Obaveštajne službe Zajednice nezavisnih država primećuju porast aktivnosti odreda terorističke grupe DAEŠ u Avganistanu, koji planiraju da se prošire u zemlje ZND, izjavio je direktor Federalne službe bezbednosti Rusije (FSB) Aleksandar Bortnjikov.

"Beležimo porast aktivnosti odreda DAEŠ-a u Avganistanu, udruženih u takozvani 'Vilajet Horasan'. U tesnoj vezi sa njim su Džamat Ansarulah i Islamski pokret Istočnog Turkestana. Njihov cilj je stvaranje odskočne daske za širenje na prostor ZND", rekao je Bortnjikov na sastanku saveta direktora bezbednosnih agencija i specijalnih službi ZND.

Kako ističe, pretpostavlja se da će ovo širenje vršiti militanti iz redova građana srednjeazijskih država.

Prema njegovim rečima, teroristi shvataju da su poraženi na teritoriji Sirije i Iraka i stoga povlače preostale snage van Bliskog istoka. Stvaraju nove zone nestabilnosti u Aziji i Africi i formiraju mreže spavajućih ćelija u Evropi.

U Avganistanu se nalazi oko 10.000 pripadnika DAEŠ-a, a veliki deo njih je koncentrisan u severnim i istočnim provincijama ove zemlje.

Kina i Francuska potpisale su sporazume vrijedne 15 milijardi dolara tokom posjete predsjednika Emmanuela Macrona, izjavio je kineski zvaničnik na brifingu za novinare u srijedu.

Sporazumi su postignuti u oblastima vazduhoplovstva, energetike i poljoprivrede, uključujući odobrenje za 20 francuskih kompanija da izvoze perad, govedinu i svinjetinu u Kinu.

Rusija će jačati svoj vojni potencijal ali je spremna učiniti sve kako bi potaknula proces razoružanja, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin u današnjem obraćanju vojnim časnicima u Kremlju povodom njihovog postavljanja na visoke vojne dužnosti.

Prema Putinovim riječima, Rusija posjeduje u svjetu jedinstvena oružja, kakvih nema u svijetu, ali svojim novim sustavima naoružanja neće prijetiti nikome.

Njihova je isključiva uloga, kazao je Putin, jamstvo sigurnosti zemlje s obzirom na rastuće ugroze u svijetu. U tu će svrhu u bojevo dežurstvo staviti sustave nadzvučnog, laserskog i drugog naoružanja kakvoga još nema u drugim zemljama, kazao je ruski čelnik.

Živimo u trenutku koji se događa samo jedanput ili dvaput za čitav vek. Novi svetski poredak rađa se pred našim očima. Sve prethodne veze nestaju. Oni koji bejahu osuđeni na poraze trijumfuju, oni koji su vladali bivaju bačeni u pakao. Zvanična saopštenja i interpretacije novinara očigledno više ne odgovaraju pravom stanju stvari i događajima koji se zbivaju jedan za drugim. Analitičari međunarodnih zbivanja moraju u potpunosti promeniti svoju priču, ili rizikuju da ostanu zarobljeni u vrtlogu istorije.

Sovjetska pobeda nad nacističkom Nemačkom februara 1943. označava prekretnicu Drugog svetskog rata. Naredni koraci bili su neizbežni. Novi svet je stupio na scenu tek nakon anglo-američkog iskrcavanja u Normandiji (juna 1944.), konferencije na Jalti (februar 1945.), zatim samoubistva nemačkog kancelara Hitlera (februara 1945.) (moguće da se radi o greški autora; prim. prev.) i na kraju kapitulacije Trećeg rajha (8. maja 1945.). U jednoj godini (od juna 1944. do maja 1945.) Veliki rajh zamenio je sovjetsko-američki dvojac. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, koji su dvanaest godina ranije i dalje bili vodeće svetske sile, sada će svedočiti dekolonizaciji svojih imperija.

