"Pitali smo Rusiju da preuzme veću ulogu i da se više uključi u pitanje Jemena, s obzirom na to da je njezin stav uravnotežen i Moskva je bliska sa svim stranama, te može igrati ulogu posrednika u Jemenu i pomoći Ujedinjenim narodima", rekao je Abdel-Malik Al-Oyari.
Prema njegovim riječima, Huti su vidjeli u Rusiji "želju" i "spremnost" da igra ulogu posrednika u jemenskoj krizi. Dodao je kako su se razgovarali i o nekim humanitarnim i gospodarskim aspektima situacije u Jemenu.
Izaslanstvo Huti boraca je u četvrtak, na čelu s vodećim pregovaračem Mohammedom Abdelom Salamom, raspravljalo u Moskvi s posebnim predstavnikom predsjednika Ruske Federacije, zamjenikom ministra vanjskih poslova Mihailom Bogdanovom o situaciji u Jemenu.
Složili su se da povremeno traženje mira s obje strane proizlazi iz činjenice da obje strane sumnjaju u njihovu sposobnost vojnog rješavanja pitanja i da krvave borbe za stratešku luku za Al-Hudaydu, koju prosaudijske snage nikako ne mogu zauzeti, moraju biti zaustavljene. Beskrajan rat u planinama se na ovoj razini može voditi još nekoliko godina.
Saudijci povremeno nude kompromise Hutima, ali samo s točke gledišta Rijada, jer su za potonje ti prijedlozi neprihvatljivi. Huti su iznijeli protuprijedloge, koje opet ne prihvaćaju ni Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Posrednička uloga Ujedinjenih naroda, kao u većini takvih sukoba, ne daje nikakva rješenja.
Na okupiranim teritorijima raste potpora separatističkim pokretima u korist odvajanja južnog Jemena, dok ISIS i Al-Qaeda pokušava pretvoriti Jemen u svoju nedostupnu bazu, iz koje bi djelovali diljem Bliskog istoka i šire. Ovisno o potrebi njihovih sponzora.
S obzirom na aktualne probleme Saudijske Arabije s ubojstvom novinara Khashoggija, Huti pokušavaju aktualizirati temu međunarodne reakcije, pokušavajući dovesti Rusiju kao aktivnog posrednika.
Računica Hutija je jasna. Moskva ima prilično dobar odnos s Teheranom, koji podržava jemenske borce, a ruska vojno-politička uloga na Bliskom istoku se zahvaljujući pobjedi u sirijskom ratu dramatično povećala.
Ako uzmemo situaciju u Siriji, ako Rusija bude zainteresirana za rješavanje sukoba u Jemenu, što je u siječnju ove godine najavio ministar Sergej Lavrov, možda se pokušaju stvoriti novi pregovarački okviri i za Jemen, kao oni u Sočiju i Astani, ignorirajući nepoželjne aktere.
Glavni problem u ovoj situaciji je aktualni hibridni rat između Saudijske Arabije i Irana. Bez uklanjanja ovog sukoba, teško je očekivati da će se dvije strane moći dogovoriti oko Jemena, barem s trenutnim vodstvom Saudijske Arabije. Sa saudijskim vodstvom koje bi imalo manje veza s Izraelom, razlog za dijalog je više nego moguć, što dobro ilustrira primjer Katara, koji trenutno ima takoreći neutralan odnos s Iranom.
Mnogo će ovisiti o tome hoće li krunski princ Mohammad bin Salman preživjeti trenutnu krizi. Ako ode, onda će Rijad vjerojatno ukloniti i ratoborne suradnike krunskog princa.
Sudjelovanje u rješavanju ovog sukoba za Rusiju nije veliki trošak, ali joj daje priliku da se aktivnije uključi u poslove Perzijskog zaljeva i postane arbitar u još jednoj krizi, trenutno vjerojatno najgoroj u svijetu.
Ruski "prijatelj" Erdogan, koji je već rasporedio svoje trupe u Kataru, može djelovati kao partner, što bi turski čelnik volio, obzirom da utjecaj bivšeg apsolutnog arbitra Perzijskog zaljeva i Bliskog istoka i dalje slabi.
U svakom slučaju, ovaj vojno-politički vakuum ne može dugo ostati prazan. Primjerice, moguće je zamisliti takvu konstrukciju da Rusija i Turska stvore novi okvir za pregovore, na području Ruske Federacije i Turske, gdje će na pregovore doći delegacija Hutija i južnih plemena, koji će nastojati postići barem privremeno primirje. Ali ako Rusija to želi ozbiljno riješiti, no to tek treba raspraviti s Rijadom, Abu Dhabijem, Ankarom i Teheranom.
Komentar: