Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da su SAD i njihovi saveznici doveli Rusiju u poziciju da nema kuda nazad.

"Govorio sam o crvenim linijama za koje vjerujemo da ne trebaju da budu pređene. Želim da svi shvate u našoj zemlji i inostranstvu, da shvate i naši partneri - ovdje se ne radi o crvenoj liniji za koju mi ne želimo da je neko pređe. Stvar je u tome da nemamo kuda nazad. Pritisnuli su nas na način da ne možemo da mrdnemo", rekao je Putin televiziju "Rusija 1".

On je dodao da će druga strana "postaviti raketne sisteme u Ukrajinu, na četiri do pet minuta leta do Moskve".

"Kuda da idemo? Jednostavno su nas doveli u situaciju da moramo reći - stanite. U tome je suština", dodao je ruski lider.

Putin je izrazio nadu da će ruski i ukrajinski narod, kao i narodi Evrope i SAD, shvatiti suštinu bezbjednosnih prijedloga koje je Moskva poslala Vašingtonu i NATO-u, a koje je prošle sedmice objavilo rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Vlasti Nemačke ne dele mišljenje SAD da Rusija sprema invaziju na Ukrajinu, javlja Rojters, pozivajući se na neimenovane izvore u nemačkoj vladi.

"Berlin više nego Vašington sumnja da Rusija zaista želi da napadne Ukrajinu i zainteresovan je za smanjenje tenzija", navode sagovornici agencije.

Kako su naglasili sagovornici agencije, Berlin je zainteresovan za sniženje napetosti. Pored toga, izvori su naglasili da je cilj Nemačke hitan sastavak razgovora u normandijskom formatu.

Rojters javlja da su se spoljnopolitički savetnik nemačkog kancelara Olafa Šolca Jens Plotner i zamenik rukovodioca administracije ruskog predsednika Dmitrij Kozak tokom telefonskog razgovora koji je održan u četvrtak dogovorili da se sretnu početkom januara gde će razgovarati o situaciji u Ukrajini.

Desmond Mpilo Tutu, dobitnik Nobelove nagrade za mir čija je moralna moć prožimala južnoafričko društvo tijekom najmračnijih dana apartheida, kao i na neotkrivenom teritoriju nove demokracije, umro je u dobi od 90 godina, priopćilo je u nedjelju južnoafričko predsjedništvo, prenosi Reuters.

I crnci i bijelci smatrali su Tutua savješću nacije, što je trajan dokaz njegove vjere i duha pomirenja u podijeljenoj zemlji. Propovijedao je protiv tiranije bijele manjine, a čak i nakon njezina kraja nikada se nije pokolebao u svojoj borbi za pravedniju Južnu Afriku, pozivajući crnu političku elitu na odgovornost s jednakom silinom kao što je pozivao bijele Afrikanere.

U posljednjim godinama života žalio je što mu se san o "duginoj naciji" još nije ostvario. Na svjetskoj pozornici, aktivist za ljudska prava govorio je o nizu tema, od izraelske okupacije palestinskih teritorija do prava homoseksualaca, klimatskih promjena i asistirane smrti - pitanja koja su učvrstila Tutuovu široku privlačnost.

Visok samo 1,68 metara i sa zaraznim smijehom, Tutu je bio moralni div koji je 1984. dobio Nobelovu nagradu za mir za svoju nenasilnu borbu protiv apartheida. Iskoristio je svoju istaknutu ulogu u Anglikanskoj Crkvi kako bi ukazivao na nevolje crnih Južnoafrikanaca.

Ruski predsjednik Vladimir Putin imao je birane riječi za one koji rade na odgađanju rada plinovoda Sjeverni tok 2, okrivljujući ih za opstruiranje projekta za koji kaže da će biti od koristi za sve uključene.

Na sastanku s ruskim Državnim vijećem u petak, Putin je rekao da se slaže s Vladimirom Žirinovskim, čelnikom ruske ultranacionalističke stranke LDPR, koji je inzistirao da će se Zapadna Europa "smrznuti" ako plinovod ne počne raditi.

"Da, slažem se s vašom ocjenom" , komentirao je predsjednik. "A glupo je i za one koji odgađaju sustav, jer bi veće količine plina na europskom tržištu sigurno snizile cijenu spot transakcija."

Putin je tvrdio da mnoge zemlje, poput Ukrajine, koje ovise o spot tržištima, kopaju same sebi grob kada je riječ o opskrbi plinom. "Oni ne žele kupovati od nas izravno, ali za njih bi cijena dramatično pala", rekao je. "Samo sijeku granu na kojoj sjede. To je nevjerovatno."

Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da bi mogući ulazak Švedske i Finske u NATO imao 'ozbiljne' vojne i političke posljedice koje ne bi ostale bez odgovora Moskve.

- Uporna nastojanja NATO-a da uvuče ove dvije zemlje u orbitu svojih interesa i oportunističke politike nisu prošli nezapaženo od strane Rusije, rekla je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva.

- Sasvim je očigledno da bi ulazak Finske u Švedske u NATO imao ozbiljne vojne i političke posljedice koje bi zahtijevale primjeren odgovor ruske strane, rekla je.

Politiku izbjegavanja bilo kakvih saveza, koju tradicionalno slijede Švedska i Finska, Moskva vidi kao važan faktor osiguranja stabilnosti u sjevernoj Europi, rekla je Zaharova.

NATO je izrazio zadovoljstvo zbog, kako je nazvao, produbljivanja suradnje s Finskom i Švedskom, koje dijele vrijednosti bloka i pridonose njegovim operacijama.

Zamenik poljskog premijera i lider vladajuće stranke Pravo i pravda Jaroslav Kačinjski optužio je Nemačku da pokušava da pretvori Evropsku uniju u "Četvrti rajh", koristeći prednosti EU da liši druge nacije suvereniteta i "pretvori ih u kmetove".

Kačinjski je to rekao govoreći o sporu Poljske i EU, koji traje već duže vreme u vezi sa pravnim odnosom Brisela i Varšave, a kulminirao je odlukom Ustavnog suda Poljske da nacionalno zakonodavstvo ima primat u odnosu na evropsko.

Kačinjski je za lokalni list GPC rekao da Berlin zloupotrebljava pravne mehanizme EU da bi uskratio zemljama pravo da same odlučuju, prenosi RT.

"Ako bismo mi Poljaci pristali na takvo privremeno kmetstvo, bili bismo degradirani na više načina. Ako bi, na primer, Poljska pratila pristup EU ekonomskoj i energetskoj politici, to bi značilo da bi naši građani za nekoliko godina bili siromašniji nego što su sada", istakao je poljski potpredsednik vlade.

Izraelski premijer Naftali Bennett sazvat će u nedjelju sjednicu vlade na okupiranoj sirijskoj Golanskoj visoravni kako bi odobrio plan za udvostručenje stanovništva regije. S planiranom izgradnjom novih zajednica, tisućama stambenih jedinica i otvaranjem oko 2000 radnih mjesta, vlada se nada da će ulaganje od milijardu šekela (2.1 milijardu kuna) pretvoriti Golan u izraelsko glavno područje za obnovljivu energiju, prenosi Israel Hayom.

Nakon odobrenja vladinog prijedloga, kroz projekt će se dodijeliti 576 milijuna šekela za planiranje i stanovanje, uključujući odobrenje izgradnje 3300 stambenih jedinica unutar pet godina u Katzrinu. Oko 4000 domova trebalo bi biti odobreno za regionalno vijeće Golana. Ukupno se očekuje povećanja od 23 000 stanovnika u regiji Golan.

Osim toga, vlada namjerava osnovati dvije nove zajednice na Golanu, Assif i Matar, od kojih će svaka uključivati ​​oko 2000 stambenih jedinica. Nadalje se očekuje da će vlada odobriti nadogradnju hitnih medicinskih usluga i proširenje aktivnosti prvog medicinskog pozivnog centra u Katrzinu, razvoj inovacija kibernetičke sigurnosti u Katzrinu, kao i ulaganja u formalno i neformalno obrazovanje u pokrajini.

Posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov komentirao je posljednje napetosti između SAD-a i Rusije te je naglasio kako su dobrim djelom Sjedinjene Američke Države krive za ovakav razvoj situacije.

On je naglasio kako je tokom raspada Sovjetskog Saveza na Zapadu, a naročito u Sjedinjenim Američkim Državama vladalo trijumfalno raspoloženje.

"Sjedinjene Američke Države su postale suviše arogantne i pune samopouzdanja. Proglasili su pobjedu u Hladnom ratu", rekao je 90-godišnji Gorbačov.

Gorbačov je također izjavio kako je upravo on insistirao na tome da Moskva i Washington zajedno rade na izvlačenje svijeta iz konfrontacije i nuklearne utrke.

"Međutim, 'pobjednici' su odlučili da izgrade novo carstvo. Od toga je došla i ideja o širenju NATO-a", pojašnjava sovjetski političar.

Na kraju razgovora za AFP, nekadašnji lider SSSR-a je poručio kako očekuje nove pregovore između SAD-a i Rusije.

"Nadam se da će biti rezultata", poručio je Gorbačov.

