno financiranje raznih venezuelanskih i latinoameričkih nevladinih udruga dio novog “Plana kondor“, kojem je za cilj regiju opet vratiti pod željeznu kontrolu Washingtona, kao što je bio tijekom mračnih godina vojne diktature.

U tom smislu, prvi potpredsjednik Socijalističke partije Venezuele, Diosdado Cabello, rekao je da planira poslati pismo Donaldu Trumpu.

“Shvatio sam da novi američki predsjednik namjerava eliminirati sredstva za nevladine organizacije, a ovdje imamo mnoge koji dobivaju američka sredstva da ne mogu napraviti ni puni popis”, rekao je Diosdado Cabello.

Socijalistički zastupnik Venezuele je najavio da će, osim što će tražiti da se obustavi financiranje organizacija koje imaju za cilj destabilizirati Venezuelu, tražiti od Trumpa i povratak svih sredstava koja su pokrali lopovi i korumpirani pojedinci, a dobili su azil u Sjedinjenim Državama.

“Želim napisati pismo i pitati ovog gospodina da se vrati sav novac kojeg su u SAD odnijeli lopovi i korumpirane osobe koji su opljačkali zemlju”, dodao je Cabello.

S obzirom na sukob Trumpa s progresivnim nevladinim udrugama i zakladama, te otvorene netrpeljivosti koja je vidljiva između njega i Georga Sorosa, američke vladine agencije USAID i NED bi zaista mogle ostati bez željenih sredstava, čime bi se smanjio dotok novca i nevladinim udrugama u Venezueli.

Zuckerberg i Facebook rukovoditelji su odlučili osnovati organizaciju stručnjaka i novinara, koji će odlučivati ​​umjesto čitatelja koja je vijest prava, a koja lažna. I time se dotiče određeni broj vrlo problematičnih tema, za koje je, zapravo, odgovorno američko novinarstvo u posljednjih stoljeće i pol. Ali ono što sada znamo je da će Zuckerberg i kompanija, mi ćemo ih zvati "Fejsbuk", okupiti različite stručne novinare, koji su vješti u novinarstvu i sa vezama kontaktima u časopisu Time, TV mrežama CNN, NBC i tako dalje; neki stručnjaci su izravno iz New York Timesa, Washington Posta i drugih liberalnih izdanja.

Zato će ovo biti akademska i profesionalna organizacija koja će utvrditi kriterije, ali se neće time baviti poslije - ovi ljudi imaju svoje svakodnevne poslove. Dakle, oni će uspostaviti kriterije koje će Fejsbuk zapravo koristiti kao standard za robotsku algoritamsku metodu po kojoj će se, zapravo, agresivno cenzurirati sadržaji koje korisnici objavljuju.

Ovo, naravno, pokreće mnoga pitanja ne samo o novinarstvu ili o Facebooku, nego io odnosu između privatnog i javnog, između privatne i javne svojine.

Prvi njihov argument u obranu prava da pokrenu takvu politiku je, naravno, da je Facebook privatna organizacija i zato se novinarstvo i njegova povezanost s Prvim amandmanom o slobodi tiska i slobodi govora ne može primjenjivati ​​na domenu privatnog.

Ovo je vrlo zanimljiva situacija, jer nova oblast prava govori o Internetu. I, naravno, znamo da je Internet razvila vlada, da je to bila javna investicija i da su za razvoj plaćali porezni obveznici. I isto tako, nastavlja se izgradnja infrastrukture koja uključuje državne subvencije - korporacije lobiraju kod vlade za subvencije.

Naravno, znamo da je sve to malo drugačije s televizijom i radijom kojima upravlja Federalna komisija za komunikacije (The Federal Communications Commission, FCC), vladina institucija, a frekvencije su, zapravo, u vlasništvu javnosti, čak i ako se to zna pukim gledanjem televizije . Ovo se razlikuje od načina na koji Fejsbuk postoji u zakonu, ali zaista dolazi i do nekih, zaista, zanimljivih povijesnih i moralnih kategorija.

Nedavno je Le Figaro objavio ankete prema kojima bi u ovom trenutku na predsjedničkim izborima u Francuskoj za Marine Le Pen glasalo 25% birača, za kandidata konzervativaca Françoisa Fillona 22%, a nezavisnog kandidata Emmanuela Macrona 21% francuskih birača.

No, do svibnja, kada se održava drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, ima još puno vremena, a čini se da će i ovaj put hakeri odigrati važnu ulogu u konačnom odabiru stanara Elizejske palače.

