Postmodernizam je pravac u kulturi zasnovan na radikalnom skepticizmu koji odbacuje postojanje univerzalnih istina. Većina teoretičara vezuje nastanak postmodernizma za društveno-političke procese u drugoj polovini 20. vijeka, posebno za hladnoratovsko sukobljavanje između dva ideološka bloka. U tom smislu, posebno je interesantna studija američkog profesora Timotija Melija pod naslovom Tajna sfera: tajnost, fikcija, i država nacionalne bezbjednosti koju je objavio Univerzitet Kornel 2012 godine.

Mnogima će možda na prvi pogled izgledati iznenađujuće da Meli pronalazi jedan od najvažnijih uzroka geneze i širenja postmodernističkog pogleda na svijet u funkcionisanju institucija nacionalne bezbjednosti tj. obavještajnih službi. Izaziva nevjericu to da zaista mogu postojati bilo kakve intelektualne, epistemološke veze između umjetnosti i CIA. Stereotip prekaljenog obavještajca i stereotip osjetljive pjesničke duše nekako ne idu zajedno.

Međutim, kako pokazuju desetine deklasifikovanih dokumenata iz arhiva CIA, ove veze ne samo da postoje nego su, u određenim vremenskim periodima, bile i izuzetno čvrste. I nije ovdje samo u pitanju materijalna povezanost koja se odrazila u tome što je CIA tajno, ali vrlo izdašno finansijski pomagala izdavanje velikog broja anti-komunističkih časopisa i knjiga i organizovanje akademskih konferencija i umjetničkih izložbi širom svijeta za vrijeme trajanja Hladnog rata. Piter Fin i Petra Kuve su 2014. godine objavili knjigu o tome kako je CIA sponzorisala štampanje i osmislila distribuciju Pasternakovog romana Dr. Živago koji je zatim dobio Nobelovu nagradu za književnost. Postoje i istraživači koji u ovom svijetlu vide čak i prevod i distribuciju Đilasovih knjiga, posebno Nove klase. Često se citira izjava jednog od čelnika CIA da su knjige "najvažnije oružje strateške propagande dugog trajanja." Ali kakve veze sve to ima sa postmodernizmom? Ni Pasternak ni Đilas nisu bili njegovi pobornici.

Kada je francuski predsednik Emanuel Makron krenuo u posetu Kini ove nedelje, zvaničnik Jelisejske palate otkrio je: raste strah da će Evropa biti "kolateralna žrtva" primirja u trgovinskom ratu između Kine i SAD — jer će tada ona postati meta broj 1 trgovinskih mera svog saveznika. Francuska zato žuri da odnose sa Kinom podigne na što viši nivo.

I zaista, tokom svog boravka u Šangaju i Pekingu, francuski predsednik uzdržao se od komentarisanja događaja u Hongkongu i ostalih unutrašnjih pitanja Kine - jer bi to Kina smatrala nepristojnim zadiranjem u njen suverenitet — a odatle se vratio sa potpisanim sporazumima vrednim 15 milijardi dolara.

I ne samo to. Makron i njegov domaćin, predsednik Kine Si Đinping, kako sumira "Saut Čajna morning post", saglasni su u oceni da su "zaštita slobodne trgovine, kao i borba protiv klimatskih promena, neophodni" — i jedno i drugo, uprkos predsedniku SAD Donaldu Trampu, koji je, uz trgovinske ratove, sad formalno započeo i proces istupanja iz Pariskog klimatskog sporazuma. Sa tim u vezi, poručio je Makron, "uz Evropsku uniju, Kinu i Rusiju, koje podržavaju sporazum, nečiji izolovani stav nije dovoljan da promeni kurs kojim ide svet. To ga samo vodi marginalizaciji".

Sukob u Siriji je minijaturni model trećeg svetskog rata koji se vodi posredno, rekao je u intervjuu za RT sirijski lider Bašar Asad.

Asad nije isključio da nafta može biti jedan od faktora početka rata u Siriji.

"Ne zaboravljajte da SAD vode rat protiv čitavog sveta. Ovde se radi o tektonskim pokretima i 'zemljotresima'. Stari svetski poredak koji je nastao nakon Drugog svetskog rata je zastareo, posebno nakon raspada Sovjetskog Saveza. Model monopolarnog sveta više ne funkcioniše. Izdvaja se niz sila u usponu kao što su Rusija, Kina, Indija i ostale", rekao je on.

Međutim, kako je naglasio predsednik, SAD nikoga ne priznaju za partnera u svetskom liderstvu, čak ni Veliku Britaniju, Francusku ni ostale velike države.

Rusija je duboko zabrinuta time što su se događaji u Boliviji razvijali po obrascu insceniranog državnog udara, bez obzira na to što su vlasti zemlje pokušavale da pronađu konstruktivno rešenje na bazi dijaloga, navodi se u komentaru pres-službe Ministarstva inostranih poslova Rusije na događaje u Boliviji.

"Izražavamo duboku zabrinutost što je tokom unutarpolitičke krize u zemlji spremnost Vlade da traga za konstruktivnim rešenjem na bazi dijaloga bila zbrisana razvojem događaja po obrascu insceniranog državnog udara", ukazali su u Ministarstvu inostranih poslova Rusije.

U ruskom diplomatskom resoru su naglasili da Rusija računa na odgovornost političkih snaga Bolivije i poziva ih da pronađu izlaz iz unutarpolitičke krize na osnovu Ustava.

Broj američkih vojnika u sjevernoj Siriji biće manji od 1.000, rekao je general Mark Mili, predsjedavajući združenog štaba američke vojske.

"Sigurno će biti manje od 1.000. Moguće oko 500, možda do 600", rekao je Mili za mrežu "ABC".

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je prošlog mjeseca potpuno povlačenje vojnika iz Sirije što je izazvalo ljutite reakcije i kod kuće i u inostranstvu.

Tramp je kasnije donekle izmijenio svoj stav, pa je rekao da će određeni broj vojnika ostati u regionu kako bi štitili naftna polja.

Mili, koji je komandovao trupama u Avganistanu i Iraku, rekao je da je važno da američki vojnici ostanu u Siriji dok je tamo prisutna i "Islamska država".

"I dalje su tamo prisutni borci 'Islamske države'. Pritisak se mora nastaviti i mora se obratiti pažnja na tu grupu jer, u suprotnom, džihadisti bi mogli ponovo da ojačaju", dodao je Mili, prenio je AFP.


Na pitanje da prokomentariše ubistvo lidera "Islamske države" Abu Bakra al-Bagdadija u akciji američkih specijalnih snaga, Mili je rekao da je to sigurno poremetilo rad te organizacije, kao i da SAD raspolaže velikim brojem informacija o njegovom nasljedniku Abu Ibrahimu al-Hašimiju al-Kuraišiju.

"Kada se ukaže prilika krenućemo za njim", rekao je Mili.

Tramp je ranije rekao da želi da smanji vojno prisustvo SAD u inostranstvu gdje god je to moguće, ali Mili predviđa da će američki vojnici u Avganistanu, koji su tamo već 18 godina, ostati i narednih nekoliko godina.

Republikanci su zatražili pozivanje na svjedočenje sina bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena i zviždača zbog čija je žalba pokrenuta istraga o opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa, na javnim saslušanjima sljedećeg tjedna.

Demokrati koji imaju većinu u Zastupničkom domu će vjerojatno odbiti pojavljivanje Huntera Bidena i neidentificiranog zviždača na otvorenim saslušanjima koja počinju u srijedu.

Devin Nunes, republikanac iz Odbora za obavještajnu službu, uvrstio je Bidena i zviždača na popis predloženih svjedoka koji je poslao predsjedniku Odbora, demokratu Adamu Schiffu, objavili su brojni internetski portali.

U poslanom pismu, Nunes navodi da demokrati provode "sramotni proces opoziva" kojim su naštetili Trumpu. Nunes je također optužio Schiffa za izmišljanje dokaza kako bi se "ocrnio" telefonski poziv Trumpa i Zelenskog koji je u središtu istrage.

Trumpa demokrati optužuju da je u telefonskom pozivu 25. srpnja izvršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži Bidene što Trump i Zelenskij niječu.

Joe Biden je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke koji prijeti ponovnom izboru Trumpa na predsjedničkim izborima sljedeće godine.

Dok je Biden bio američki potpredsjednik, njegov sin Hunter sjedio je u upravi Burisme, ukrajinske energetske tvrtke.

Biden je po vlastitom priznanju dok je bio potpredsjednik i glavni čovjek za Ukrajinu ucijenio američkom pomoći tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da otpusti glavnog državnog tužitelja koji je istraživao korupciju u Burismi u čijem je upravnom odboru bio Hunter Biden primajući 50.000 dolara mjesečno, mada nije ništa znao ni o Ukrajini ni o energiji.

Bolivijski predsjednik Evo Morales pristao je u nedjelju na održavanje novih predsjedničkih izbora prema preporuci Organizacije američkih država (OAS), ali ga je glavni oporbeni kandidat pozvao da odustane od kandidature.

OAS, koji je proveo reviziju spornih izbora od 20. listopada, objavio je izvješće u nedjelju u kojem je utvrdio ozbiljne nepravilnosti na tim izborima koje je dobio ljevičarski čelnik.

Morales je na konferenciji za medije u La Pazu objavio da će prihvatiti izvješće OAS-a kojim se traži poništavanje izbora nakon što su otkrivene "jasne manipulacije" u glasačkom sustavu.

Na upit hoće li se kandidirati na novim izborima, Evo Morales je rekao lokalnom radiju da "kandidature trebaju biti u drugom planu, a u prvom uspostaviti mir u Boliviji" dodavši da prema ustavnoj dužnosti mora završiti svoj mandat.

Njegov protivnik Carlos Mesa smatra da ni Morales, a ni potpredsjednik Alvaro Garcia Linera ne bi trebali nadgledati izborni proces ili se kandidirati. "Ako imaš i trunčicu patriotizma u sebi, trebao bi odstupiti", rekao je Mesa.

Pobjeda Moralesa prošlog mjeseca potaknula je prosvjede diljem zemlje.

Vođa prosvjeda Luis Fernando Camacho koji je postao simbolom oporbe, rekao je da je revizijom izbornih rezultata koje je proveo OAS jasno otkrivena izborna prijevara.

U pobjedi u prvom krugu koja je omogućila Moralesu da izbjegne rizični drugi krug, on je proglašen pobjednikom izbora vodeći samo malo iznad 10 postotnih bodova ispred suparnika Mese, točno koliko mu je trebalo da ne ide u drugi krug.

OAS je dodao da je statistički "malo vjerojatno" da je Morales osigurao prednost od 10 postotnih bodova za pobjedu protiv Carlosa Mese.

Prosvjedi su izbili nakon što je prebrojavanje glasova prekinuto na gotovo jedan dan, da bi nakon njegova nastavka Morales postigao potrebnu prednost.

Izborni skandal uzdrmao je Moralesa, ostatak latinoameričke "ružičaste plime" od prije dva desetljeća, potresavši povjerenje u stabilnost demokracije u Boliviji. Kriza prijeti potopiti tu ljevičarsku ikonu u vrijeme dok se lijevo usmjereni čelnici vraćaju na vlast u Meksiku i Argentini.

Ulaganje Rusije u razvoj novih oružja posljednjih godina pretvorilo je rusku vojsku u visoko mobilnu silu koja je u stanju izazivati Sjedinjene Države i NATO u Europi, piše Military Times, zaboravljajući pri tom da je i Rusija europska zemlja i da njezina Zapadna vojna oblast graniči s NATO paktom, koji tamo gomila oružja i lansere krstarećih projektila "kamuflirane" u vertikalne lansere Mk-41 koji se trenutno nalaze u Rumunjskoj.

Međutim, Sjedinjene Države brine ne samo jačina već i mobilnost ruske vojske, koja je pokazala da u vrlo kratkom vremenu može doći do Venezuele ili Južne Afrike, bilo strateškim bombarderima ili vojnim brodovima.

Prema nedavnom izvješću istraživačke korporacije RAND, operacije u Siriji i Ukrajini naučile su Rusiju da na bojnom polju učinkovito koristi i kopneno i elektroničko oružje. U međuvremenu, gotovo dva desetljeća sukoba na Bliskom istoku smanjila su sposobnost Sjedinjenih Država da se bore protiv ravnopravnih protivnika, kaže se u dokumentu.

Rusko ulaganje u razvoj kopnenog, balističkog, vatrenog i elektronskog oružja od 2000. godine pretvorilo je rusku vojsku u "visoko mobilnu silu koja je sposobna okupirati i držati teritorije u Europi", piše Military Times, pozivajući se na nedavno izvješće korporacije RAND pod nazivom "Trendovi u ruskim oružanim snagama".

Prema autorima dokumenta, iskustvo ruskog sudjelovanja u ukrajinskom sukobu pokazalo je sposobnost Moskve da učinkovito koristi jedinice veličine divizije na bojnom polju. Istovremeno, iako su operacije u Siriji ruskoj vojsci pružile dragocjene vještine vođenja ekspedicijskog rata, vojska Rusije je učinkovitija u operacijama blizu svojih granica, ali i dalje mora pokazati svoju sposobnost vođenja operacija velikih razmjera.

U međuvremenu, gotovo dva desetljeća sudjelovanja u ratovima smanjila su sposobnost Sjedinjenih Država da se bore protiv ravnopravnih protivnika, kaže se u izvješću.

Stoga, ruski napori da modernizira svoju vojsku izazovu američke i NATO snage na bojnom polju, znači da savez mora nastaviti pratiti razvojne trendove rastuće ruske vojne moći, upozoravaju stručnjaci, čime se neizravno sugerira na potrebu vršenja većeg pritiska na NATO saveznike da izdvajaju 2% BDP-a za vojnu potrošnju, a Amerikance čekaju novi bolni rezovi kako bi se pumpao proračun pentagona na predvidljivih 1000 milijardi dolara godišnje.

"Ruski je potencijal toliko porastao da će hipotetski napad na baltičke zemlje ili druge američke saveznike u NATO-u predstavljati ozbiljnu prijetnju", kažu autori izvješća.

Kada se govori o putu ka ujedinjenju Rusije i Bjelorusije u državnu zajednicu, koja već postoji i ugovorena je sjedinjavanjem dvije suverene države u Državnu uniju Rusije i Bjelorusije, nadnacionalni entitet koji organizira jedan politički, ekonomski, vojni, carinski, valutni, pravni, humanitarni i kulturni prostor, obično se smatra da je Moskva ta koja insistira na tome, iako od toga puno više pogodnosti ima Bjelorusija i na putu pune integracije, što je razumljivo, pokušava izvući što veće koristi za budućnost.

Kako su se nakon događaja u Ukrajini na istoku Europe prilike dramatično promijenile i to se područje pretvara i potencijalnu zonu sukoba, Minsk i Moskva moraju definirati prioritete u prvom redu u pitanju sigurnosti. O toj je temi prošlog mjeseca u Minsku održan forum naziva "Lekcije Hladnog rata za europsku sigurnost danas".

Razlika između Hladnog rata i danas je ta što su tada strane u uvjetima sukoba konačno uspostavile skup pravila interakcije, dok se sada suočavanje odvija bez ikakvih pravila. Štoviše, u doglednoj budućnosti neće biti moguće postići sveobuhvatni sporazum tipa "Helsinki 2". Danas se međunarodno pravo u raznim situacijama uglavnom prestalo primjenjivati. Štoviše, kolaps sustavnog nadzora naoružanja, koji se urušio kroz raskidanje raznih ugovora između bivša dva bloka, odnosno Washingtona i Moskve, sugerira da ti ugovori Sjedinjenim Državama i NATO paktu više nisu ni potrebni.

Pozivi na ponovno pregovaranje u sebi kriju klopku za Kinu, kako bi se "Azijski div", ako bude moguće, uvukao u ugovore koji će ograničiti rast i modernizaciju kineske vojske, koja, iako sve manje i u nekim segmentima je nadmašila suparnika, još uvijek zaostaje za američkom ratnom mašinerijom.

Stoga je logično da je bivši zamjenik glavnog tajnika NATO pakta Alexander Vershbow na forumu u Minsku napomenuo "kako svijetu danas nisu potrebne nove institucije i dokumenti", čime je poručio da Sjedinjenim Državama i NATO-u ne trebaju nikakva ograničenja.

Istočna Europa se danas pretvorila u arenu krize. Nedavno su američki dužnosnici izjavili da je bjeloruski suverenitet, zajedno s gruzijskim i ukrajinskim, svojevrsna "prepreka ruskom imperijalizmu". Takve izjave su očigledni pokušaji da se Bjelorusiju smatra "drugom Ukrajinom". Oni, naravno, ne mogu ne proći neopaženo i predstavljaju sigurnosne rizike.

Bolivijski predsjednik Evo Morales kazao je u petak da je demokracija u zemlji u opasnosti, tvrdeći da nasilne skupine pokušavaju izvesti državni udar.

"Sestre i braćo, naša je demokracija u opasnosti zbog državnog udara koji su pokrenule nasilne skupine kako bi potkopale ustavni poredak", napisao je Morales na Twitteru. "Osuđujemo pred međunarodnom zajednicom taj pokušaj protiv vladavine prava", dodao je.

U petak navečer sazvao je hitnu sjednicu s više ministara i vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga kako bi razmotrili stanje.

Građani Bolivije u petak navečer prosvjedovali su u nekoliko gradova, a na par mjesta pridružila im se i policija, što je dodatni pritisak na predsjednika Moralesa nakon više tjedana u kojima se osporavaju rezultati prošlomjesečnih izbora.