U normalnom svijetu ova vijest bi vrištala sa svih naslovnica. Predsjednik SAGE-a - Britanske znanstvene skupine koja proizvodi modele širenja Covida - priznao je da oni u stvari samo dobiju upute od političara koje mjere žele uvesti, i onda naprave crni scenarij koji bi takve mjere opravdao (!!!)

Pogledom na najnovije panične naslove o Covidu, čini se da je kraj 2021. potpuno apokaliptičan. Prije par dana jedan je naslov Guardiana glasio:

"Britanski znanstvenici: uvedite ograničenja sada ili se suočite s do 2 milijuna infekcija Covidom dnevno kako se Omicron širi... Smrtni slučajevi mogli bi dostići 6000 dnevno, a odgađanje ograničenja do Nove godine smanjit će učinkovitost, kažu stručnjaci Sage." - The Guardian

U ovom trenutku, široj javnosti bi se moglo oprostiti rastući cinizam u vezi s navodnim SAGE-ovim predviđanjima. Uostalom, kada je riječ o prekoračenju granice, savjetodavno tijelo ima dobru naviku. Još u listopadu, SAGE je izvijestio da je predvidio 7000 bolničkih prijema dnevno, scenarij koji nije bio ni blizu materijalizacije; zapravo, broj upisa jedva je prešao 1000.

Ruska Federacija uputila je Sjedinjenim Državama, što znači i Atlantskom paktu (u kojem SAD vode glavnu riječ, u vojnoj komponenti svakako) dokument što ga se odmah u startu različito tumači. Jedni u njemu vide prijedlog međusobnog ugovora kojim bi se smanjile napetosti oko Ukrajine i širenja NATO prema Istoku, drugi vide naprosto tvrdi zahtjev, dok treći idu tako daleko da ga tumače kao ultimatum, mada mu nedostaje ono što bilo kakav dokument čini ultimatumom - prijetnja, i to jasno izrečena, posljedicama neprihvaćanja prijedloga/zahtjeva.

Ključno je u ruskom dokumentu sljedeće: prvo (mada je to detaljizirano i razrađeno u nekoliko točki), svaka se strana obvezuju da neće koristiti teritorije drugih država za pripremanja, odnosno izvođenje napada na onu drugu. Drugo, Atlantski pakt odustaje od daljeg širenja prema ruskim granicama, odnosno od širenja na tzv. postsovjetske države, što znači na države što su nekada bile dijelovi SSSR-a, a danas su samostalne. Naravno, da se tu misli i na Ukrajinu i Gruziju, jer bi NATO ofanzivno oružje, kada bi tamo bilo instalirano, predstavljalo neposrednu opasnost za Rusiju, budući da bi raketama lansiranima iz bilo jedne, bilo druge od tih zemalja trebalo tek nekoliko minuta da stignu do Moskve.

Krajnje pojednostavljeno rečeno, Rusija predlaže, traži, zahtijeva (kako god vam drago) od Zapada da naknadno, s velikim zakašnjenjem izvrši ono što je tadanji američki ministar vanjskih poslova James Baker obećao posljednjem sovjetskom predsjedniku Mihailu Gorbačovu, da se - naime - ako SSSR pristane na ujedinjenje Njemačke NATO neće širiti 'ni pedlja' dalje od Berlina. Atlantski se pakt u međuvremenu itekako širio (dva vala proširenja, pa onda još i Albanija i Sjeverna Makedonija), usmeno dato obećanje Gorbačovu zaboravljeno je, neki ga čak i poriču, a najnovije napetosti uzrokovane su (jer to jest njihov i povod i uzrok) neskrivenom željom vlasti u Ukrajini da svoju zemlju uvedu pod krilo NATO-a i javno izraženom spremnošću Pakta da, mada ne odmah, primi i Ukrajinu i Gruziju. Mada je svakome tko ima imalo pojma o geostrategiji jasno kako bi time bio zaokružen plan opkoljavanja Rusije, sa zapadne i jugozapadne strane, zemljama članicama vojno-političkog saveza koji ju neskriveno smatra 'protivnikom', cijela se priča prozirno i licemjerno 'prodaje' pod firmom slobode svake zemlje da pristupi kojoj god integraciji želi. Je li neobično što se u tome kontekstu uopće ne spominje kako zemlje kandidati za ulazak u bilo koju integraciju moraju ispuniti određene uvjete, osim da one same žele ući? Ne, nije nimalo neobično, jer ulazak Ukrajine i Gruzije u NATO u prvome redu želi sam Atlantski pakt, odnosno Sjedinjene Države i one članice Evropske unije koje su svoju politiku pretvorile dijelom u izvršitelja američke politike, ali dijelom i u poticatelja te politike (antiruske, suvišno je i reći). Pri čemu mislimo prvenstveno na baltičke zemlje i Poljsku.