Upravo takvom trenutku svedočimo i mi danas. Svaki istorijski period ima svoj sopstveni ekonomski sistem i gradi političko mega-utvrđenje ne bi li ga zaštitio. Po završteku Hladnog rata i raspadu SSSR-a predsednik Džordž Buš stariji demobilisao je milion američkih vojnika i potragu za prosperitetom poverio šefovima svojih multinacionalnih kompanija. Oni su sklopili savez sa Deng Sjaopingom i premestili poslove iz Amerike u Kinu koja je postala svetska radionica. Ne nudeći nikakav prosperitet građanima SAD, oni su monopolizovali njihov profit, uzrokujući postepen nestanak zapadne srednje klase. Finansirali su napad na Kule bliznakinje 2001. godine, kako bi Pentagonu nametnuli strategiju uništavanja državnih struktura, poznatu kao strategija Ramsfeld/Cebrovski. Potom je predsednik Buš mlađi od "širokog Bliskog istoka" stvorio teatar "beskrajnog rata".

Oslobađanje četvrtine sirijske teritorije za nedelju dana nije samo pobeda Bašara el Asada, "čoveka koji je pre osam godina trebalo da ode", već ona pokazuje i poraz vojne strategije koja je imala za cilj uspostavljanje nadmoći finansijskog kapitalizma. Dogodilo se ono što je delovalo nezamislivo. Svetski poredak je promenjen. Promene se više ne mogu zaustaviti.

U vojnoj terminologiji "stealth tehnologija" označava skup trikova koji vam omogućavaju da sakrijete svoju prisutnost pred očima neprijatelja ili je gotovo potpuno "nestanete". Drugim riječima, ova je filozofija usredotočena na provođenje tihih i prikrivenih vojnih operacija koje zahtijevaju određenu opremu. Tijekom godina alati za kamuflažu postaju sve složeniji, a zahvaljujući tehnologiji oni se više ne tiču samo odjeće vojnika ili boje vozila, već i drugih tehničkih i specifičnih aspekata.

Danas se većina svjetskih supersila oslanjala na nevidljivu ili "stealth tehnologiju", ali ono što posebno treba analizirati je utakmica u tijeku između Sjedinjenih Država i Kine, zemlje koje žele biti prve u ovom području. U slučaju hipotetskog rata, onaj tko bi bolje vladao ovim tehnologijama bi bio u velikoj prednosti.

NA KOJOJ JE RAZINI KINA

Kako izvještava Asianews, Kina je dosegla izvrsnu razinu upotrebe nevidljive tehnologije, bilo aktivne ili pasivne. Peking bi mogao ne samo izgraditi oružja koja su nevidljiva za neprijateljske oči, već i vidjeti oružja svojih rivala.

Stručnjaci često postavljaju pitanje je li "Azijski zmaj" zasta u stanju vidjeti zastrašujuće američke nevidljive borbene zrakoplova F-22 Raptor?

Kineski list Global Times pojašnjava kako Kina može računati na sofisticirani radar koji je sposoban stvoriti gustu mrežu valova koja bi onemogućila "stealth" zrakoplovima da se sakriju.

Nadalje, kineski znanstvenici su uspjeli kombinirati radare niske i visoke frekvencije za "istraživanje i kontrolu vatre" ili za pronalaženje neprijateljskih ciljeva i pogoditi ih. U svakom slučaju, kineski radar je jedinstven.

Wu Jianqi, znanstvenik iz kompanije China Electronics Technology Group, rekao je da je njegov tim uspio dizajnirati prvi radar u svijetu sintetičkih valova i impulsa sa smanjenim otvaranjem, koji je u stanju pratiti zračni cilj "identificirajući točne koordinate nevidljivog zrakoplova koji sintetizira parametre i prikupljene podatke zahvaljujući podršci naprednih algoritama". Ako bi Wuov radar uspio vidjeti nevidljiva neprijateljska oružja, sljedeći bi korak bio korištenje istog za navođenje protuzračnih projektila dugog dometa.

U poslednjem javnom nastupu Džordž Soroš je nazvao Kinu "smrtnim neprijateljem", jer smatra da je "najgora pretnja otvorenom društvu".