Naime, osnivač WikiLeaksa, Julian Assange, rekao je kako nezavisni kandidat za predsjednika Francuske Emmanuel Macron skriva tajne koje će biti objavljene, a riječ je o kompromitirajućoj političkoj korespondenciji s bivšom kandidatkinjom za američke predsjedničke izbore Hillary Clinton.

Assange je rekao da je Emmanuel Macron, inače bivši ministar gospodarstva Pete Republike, vodio kompromitirajuće razgovore s Hillary Clinton, a njihov sadržaj vjerojatno nije objavljen u vrijeme predizborne kampanje u Americi, jer je bio nevažan za ishod izbora novog stanara Bijele kuće i kompromitirajući dio za Macrona je zadržan za izbore u Francuskoj.

“Mi imamo zanimljive podatke o kandidatu za predsjednika Francuske - Emmanuelu Macronu, dobivene iz njegove osobne korespondencije s Hillary Clinton, bivše američke državne tajnice”, rekao je Assange novinarima.

Prema njegovim riječima, “cijeli će svijet biti iznenađen s našim najnovijim objavama o kandidatima”.

Nove sankcije Iranu povezane su s programom stvaranja balističkih raketa i podrškom libanskom šiitskom pokretu Hezbolah, koji Vašington smatra terorističkim, saopštilo je Ministarstvo finansija SAD.

Ranije je saopšteno da su Iranu uvedene nove sankcije, koje obuhvataju 13 fizičkih lica, državljana Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kine, Kuvajta i Libana. Na spisku je i 12 kompanija iz Irana, Libana, Kine i UAE.

Bez obzira na to što se Amerika obavezala da ukine sankcije koje su Iranu uvedene povodom nuklearnog programa, one i dalje drže na snazi druge sankcije Teheranu.

Na spisku su fizička lica koja su se bavila isporučivanjem elemenata za ostvarivanje raketnog programa. Tri fizička lica i nekoliko kompanija u Libanu našli su se na spisku zbog podrške Hezbolahu.

Sankcije su odraz privrženosti SAD realizaciji sankcija protiv Irana zbog programa balističkih raketa i delatnosti Irana koja destabiliše region, navedeno je u saopštenju.

Iranske vlasti saopštavaju da ovo narušava suštinu sporazuma o nuklearnom programu, a Vašington se s tim ne slaže.

Šef Komiteta Senata SAD za oružane snage Džon Mekejn obratio se pismom predsedniku SAD Donaldu Trampu sa molbom da isporuči oružje Ukrajini.

„Kao ovlašćeno lice pozivam Vas da u okviru vojnog budžeta za 2017. godinu isporučite naoružanje Ukrajini“, navodi se u Mekejnovom pismu Trampu.

SAD su pružale pomoć Kijevu, ali zvanično samo kroz opremu, ali ne i oružje. Osim toga, na zapadu zemlje američki instruktori vrše obuku militanata Nacionalne garde Ukrajine.

Kao što je više puta govorio pres-sekretar predsednika Rusije Dmitrij Peskov isporuke oružja Ukrajini neće omogućiti rešavanje krize u Ukrajini i realizaciju Minskog sporazuma.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova optužilo je ukrajinske oružane snage za kršenje Ženevske konvencije zbog granatiranja civilnih oblasti na istoku Ukrajine, kao i za korišćenje oružja zabranjenog prema sporazumu iz Minska.

Iako su Grčka i Turska obje NATO članice, tenzije između njih tradicionalno su visoke, a zadnjih dana na pomolu je i eskalacija. Naime, kako ističe grčko ministarstvo obrane, turske zračne snage upale su tijekom jučerašnjeg dana u grčki zračni prostor čak 138 puta.

Podsjetimo, tenzije između Atene i Ankare naglo su porasle nakon što je Grčka odlučila kako neće Turskoj izručiti skupinu vojnika koji su u Grčkoj zatražili azil. Naime, te vojnike Turska želi nazad jer ih se optužuje da su bili upleteni u provedbu propalog pokušaja državnog udara protiv Erdogana prošle godine.

Grčki ministar obrane, Panos Kammenos, rekao je kako su grčke snage presrele sve turske zrakoplove. "Mi želimo mir, ne tražimo sukob niti probleme na prostoru Egejskog mora, no, niti jedan zrakoplov neće ući u naš prostor bez da bude presretnut", poručio je.