Gospodari lutakaS


Tornado2

"Američki printer za sankcije podivljao": Zar misle da ćemo zbog sankcija odustati od suvereniteta, pitaju se u Moskvi

U članku o Donaldu Trumpu i njegovom govoru u Davosu smo opširno izvijestili o najnovijim sankcijama protiv Rusije, koje su objavljene gotovo istovremeno s govorom američkog predsjednika na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Američko Ministarstvo financija je Moskvi produžilo stare i nametnulo nove sankcije zbog "okupacije Krima od strane Rusije i rata koji je u tijeku na istoku Ukrajine". Na listu sankcija je dodan 21 državljanin Rusije i Ukrajine, kao i devet tvrtki, dok se za još 12 tvrtki mora razjasniti situacija. Naime, ovih 12 tvrtki su imale poslovne veze s tvrtkom "Surgutneftegas". Sankcionirana je i tvrtka "Silovje mašine" (Силовые машины), jedna je od svjetskih lidera u proizvodnji opreme za elektroenergetski sektor. Zajedno s tvrtkom Siemens je ova ruska tvrtka radila na zajedničkom projektu u Rusiji "Siemens Gas Turbine Technology", što je ujedno i poruka Siemensu da može snositi posljedice zbog suradnje s ruskim tvrtkama.

Rusko Ministarstvo energetike, čiji je zamjenik ministra Andrej Čerezov također pogođen sankcijama, očekuje objašnjenje Washingtona, dok je Ministarstvo vanjskih poslova Rusije priopćilo kako zadržava pravo na odgovor Washingtonu.

Kao što je objavljeno u Ministarstvu vanjskih poslova Ruske Federacije, politika američkih vlasti će samo rezultirati financijskim gubitkom za njihove tvrtke.

Na internetskoj stranici ruskog Ministarstva vanjskih poslova stoji: "Ako američke vlasti radije prekidaju gospodarske i druge veze s Rusijom, to je njihovo pravo, dok mi zadržavamo pravo na odgovor".

U priopćenju se dalje navodi kako je američka kampanja sankcija besmislena, neće donijeti nikakve rezultate i samo će stvoriti financijske gubitke američkim poduzetnicima i gospodarstvu.

Komentar: Pogledajte također: "Vlada u sjeni" minira Trumpov govor u Davosu i istovremeno uvodi oštre sankcije Rusiji


Bad Guys

"Morate to učiniti": Biden se hvali kako su prisiljavali nesklone EU političare da kažnjavaju Moskvu

Svi govore o demokraciji, zapadnim vrijednostima, ali rijetko tko prikaže ono što je doista istina. Donosimo vam video koji pokazuje sav jad europske politike i europskih političara.
Joe Biden
Bivši potpredsjednik SAD-a (2009-2017) Joe Biden, objašnjava kako je vršio pritisak na europske vlade da kažnjavaju Rusiju, a što one nisu htjele učiniti zbog negativnih posljedica na njihova gospodarstva.

Info

Češki izborni rezultati: Miloš Zeman osvojio i drugi mandat

Češki izborni rezultati: Miloš Zeman osvojio i drugi mandat
Aktualni češki predsjednik Miloš Zeman pobjedio je na predsjedničkim izborima protukandidata Jirija Drahoša, objavili su u subotu mediji.

Rezultati nakon 94.95 posto prebrojanih glasova pokazuju da je Zeman u drugom krugu osvojio 52.16, a Drahoš 47.83 posto glasova.

Ankete su predviđale tijesnu utrku nakon prvog kruga koji je aktualni predsjednik dobio s 38,6 prema 26,6 posto.

Izbori se smatraju referendumom o Zemanu (73) koji se zalaže za bliže odnose s Rusijom i Kinom.

Zeman podupire i oštru politiku prema migrantima, a podupro je i Donalda Trumpa u kampanji 2016. Također se zauzimao za sazivanje referenduma o izlasku zemlje iz EU-a.

Izbori, kao i drugdje u Europi i SAD-u, odražavaju podjele između liberala i konzervativaca.