Iako "filantrop milijarder, bivši trgovac valutama, prvak liberala i u određenim krugovima — babaroga", kako ga je nazvao "Njujork tajms", ima širok dijapazon neprijatelja, počevši od Trampa, preko Putina i Orbana, sa kojima je u višegodišnjim sukobima, Soroš je neočekivano za neprijatelja broj 1 imenovao Kinu.

Sociolog dr Slobodan Reljić, bivši glavni i odgovorni urednik NIN-a, kaže za Sputnjik da je Soroš "zakasnio" bar 20 godina sa identifikacijom Kine kao glavnog neprijatelja "otvorenog društva".

Prioritet — rusofobija

Kina donedavno nije označavana kao "smrtni neprijatelj", jer su Amerikanci, a Soroš pripada njihovom "naddruštvu", prvo udarili na "dežurnog krivca" Rusiju, zbog odavno razvijene rusofobije, dodaje Reljić.

Sagovornik Sputnjika podseća na intervenciju na Tjenanmenu iz 1989. godine, gde je CIA bezuspešno pokušala da sruši kinesku vlast, posle koje je stvorena slika o Kini kao jednoj poludivljoj, komunističkoj državi, a iza te američke kulise "nastala je najmoćnija ekonomska sila na svetu".

"Kad pogledate statistiku, od 2008. do danas, Kina je razvila svoj bruto društveni proizvod za recimo 167 odsto, a u međuvremenu je BDP Evropske unije minus dva odsto. Sada su Kinezi postali i glavni turisti u svetu. Međutim, Amerikanci to nisu uzimali za ozbiljno zato što su vodili svoj rat protiv Rusije. Kad su to uočili, a to je otprilike u poslednjih godinu dana kad počinje uvođenje sankcija, pretnje, odjednom počinju da shvataju da ne postoji moćna ekonomija odvojena od moći države", kaže Reljić.

Američka administracija, zajedno s vladama Australije i Japana, na Indo-Tihooceanskom biznis forumu (IPBF) u Bangkoku, održanom u okviru summita zemalja ASEAN, obznanila je planove za izgradnju tzv. Blue Dot Network, kao globalne inicijative za izgradnju infrastrukturnih projekata.

Organizatori projekta su američka Korporacija za privatne inozemne investicije (Overseas Private Investment Corporation - OPIC), australijsko Ministarstvo vanjskih poslova i gospodarstva (DFAT) i Japanska banka za međunarodnu suradnju (Japan Bank for International Cooperation - JBIC).

Američki ministar gospodarstva Wilbur Ross je u komentaru za Financial Times izjavio kako će u okviru toga projekta "svaka plava točka" na karti označavati sigurno mjesto za rad tvrtki ukoliko su one zainteresirane za sudjelovanje u infrastrukturnim projektima".

Prema navodima raznih medija, "Blue Dot Network" stvara se kao alternativa kineskom infrastrukturnom projektu "Jedan pojas, jedan put" (poznat i kao "Put svile").

Izvršni potpredsjednik OPIC-a David Bohigian jedva je prigušio svoju kritiku kineskoga projekta, kazavši, kako je "Marshalov plan" (za osiromašenu Zapadnu Europu nakon Drugog svjetskog rata, op. a.) pokazao kako se organizira dobar razvoj država", dok se "Jedan pojas, jedan put" razvija po drugom".


Ovaj je projekt nazvan prema komentaru (i istoimenoj knjizi) astronoma Carla Sagana jedne fotografije Zemlje snimljene sa svemirske letjelice "Voyager", na kojoj Zemlja izgleda kao "blijedo-plava točka".

Napad dijela prosvjednika na iranski konzulat u iračkom gradu Karbali zainteresirao je SAD i Izrael, koji šute o protestima u Libanonu.
Američki predsjednik Donald Trump je skoro odmah na svom Twitteru objavio slike napada kojeg je u nedjelju provela skupina nasilnih prosvjednika na iranski konzulat u iračkom svetom gradu Karbali. Iako nisu mogli pristupiti diplomatskom sjedištu zbog policijske zaštite, prosvjednici su pokušali zapaliti zidove štićenog objekta.

