Emmanuel Macron i Mohamed bin Salman sporazumili su se u vezi s osobom kojoj će dati podršku, a to je bivši premijer Sa'ad Hariri. Macron je kazao da će izvršiti određene promjene u svom timu koji je zadužen za Libanon.

U subotu je mandatar za sastavljanje nove libanonske vlade, Mustafa Adib, saopštio da daje ostavku na to mjesto, rekavši da vlada kakvu je on planirao ne bi mogla uspjeti.

Francuski predsjednik također je zaprijetio libanonskim grupama da će njihova zemlja ostati bez međunarodne pomoći ukoliko se vlada uskoro ne oformi, optužujući ih za grupnu izdaju.

• Najava?: Netanyahu u UN-u optužio Hezbollah da skladišti rakete usred Bejruta
• "Ne postoje dokazi": Francuska odbacuje američku optužbu da Hezbollah skladišti kemikalije za proizvodnju eksploziva u Europi
• Milijuni dolara troše se na medijski rat protiv Hezbollaha, kaže lider pokreta
• Operacija Uništi Siriju nije uspjela - Sljedeća meta: Hezbollah
• E.J. Magnier: Rat više nije opcija za Izrael nakon neuspjeha u Siriji, Iraku, Palestini, Jemenu
• Hezbollah: Teroristi ili ne, zavisi ko ih spominje

• Zašto Bejrut? Hezbolah mora pasti
• Američke i izraelske špijunske agencije raznijele su luku u Bejrutu, kaže libanski zvaničnik

• Monolitna i nemilosrdna urota: Zapad uništava Jemen posredničkim metodama (2016.)
• Porijeklo jemenske krize, uloga Kine i zašto su Zapad i Arapi zaplašeni nezavisnim Jemenom (2018.)

• Sada je koalicija pod vodstvom Izraela ta koja uništava Jemen
• Okupacija Palestine truli Izrael iznutra - niti jedan mirovni sporazum o Zaljevu to ne može sakriti
• Izraelski premijer: "Još mnogo" tajnih razgovora s arapskim čelnicima o vezama

Armenski mediji od jutra navode kako Turska vrbuje inozemne borce i prebacuje ih u Azerbajdžan, u zonu sukoba u Nagorno Karabahu. Mediji se pritom pozivaju na informacije tamošnjeg Ministarstva vanjskih poslova.

Ove navode potvrđuje i kurdski medij Afrin Post, koji piše, kako je Turska u sirijskom kantonu Afrin (krajnji sjevero-zapadni dio Sirije, koji je pod nadzorom turske vojske nakon pokretanja operacije "Maslinova grana" u veljači 2018. g., a gotovo je u cijelosti naseljen kurdskim stanovništvom), u tamošnje dvije škole otvorila svoja dva centra za prikupljanje dragovoljaca tj. najamnika, spremnih za odlazak u Azerbajdžan. Isti medij navodi kako je "ironija u tome, da onih koji to žele ima jako puno, zbog čega se formiraju redovi".

Na istu se temu jutros osvrnuo i saudijski medij Arab News, navodeći kako je Ankara Bakuu predložila pomoć kroz diplomatsku potporu, ali i ne samo nju. Iz regije dolaze vijesti da na azerbajdžanskoj strani ratuje više stotina najamnika iz Sirije, koje je Turska prebacila na Južni Kavkaz. Taj se medij pita, koliko daleko može ići predsjednik Erdogan, koji se već aktivno umiješao u sukobe u Siriji, Iraku i Libiji, kako bi proširio svoje regionalne ambicije?

Ovdje podsjećamo na slijedeće: Turska je i na početku svoje libijske vojne kampanje od početka ove godine najprije negirala slanje islamističkih boraca iz sirijskog Idliba na tamošnja ratišta. Kasnije je to postalo općepoznata stvar, koju Ankara više nije niti negirala niti komentirala.

Isti saudijski medij također navodi kako je glavni urednik jedne od vodećih provladinih novina u Turskoj Yeni Şafak Ibrahim Karagol turskoj vojsci dao savjet da "udari raketom po središtu Erevana" (glavni grad Armenije, op. GN.), kako bi prodemonstrirala tursku solidarnost s Azerbajdžanom, dodajući i slijedeće: "Na taj način mi možemo izgraditi novi Kavkaz".

Kim Kardašijan je, u seriji tvitova, pozvala i Vašington da obustavi vojnu pomoć Bakuu.

Imala je poruku i za Tursku, kojoj je poručila da "prekine da šalje oružje i borce" u zonu sukoba u znak podrške azerbejdžanskoj strani.

Kim Kardašijan je, takođe, pozvala međunarodnu zajednicu da preduzme "političke i diplomatske mere kako bi se sprečila nepotrebna eskalacija i tragedija".

​"Jermenija je žrtva ničim izazvanim napadima Azerbejdžana", smatra Kim Kardašijan, navodeći da napade prati i "predvidljiva kampanja dezinformacija".

​"Azerbejdžan, sem u slučaju ratne propagande, blokira društvene mreže", tvrdi Kim Kardašijan.

"Kao predsednik zemlje, vodeći se principima gospodina Makrona, želim da kažem da je predsednik Francuske trebalo da podnese ostavku još pre dve godine, kada su na ulice Pariza krenuli da izlaze `žuti prsluci`", rekao je on, prenosi Belta.

On je takođe kao primer nazvao i pokret "Blek lajvs metr", kao i protest muslimana u Marseju i Lionu i naglasio da je Minsk spreman da postane platforma za pregovore Makrona sa tim grupama kako bi "predao vlast u njihove ruke".

Lukašenko je dodao i da je Makron previše pažnje posvetio izborima u Belorusiji.

Emmanuel Macron i Mohamed bin Salman sporazumili su se u vezi s osobom kojoj će dati podršku, a to je bivši premijer Sa'ad Hariri. Macron je kazao da će izvršiti određene promjene u svom timu koji je zadužen za Libanon.

U subotu je mandatar za sastavljanje nove libanonske vlade, Mustafa Adib, saopštio da daje ostavku na to mjesto, rekavši da vlada kakvu je on planirao ne bi mogla uspjeti.

Francuski predsjednik također je zaprijetio libanonskim grupama da će njihova zemlja ostati bez međunarodne pomoći ukoliko se vlada uskoro ne oformi, optužujući ih za grupnu izdaju.

• Libanon, po prvi put u povijesti, stranom konzorciju dao prvu licencu za eksploataciju nafte i plina
• MVP Libanona: Libanon je meta zbog plina i suradnje s ruskim kompanijama
• Izrael od Libanona nastoji prisvojiti teritorijalne vode sa bogatim rezervama prirodnog plina
• Mediteranski plin: Italija, Grčka i Cipar pomažu Izraelu da Libanon izbaci iz plinskog posla
• Mediteranski plinovod: Cipar postao izraelska pokrajina i stvara potencijalna žarišta novih sukoba
• F. W. Engdahl: Ne treba kristalna kugla da se vidi da su budući geopolitički energetski sukobi u istočnom Mediteranu unaprijed programirani