Jiri Drahoš profesor je kemije i dvaput je biran predsjednikom Češke akademije znanosti. Nov u politici, Drahoš (68) želi preokrenuti trend polarizacije češkog društva.

Zeman profitira od rastućeg češkog protivljenja imigraciji. I on i Drahoš odbacili su obvezujuće kvote, ali za razliku od Zemana, njegov protivnik smatra da bi zemlja trebala napraviti jasnu razliku između ekonomskih migranata i onih koji bježe od rata i nasilja.

Većina kandidata koji su izgubili u prvom krugu glasanja podržali su Drahoša, koji se nada ujediniti liberalne prozapadne češke glasače koje odbija Zemanov povremeno vulgaran stil i okrenutost Rusiji i Kini.

Češka vlada predvođena Andrejom Babišem podnijela je ostavku u srijedu nakon što joj je izglasano nepovjerenje, ali je Zeman odmah zatražio od Babiša da ponovno pokuša oformiti vladu.

Ovo je tek drugi put da Česi izravno biraju predsjednika. Prije su ga birali u parlamentu.

No Entry

Poljski parlament glasovao za kriminalizaciju ukrajinske 'Bandera ideologije'

Poljska
© Valentyn Ogirenko / Reuters
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine izrazilo je "duboku zabrinutost" zbog odluke poljskog parlamenta o kriminalizaciji propagande i veličanja Stepana Bandera i negiranja "Volinjskog genocida".

Naime, Poljska je odlučila kazneno goniti veličanje vođe ukrajinskih kvislinških postrojbi i Ukrajinske ustaničke vojska (UPA), vojnog krila Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) Stepana Bandere, koje su u Drugom svjetskom ratu u Volinju počinile genocid nad lokalnim poljskim stanovništvom i ubile oko 100 000 Poljaka. Poljski parlament je odlučio da će kazneno goniti i one koji negiraju "Volinjski genocid".

Problem je što je za režim u Kijevu ovo bila vojska koja se borila za neovisnost Ukrajine, a Stepan Bandera i Roman Šuhevič, čelnici ove vojske i pokreta, uživaju status nacionalnih heroja.

Povijesno tumačenje ovog događaja je odavno nadmašio granicu retoričkog prijepora između Kijeva i Varšave i pretvorio se u ozbiljan diplomatski sukob.

"Vrlo je uznemirujuća namjera poljskog parlamenta da Ukrajince prikazuje isključivo kao kriminalne nacionaliste i suradnike Trećeg Reicha", navodi se u priopćenju na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.

Međutim, Poljska ne odstupa od svojih stavova i nakon što je pokolj u Volinju u parlamentu u Varšavi 2016. proglašen genocidom, sada se uvodi kaznena odgovornost za veličanje Stepana Bandere i Ukrajinske ustaničke vojske, kao i za negiranje "Volinjskog genocida".

Komentar: Da bi ste dobili bolju predodžbu o "Bandera ideologiji" pogledajte slijedeće:
Izložba u spomen Bandere, Šuheviča i njihovih sljedbenika, odgovornih za genocid nad Poljacima i Židovima, otvara se unatoč općepoznatoj činjenici da su za vrijeme Drugog svjetskog rata sve nacionalističke organizacije na okupiranim područjima Sovjetskog Saveza stvorene uz izravnu podršku i sudjelovanje Abwehra, vojne obavještajne i kontraobavještajne službe koja je u Njemačkoj do 1944. Bila pod zapovjedništvom Vrhovne komande Wehrmachta. Njemački povjesničari kategorički negiraju tvrdnje da je Ukrajinska ustanička armija ikada vodila oružane borbe protiv njemačkih okupacijskih snaga.

Prvi spomen na oružane formacije Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) nalazi se u dokumentu od 30. lipnja 1941. godine, koji govori o "potrebi suradnje s njemačkom vojskom protiv moskovske okupacije".

Predloženo je stvaranje "ukrajinsku vojske, koja će se boriti na strani Njemačke i biti uz njemačku vojsku sve dok ona ne pobijedi na svim frontama modernog rata", stoji u memorandumu datiranom 14. kolovoza 1941. Upućenom od strane Organizacije ukrajinskih nacionalista Njemačkoj. Do 1943. OUN razvija tezu da će "svaka vojna akcija protiv Nijemaca pomoći Staljinu, a glavni proklamirani cilj organizacije je borba protiv utjecaja boljševika i Moskve".