Ne komentirajući činjenice, Trump je ponovno objavio dva videa o neredima koje je osudilo iračko ministarstvo vanjskih poslova. Jedna objava na Twitteru pripada kanalu Iran International na arapskom jeziku sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, a drugi saudijskom listu Arab News.

Događaji su odjeknuli i u Izraelu. Ministar vanjskih poslova režima iz Tel Aviva, Yisrael Katz, na svom je Twitteru postavio poruku u kojoj je izrazio "solidarnost" s Iračanima i optužio Iran da stoji iza nereda u ovoj arapskoj zemlji, bez da se predstavio ikakve dokaze za svoje tvrdnje.

Izraelski The Jerusalem Post primjećuje da je objava izraelskog ministra vanjskih poslova bio prvi komentar o protestima u Iraku, zemlji s kojom izraelski režim nema diplomatske odnose, ali napominje da Katz šuti o neredima koji su se dogodili u Libanonu.

"Objava je izazvala bijes na Twitteru. Mnogi korisnici vjeruju da Izrael vuče konce ovih protesta u kojima se sve više otkrivaju tragovi Izraela, a ne Sjedinjenih Država", izjavio je Qais Al-Hazali, vođa iračke milicije Asa'ib Ahl Al-Haq.

Britanska vlada ponovo je odbila da objavi izvještaj o mogućem miješanju Rusije u izbore u toj zemlji, uz obrazloženje da vladi premijera Borisa Johnsona treba još vremena da pregleda dokument.

Izvještaj odbora za obavještajna i sigurnosna pitanja poslat je premijeru 17. oktobra, ali da bi bio objavljen neophodno je odobrenje vlade.

AP navodi da ako izvještaj ne bude objavljen do četvrtka ujutro, kada se raspušta parlament, neće ni biti dostupan javnosti prije održavanja izbora u decembru, prenosi Tanjug.

Dodatnja pitanja

Poslanici iz više stranaka, uključujući konzervativce Johnsona, pozvali su vladu da objavi izvještaj tokom debate u donjem domu parlamenta, ali je Christopher Pincher iz Ministarstva vanjskih poslova rekao da nije neuobičajeno da potraje pregled takvih izvještaja.

Opoziciona poslanica Emily Thornberry optužila je vladu da nije objavila izvještaj, jer bi to izazvalo dodatna pitanja o vezama između Rusije i kampanje za izlazak iz Evropske unije.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je danas da će Teheran početi ubrizgavanje uranijumskog gasa u 1,044 centrifuge, što je novi korak dalje od nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila.

Rohani je u obraćanju koje je prenosila državna televizija rekao da će mašine u nuklearnom postrojenju Fordo početi da ubrizgavaju uranijumski gas u srijedu, prenosi AP.

Agencija navodi da je to novi korak dalje od nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila od kada se iz njega, krajem prošle godine, povukao američki predsjednik Donald Trump.

Prema nuklearnom sporazumu, te mašine treba da se okreću bez gasa u sebi, prenosi Tanjug.

Rouhani čeka potez ostalih potpisnica

Kako navodi Reuters, Rouhani je, međutim, poručio da su svi koraci Irana na smanjenju poštovanja obaveza iz nuklearnog sporazuma mogu biti povučeni i da će se Teheran vratiti svojima obavezama kada to učine i ostale potpisnice.

"Znamo da su osjetljivi kada je u pitanju Fordo. Ali, kad oni ponovo počnu da poštuju svoje obaveze, mi ćemo ponovo isključiti gas, tako da je moguće da ovaj korak bude povučen", rekao je iranski.

Iran je jučer saopštio da radi na prototipu centrifuge koja je 50 puta brža od one dozvoljene nuklearnim sporazumom sa svjetskim silama.

Prema nuklearnom sporazumu potpisanom 2015. godine, Iran ima pravo da proizvodi obogaćeni uranijum samo posredstvom 5.060 centrifuga prve generacije IR-1.