Džonsonova poseta ne znači povratak na normalne odnose, a ministar nastavlja da "sprovodi odlučnu politiku u onim pitanjima u kojima se ne slažemo", izjavila je portparolka Forin ofisa.

Ona je takođe naglasila da se britanska politika prema Rusiji realizuje prema principu "sarađuj, ali budi na oprezu".

- Da budemo precizni, Rusija nema dobre namere. Oni su umešani u sajber-rat, u podrivanje zemalja Zapadnog Balkana. Vidite šta se dešavalo u Crnoj Gori, a da ne govorimo šta se dešava u istočnoj Ukrajini. To je potpuno neprihvatljivo. Oni moraju da se promene i pokažu da im se ponovo može verovati - rekao je Džonson, pre početka sastanka ministara spoljnih poslova i odbrane EU u Briselu.


Prema njegovim rečima, niko u Evropi i SAD nije želeo povratak u hladnoratovske dane.

Cilj mora da bude razgovor sa Rusijom i njen, kako je Džonson rekao, povratak na "pravi put".

Član Doma lordova britanskog parlamenta iz Konzervativne partije Ričard Bef smatra da je Rusija ispunila želju stanovnika Krima, povrativši poluostrvo.

Skoro deset godina stanovnici poluostrva su govorili da žele da budu u sastavu ruske države. Nakon nekog vremena Moskva je ispunila njihovu želju i povratila Krim - izjavio je Belf u intervjuu listu "Izvestija".


Parlamentarac je siguran da "Bregzit" neće uticati na stav Londona prema Krimu i da će se u narednih nekoliko godina Velika Britanija pridržavati zajedničke politike EU. Belf je naveo da bi priznanje poluostrva ruskom teritorijom bila "veoma prijateljska odluka", ali da političari treba da uzimaju u obzir interese svoje zemlje.

Krim je ponovo postao ruski region nakon referenduma koji je održan posle državnog udara u Ukrajini. Za povratak u okrilje Rusije glasalo je 95 odsto stanovnika poluostrva.

U Moskvi su više puta govorili da je referendum održan u skladu sa međunarodnim pravom i poveljom UN. Prema rečima predsednika Vladimira Putina, pitanje Krima je "završeno".

Pripadnici ukrajinske partije „Nacionalni korpus“, koja je formirana na temeljima bataljona „Azov“ zazidala je ulaz u filijalu ruske „Sberbanke“ u centru Kijeva, saopštili su tamošnji mediji.

Kako se navodi, u zgradi su se u tom trenutku nalazili ljudi, iako su ulazna vrata i pre tog čina bila zatvorena.

Ukupno je u toj akciji učestvovalo oko sto ljudi koji su nosili zastave „Nacionalnog korpusa“ i „Desnog sektora“ - organizacije koja su inače zabranjene u Rusiji.

Iako se u neposrednoj okolini nalazilo nekoliko policajaca, oni se nisu mešali tokom akcije ekstremista.

Iako je rad u filijali tokom trajanja akcije obustavljen, iz „Sberbanke“ saopštavaju da ostali ofisi rade normalno.

Prethodno je saopšteno da je Narodna banka Ukrajine spremna da inicira primenu sankcija prema ukrajinskoj filijali ruske „Sberbanke“ jer je pružala usluge licima sa pasošima nepriznatih republika sa Donbasa.

Savjetodavna skupština, odnosno Šura Saudijske Arabije, odlučila je nastaviti s provedbom do sada neviđenog zakona o deportaciji ilegalnih imigranata koji žive i rade na području arapskog kraljevstva.

Na ovaj se korak saudijski režim odlučio bojeći se da bi milijuni imigranata mogli zahtijevati da im se daju puna građanska prava, obzirom da godinama žive i rade u Saudijskoj Arabiji. Veliki priljev radne snage iz inozemstva se dogodio za vrijeme visokih cijena nafte i kada su se diljem Saudijske Arabije gradili veliki infrastrukturni i drugi projekti. Sada su ovi ljudi postali teret za proračun, koji na godišnjoj razini bilježi nezapamćen deficit od početka pada cijena nafte na svjetskom tržištu.

Deportacija migranata nije ništa novo u Saudijskoj Arabiji, ali je specifičnost nacrtu ovog zakona da se predviđa deportacija oko 5 milijuna, što je šestina stanovništva zemlje.

Migracija u Saudijskoj Arabiji, zemlji bogatoj naftom i lošim raspolaganjem proračunskim novcem, dosegla je takve razmjere da u cijelim sektorima gospodarstva rade strani radnici. Vlasti u Rijadu će predložiti kralju da ovaj trend okonča potpisivanjem predloženog zakona.

Prema arapskom izdanju lista Al-Hayat, odluka prisilne deportacije svih imigranata je uključena u projekt “Vision-2030.” kao dio borbe protiv Saudijske Arabije o radnoj snazi iz inozemstva.

CIA nije mogla da sačuva svoje tajne...

„Vikiliks“ je ponovo šokirao čitav svet, ali ponajviše američku obaveštajnu zajednicu. Ove nedelje, kao što je poznato, organizacija Džulijana Asanža objavila je preko 8.000 dokumenata američke Centralne obaveštajne agencije (CIA), koji su pokazali da ova tajna služba ima tehnologiju — kompjuterske viruse i slična oružja za masovno uništenje u sajber-prostoru — kojima može da svaki pametni telefon i televizor pretvori u prislušni uređaj, da hakuje sve kompjuterske operativne sisteme, da čuje svaki razgovor i pročita svaku poruku koju poželi, da može da iz daljine preuzme kontrolu nad sistemima za upravljanje u modernijim automobilima...

A ipak, iako sve to može, CIA nije mogla da sačuva svoje tajne.

O „Vikiliksovim“ otkrićima, o delovanju CIA i (ne)postojanju civilne kontrole nad ovom obaveštajnom hidrom u „Novom Sputnjik poretku“ govorili su Andreja Savić, nekadašnji direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA), i advokat Branko Pavlović.

„Vikiliks“ je svojim otkrićem špijunskih oruđa CIA, navodi Andreja Savić, „nesporno izazvao krupne posledice po američku obaveštajnu zajednicu. Štete, dakle, svakako ima, ali, u ovom trenutku je teško sagledati njene razmere...“

„Ovo je treći krupan korak u raskrinkavanju prljavih metoda Sjedinjenih Američkih Država i njenih službi“, navodi naš sagovornik, podsećajući na „Vikiliksovo“ objavljivanje diplomatskih depeša Stejt departmenta i otkrića Edvarda Snoudena o delovanju NSA (Nacionalne bezbednosne agencije) u vezi s programima masovnog prikupljanja elektronskih podataka.

Ukrajinski vojnici, uhapšeni u Luganskoj Narodnoj Republici, predali su vlastima te samoproglašene republike na Donbasu snimke koji su napravljeni u centrima za obuku NATO-a na kojima se može čuti kako jedno lice na engleskom jeziku daje instrukcije „kako se suprotstaviti ruskoj taktici“, objavila je ruska televizija „REN TV“.

Pod „ruskom taktikom“ to lice podrazumeva lažno povlačenje ustanika, te savetuje ukrajinskim snagama da se u takvim slučajevima, umesto potere kreću tako da jedna jedinica štiti drugu.

Prethodno su vlasti LNR saopštili da su uhapsili diverzante osmog puka specijalnih snaga ukrajinske vojske, koji se sumnjiče da su odgovorni za ubistvo načelnika uprave Narodne milicije LNR Olega Anaščenko.

Pretpostavlja se i da su u pripremi napada bili uključeni i instruktori NATO-a u centrima za obuku na teritoriji Ukrajine, izjavio je ministar za nacionalnu bezbednost LNR Leonid Pasečnik.

On je dodao i da je jedan od uhapšenih priznao da su diverzante obučavali američki instruktori, koji su ih i opremili eksplozivnim napravama.

Američki novinar Peter Theo Curtis, koji izvještava iz Sirije te je u jednom trenutku čak bio zarobljen od strane Al-Nusra Fronta, dao je intervju za ruski RT te se pritom osvrnuo na aktualnu situaciju u Siriji. Ističe kako se pobunjenici iz raznih dijelova Sirije okupljaju na sjeverozapadu zemlje gdje bi uskoro mogao nastati "novi ISIL".

Curtis nadalje u razgovoru tvrdi kako je izvještavanje Zapadnih medija često neadekvatno i pristrano te se o ovom problemu kojeg ističe uopće ne govori, bar ne za sada.

Podsjetimo, prostor sjeverozapadne sirijske provincije Idlib postao je utočište raznih militantnih skupina nakon što je sirijska vojska u potpunosti oslobodila najveći sirijski grad Aleppo.

Komentar: U Idlibu teroristi ratuju jedni protiv drugih, sirijska vojska će ga osloboditi bez ispaljenog metka

Curtis smatra kako situacija u Siriji može trajati "zauvijek" ukoliko vanjske sile ne prestanu militantima slati oružje.

VIDEO: Peter Theo Curtis, intervju

Nakon nastojanja da poništi i zamijeni Zakon o dostupnom zdravstvenom osiguranju, popularno nazvanom Obamacare, američki predsjednik Donald Trump krenuo je u novu ofenzivu, ovaj puta protiv moćne farmaceutske industrije i izrazito visokih cijena lijekova.

"Radim na novom sustavu u kojem će u farmaceutskoj industriji doći do konkurencije. Cijene lijekova za Amerikance će pasti", poručio je Trump na Twitteru. AFP pojašnjava da su u SAD-u cijene lijekove "eksplodirale" te se farmaceutska industrija našla u središtu brojnih kontroverzi.

Planovi američkog predsjednika po tom pitanju su i dalje nedorečeni, no čini se da će središnju ulogu u tome imati Scott Gottlieb kojeg je Bijela kuća u petak imenovala na čelo Savezne agencije za lijekove (FDA), a koji je blizak farmaceutskoj industriji.

Amerikanci puno više od Europljana troše na zdravstvene usluge. Prema podacima OECD-a, izdaci Amerikanaca u 2014. prosječno su iznosili 8731 dolar, skoro dvostruko više nego Francuzi (4819 dolara).

Uzbuna u SAD-u se nedavno posebice digla zbog porasta cijena EpiPen-a (injekcije za tešku alergijsku reakciju) i lijekova za virus HIV-a.

Trump se obrušio na farmaceutsku industriju i obećao da će srušiti cijene lijekova, no stručnjaci upozoravaju da to neće biti lako, ponajprije zbog vrlo složenog sustava određivanja cijena lijekova.

Nema mira s Erdoganom ni za Tursku, ni za šire susjedstvo i posebno Siriju, pa ni za Evropu. Kako sada stvari stoje, front je otvoren na najmanje četiri strane, ne računajući onaj unutrašnji, domaći.

Opsesije predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana su poznate: svakim je danom sve eksplicitnija želja da se identificira sa moćnim vladarima iz prošlosti Otomanske imperije, potpuno je opsjednut idejom eliminacije svake etničke, političke i kulturne opstojnosti i emancipacije Kurda ne samo u Turskoj već i izvan granica njegove države, i neprebolna žal što »njegov« Stambol nikada nije nadjahao bliskoistočne centre poput Damaska, Bagdada i Kaira.

Na putu ovih i ovakvih ambicija, danas smatra da mu ništa odavno nije i ne smije biti prepreka, a manipulacije i istočnjački marifetluci svake vrste ne bi li se dosegli ciljevi proizašli i iz evidentne geostrateške važnosti Turske, prevazilaze mnogo toga viđenog u savremenoj politici.

Otvorio četvrti front

Dok svijet pritiskivan novim tektonskim lomovima svake vrste polako zaboravlja čak i dramu kakva je sirijska, Erdogan ne samo da je drži u fokusu i više nego ISIL ili Mosul, već joj otvara »nove perspektive«. Uz najmanje tri tamošnja fronta - jedan protiv Kurda, drugi vojno opasan spram Assada, ali tako i Rusije i treći političko-vojni prema Americi - turski predsjednik upustio se u pomalo nevjerovatnu storiju i protiv Evrope. Vjerovatno joj nikada ne opraštajući što još nije naplatio onu trgovinu sirijskim izbjeglicama kojima se pridružilo bar još toliko i ostalih, afričkih i azijskih.

Pođimo redom, u storiji koja je kapilarno uvezana, Turci, Kurdi, Amerikanci i u pozadini Sirijci i Rusi. Kurdi su, odavno, crvena krpa za Erdogana na prvom mjestu. Ušavši u Siriju na vojni i svaki drugi način, uz prijetnje da će tamo i još dublje, Ankara jasno pokazuje kako je osnovni cilj svih operacija tamo nedvojben - onemogućiti Kurdima da iz sirijskog košmara izađu ojačani, ujedinjeni i povezani u autonomiju na sjeveru Sirije, odnosno ispod južnih granica Turske. Takva zajednica, poznata kao Rojava, po njemu bi značila povezivanje s Kurdima na jugu Turske a na istoku s onima iz Iraka. Kičma tog pokreta za Erdogana je »teroristička« Ocalanova Radnička partija Kurda (PKK) i svi oni koji su se po njemu naslonili na PKK i tretira ih kao teroriste.

Bivši američki ambasadori u Rusiji i ostali predstavnici američkog diplomatskog kora pozvali su na prestanak organizovanja "lova na veštice" u vezi sa Rusijom i njenim ambasadorom Sergejem Kisljakom, piše Hil.

Sredinom februara savetnik za nacionalnu bezbednost Donalda Trampa Majkl Flin podneo je ostavku zbog činjenice da nije izvestio potpredsednika SAD Majkla Pensa o kontaktima sa ruskim ambasadorom. Zatim su američki mediji počeli da objavljuju članke u kojima su ocrnjivali Kisljaka i predstavnike administracije američkog predstavnika koji su, navodno, sa njim kontaktirali.

Konkretno, CNN je pisao da su "sadašnji i bivši predstavnici američke obaveštajne službe opisali Kisljaka kao vrhunskog špijuna i agenta za vrbovanje".

- Sve je potpuna besmislica - izjavio je Vejn Meri, viši naučni saradnik Američkog saveta za spoljnu politiku, koji je radio u Rusiji kao diplomata i decenijama poznavao Kisljaka.

- To je lov na veštice koja se zasniva na paranoji i histeriji. Obično su Rusi paranoični i histerični. Veoma mi je neprijatno zbog činjenice da ove teorije zavere i paranoje dolaze od Amerikanaca - rekao je on.