Tijekom 1943. je organizirana Ukrajinska ustanička armija (UPA), koja je počela pružati aktivni oružani otpor protiv velikih skupina sovjetskih partizana. 1943. i 1944. Ukrajinska ustanička armija u borbama protiv poljskih partizana surađuje s jedinicama SS divizije "Galicija" i njemačkim trupama.

Nakon oslobođenja Ukrajine od nacista, UPA počinje djelovati protiv Crvene armije, sovjetskih policijskih djelatnika, državnih službenika, aktivista i intelektualaca koji su došli s istoka zemlje. Prema arhivama Službe sigurnosti Ukrajine, od 1944. do 1953. godine je OUN-UPA počinila 4907 djela terorizma, 195 sabotaža, 120 napada na seoska vijeća i klubove. Tijekom poslijeratnog razdoblja je od strane ilegalne Ukrajinske ustaničke armije ubijeno 22 430 ljudi. Formalno su jedinice UPA rasformirane 3. rujna 1949. godine, ali su neke manje skupine bile aktivne sve do 1956. godine.



MIB

"Vlada u sjeni" minira Trumpov govor u Davosu i istovremeno uvodi oštre sankcije Rusiji

Jučerašnji govor američkog predsjednika Donalda Trumpa bi se mogao opisati kao govor državnika koji brine za svoju naciju i zemlju i nudi ruku prijateljstva svim narodima svijeta. To je posebno naglasio kada je rekao kako bi bilo dobro da sve svjetske vođe, slijedeći njegov slogan "Amerika na prvom mjestu", isto čine i u svojim zemljama, te da im one i njihovi narodi uvijek budu na prvom mjestu, ali da pri tome nikome ne štete i da pozorno gledaju i na interese ostatka svijeta. Uglavnom, rekao je dosta toga što je teško osporiti.

Dok Trump "pruža ruku mira" Washington uvodi nove rigorozne sankcije Rusiji

Onda odjednom, gotovo istovremeno s izlaganjem američkog lidera u poznatom švicarskom odmaralištu, iz Washingtona stiže vijest koja pobija većinu onoga što je Donald Trump izrekao. Naime, točno u trenutku kada je čelnik Bijele kuće govorio o američkim postignućima u gospodarstvu proteklih godinu dana, njegovoj ispruženoj ruci mira iz Washingtona dolazi vijest o uvođenju novih teških sankcija Rusiji. Ova vijest kao da potvrđuje poznatu tezu o tome kako u sjedištu moći u Sjedinjenim Američkim Državama imamo predsjednika i administraciju, koja mu je jednim dijelom naklonjena, a drugi dio radi protiv njega, a stvarnu vlast obnašaju skupine koje su nevidljive javnosti, poznatije kao "Deep State".

Kako javlja CNN, dok je Donald Trump bio u Davosu, njegova je uprava najavila uvođenje novih antiruskih sankcija protiv građana Rusije i Ukrajine, kao i protiv tvrtki koje djeluju na Krimskom poluotoku. Kako napominje CNN, razlog za nametanje novih sankcija je "okupacija Krima od strane Rusije i rat koji je u tijeku na istoku Ukrajine".

Washington je donio ovu odluku u okviru približnog roka za objavu zasebnog i šireg popisa sankcija protiv Rusije, navodi CNN, a tko je odabrao termin za objavu sankcija, nije navedeno.

Naime, američko Ministarstvo financija i Trumpov ministar i Steven Mnuchin u priopćenju ističu kako će nove sankcije protiv Rusije pogoditi 21 pojedinca i 9 tvrtki, uključujući dužnosnike ruske vlade i poduzeća koja su umiješana u izgradnju projekata na "spornom Krimskom poluotoku".

Komentar: "Prvo Amerika": Govor Donalda Trumpa u Davosu


MIB

Austrija istražuje prisluškivanje, upad u ured vicekancelara

Austrija istražuje prisluškivanje, upad u ured vicekancelara
© You Tube

U uredu austrijskog vicekancelara Heinza-Christiana Strachea su časnici vojne protuobavještajne službe Austrije otkrili dva uređaja za prisluškivanje.


Istraga o infiltraciji u ured čelnika Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) je prebačena u Beč i njome se bavi Federalni ured za zaštitu ustavnog poretka i borbe protiv terorizma.

Tajne službe nemaju nikakvih sumnji da je netko mogao upasti u ured vicekancelara Austrije i instalirati uređaje za prisluškivanje. Za sada su iz Beča kratko priopćili kako je o ovom slučaju otvoren kazneni postupak.

Znakovito je da je vojna kontraobavještajna služba Austrije uređaje otkrila samo nekoliko dana nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da bi FPÖ, odnosno Heinz-Christian Strache, zbog želje za bojim odnosima s Rusijom, podatke mogao poslati u Moskvu, čime će Rusima omogućiti da donesu zaključke o izvorima informacija zapadnih službi. Merkel je upozorila kako bi vlasti u Beču trebale biti spremne na odluku da zapadne obavještajne službe više ne dijele informacije s austrijskim kolegama u istom obujmu.

Osim toga, njemačka kancelarka je u razgovoru s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom izrazila zabrinutost zbog činjenice da su članovi Slobodarske stranke Austrije dobili mjesta u ministarstvima obrane, unutarnjih poslova i vanjskih poslova i rekla da će FPÖ tako utjecati na ključna područja u razmjeni tajnih podataka između obavještajnih službi dviju zemalja.

Russian Flag

Ruski senator: SAD vodi trgovinski rat protiv Rusije

Dollar
© Fotolia/ ElenaR
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država Rusiji ne predstavljaju politiku nego trgovinski rat, smatra ruski senator Vladimir Džabarov.

Sankcije SAD, uključujući njihovo novo proširenje, ne mogu da utiču na stav Rusije o Krimu ili da ga promene, izjavio je Džabarov.

U današnjem saopštenju Ministarstva finansija SAD navedeno je da nove sankcije ruskim državljanima i kompanijama "naglašavaju suprotstavljanje SAD ruskoj okupaciji Krima i odlučno odbijanje da se prizna njen pokušaj aneksije poluostrva".

"Nikakav pritisak sankcijama na Rusiju ni u vezi s ovim, ni u vezi s nekim drugim pitanjem nisu uspeli da izvrše, niti će uspeti. Stav Rusije o Krimu nikada se neće promeniti", rekao je Džabarov.

Prema njegovim rečima, Rusija ne vodi politiku "oko za oko, zub za zub", ali će izvesti određene zaključke iz "ovog neprijateljskog koraka".

Džabarov je istakao da bi, pre svega, mogao da bude proširen niz "određenih mera" koje Rusija već primenjuje protiv SAD. "Ne mogu da otkrivam njihovu suštinu, ali one već deluju i nerviraju Amerikance", rekao je senator.

Komentar: Izgleda da Washington jednostavno ne može prihvatiti činjenicu da njihovi proturuski postupci ne djeluju kako oni to žele.


Arrow Up

"Prvo Amerika": Govor Donalda Trumpa u Davosu

Govor Donalda Trumpa u Davosu već izaziva "skandale". Čak se javio u George Soros, te najavio Trumpov pad. Mediji su servirani i igra može početi. Međutim, što je to u govoru Donalda Trumpa što zaslužuje slične reakcije? Zašto je reagirao Soros?
Što krije i komu smeta govor Donalda Trumpa u Davosu?
Svjetski ekonomski forum (eng. World Economic Forum) utemeljen je 1971. Godišnji sastanak foruma se održava u Davosu gdje se okupljaju vodeći poslovni ljudi, političari, intelektualci i novinari kako bi raspravljali o trenutnim svjetskim problemima. Ove godine u centru pažnje je bio novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump. Umjesto govora američkog predsjednika, pažnja je skrenuta na nebitna pitanja novinara željnih skandala.

Gear

Zašto Rusija ne pokušava zaustaviti tursku invaziju na Siriju

Afrin Sirija
Turska vojna operacija protiv Kurda u Siriji se nastavlja, a Erdogan obećava kako će je proširiti i na područje Manbija, kojeg su jučer bombardirali turski zrakoplovi. Kurdi već optužuju Rusiju za "izdaju", a Moskva se očigledno ne želi miješati u ovaj sukob. Zašto Rusija ne pokušava zaustaviti djelovanje turske vojske i koji su ruski interesi u cijeloj ovoj priči? Turski predsjednik je o kampanji prvo razgovarao s Vladimirom Putinom, a zatim s Donaldom Trumpom.

Erdogan na svoj način objašnjava ciljeve turske vojne operacije protiv kurdskih područja u Siriji i operacije koja je počela s Afrinom. Prema Erdoganu, ona neće biti ograničena sam na ovo područje i širit će se dalje.

"Pokretanjem operacije "Maslinova grančica" smo zaustavili igre različitih sila koje htjele ostvariti svoje planove u našoj regiji. Počevši od Manbija, duž cijele naše granice sa Sirijom, potpuno ćemo očistiti regiju od terorista, čime ćemo osigurati našu sigurnost", rekao je Erdogan.

Erdogan je govorio o teritorijima gdje žive i koju kontroliraju sirijski Kurdi, ali za koje Ankara tvrdi da su povezani s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK) u Turskoj. Turci ih nazivaju teroristima i strahuju od stvaranja kurdske paradržavne tvorevine, iz koje bi se s područja sjeverne Sirije pružala veća potpora PKK militantima u Turskoj, koji su spremni na borbu za neovisnost, čak i na uspostavu neovisnog "Turskog Kurdistana".

Ma kakvim se metodama služila, za Tursku je ovo pitanje koje odlučuje o životu i smrti njihove države. U Turskoj živi na milijune Kurda i nemoguće je odvojiti teritorij na kojem žive u Turskoj, a da ne unište tursku državu. Zato Ankara želi ukloniti sirijske Kurde, koji su tijekom sedam godina sirijskog sukoba previše mislili samo o sebi. Turska neće dopustiti stvaranje kurdske autonomije na svojim granicama, čak i ako bi formalno ova autonomna područja bila u granicama Sirije, dok o nezavisnosti ne treba ni pomišljati. Osim toga, takvo bi područje bilo poligon iz kojeg bi Washington vodio svoje prljave igre u regiji, a Ankara sve manje vjeruje svom najvećem NATO savezniku. Upravo su izjave američkih dužnosnika o stvaranju vojske sirijskih Kurda od 30 000 vojnika bile okidač za pokretanje turske vojne operacije u Afrinu.

Mr. Potato

Moskva ismijava britanskog ministra odbrane - zasluženo

Moskva ismijava britanskog ministra odbrane - zasluženo
Moskva je ismijala britanskog ministra odbrane Gevina Vilijamsona zbog njegovih izjava da bi Rusija mogla da izazove smrt "hiljada i hiljada i hiljada" ljudi u Britaniji nanošenjem štete infrastrukturi zemlje, javlja BBC.

Vilijamson je za "Dejli telegraf" izjavio da Rusija špijunira objekte britanskog snabdijevanja energijom, koje bi, ako bi bilo prekinuto, moglo izazvati "totalni haos" u državi.

Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je tim povodom da je Vilijamson "izgubio kontrolu nad razumom".

"Ti komentari su vrijedni skeča Montija Pajtona", dodao je Konašenkov.

On je optužio Vilijamsona da pokušava da uplaši britansku javnost u nastojanju da dobije više novca za oružane snage.

BBC podsjeća da Britanija ima četiri energetske konekcije za struju, sa kontinentalnom Evropom, kao i još četiri za gas.

Vilijamsom, koji je u novembru postao ministar odbrane, izjavio je da Rusija nadgleda te objekte i da je spremna da preduzme akciju koju bi "svaka zemlja smatrala potpuno neprihvatljivom".

"Ruski plan neće biti da se desantnim čamcima pojave na plažama Skarboroua ili Brajtona", rekao je Vilijamson u intervjuu i dodao: