
Nedavno je ova šema neočekivano zakazala - vjetrovi su se promjenili, a to se nije dogodilo od kako postoje mjerenja tog tipa.
Iako poremećaj šeme nije imao (na prvi pogled) očigledan uticaj na vrijeme i klimu, otvorio je zanimljiva pitanja za naučnike NASA koji su ga primjetili.
Recimo, ako je šema vjetrova ista tokom šest decenija, a onda se odjednom promjeni, treba odgovoriti na pitanja zašto se to desilo i kada će se to ponoviti. Takođe, kakve posljedice to može da ima na klimu?
"Kvazibijenalna oscilacija je konstanta u stratosferi", kaže Pol Njuman iz Nasinog centra Godar. On je ovu pojavu uporedio sa gejzirom Old fejtful u Nacionalnom parku Jeloustoun čije je izbacivanje vode na svakih 35 do 120 minuta jedna od najpredvidljivijih pojava na Zemlji.
"Kada bi Old fejtful prestao da izbacuje vodu na jedan dan, zapitali biste se šta se to dešava pod zemljom", kaže Njuman. On je bio glavni autor novog rada o poremećaju šeme vjetrova, koji je objavljen u časopisu "Geophysical Research Letters".
Kvazibijenalna oscilacija opisuje proces u kom vjetrovi u tropskoj stratosferi - atmosferskom sloju koji se proteže na 16 do 50 km iznad površine Zemlje - kruže planetom i mijenjaju svoje istočne i zapadne smjerove u ciklusima od oko dvije godine.
Zapadni vjetrovi se razvijaju na vrhu stratosfere, a onda postepeno padaju ka njenom dnu - na oko 16 km od površine Zemlje - dok iza njih ostaje sloj istočnih vjetrova.
Na svakih 28 - 29 mjeseci njihove pozicije se promjene, pa se zapadni vraćaju u gornje slojeve stratosfere, a istočni spuštaju u niže.
Kvazibijenalna oscilacija ima značajan uticaj na uslove koji vladaju u stratosferi. Količina ozona na ekvatoru varira za oko 10 odsto između vrhunaca svake od faza. Fenomen je prvi put izmjeren uz pomoć meteoroloških balona u tropskim oblastima na nekoliko tačaka 1953. godine. Od tada, šema se nijednom nije promijenila, sve do kraja prošle godine.
Kako se godina približila kraju, vjetrovi sa zapada približili su se najnižem dijelu stratosfere i to je bio znak da će ih uskoro zamjeniti slabiji istočni vjetrovi. Međutim, to se nije desilo. Naučnici su primjetili da su zapadni vjetrovi počeli da se dižu i blokiraju kretanje istočnih vjetrova i to tokom gotovo pola godine, dok se ponovo nisu vratili u normalu u julu 2016.
Njuman i njegov tim sada pokušavaju da odrede uzroke i moguće posljedice ovog čudnog događaja. Oni smatraju da fenomen možda može biti posljedica snažnog uticaja klimatskog ciklusa El Ninja koji je bio naročito izražen krajem prošle i početkom ove godine ili čak globalnog zagrijavanja.
Ipak, potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdilo da li je pojava bila samo slučajno odstupanje ili znak da se meteorološke prilike na Zemlji nepovratno mijenjaju.
Komentar: "Globalno zagrijavanje" je zapravo trend hlađenja.