Na samom kraju prošlotjedne analize objavili smo tada tek pristiglu i kratku informaciju o molbi turskog predsjednika Erdogana za prijam njegove zemlje u punopravno članstvo zajednice država BRIKS, koju je izrekao tijekom svog sudjelovanja na summitu tog kluba (25.-27. srpnja) u Johannesburgu, u JAR (Turska je, uz Argentinu i Meksiko promatrač i jedan od kandidata za proširenje te, još uvijek neformalne organizacije država ali s pojedinim, već formiranim i operativnim institucijama, poput Razvojne banke BRIKS).

Zato ćemo se ovom prigodom detaljnije pozabaviti ovom temom, koja itekako zadire u globalne sigurnosne, geopolitičke i geoekonomske odnose, budući da je Turska važna karika u cjelokupnom sigurnosnom ustroju Zapada (iako mu geografski ne pripada). Dovoljno je podsjetiti na činjenicu kako je Turska članica NATO saveza (od 1952.g.) i ključni oslonac njegovog Južnog krila. Međutim, NATO savez upravo proživljava veliku krizu, prvu nakon velike "krize identiteta", nastale raspadom SSSR-a i raspuštanja Varšavskog ugovora, koji su rezultirali nestankom ključnog vojnog supranika i neprijatelja koji bi opravdavao potrebu za njegovim daljnjim opstankom na europskom tlu (Kina je ipak na drugom kraju svijeta).

Zato se od klasičnog vojnog, NATO vrlo brzo pretvorio u vojno-politički savez i najsnažniji instrument američkog vođenja prekoatlantske vanjske politike, koji je svojim prijašnjim temeljnim zadatcima dodao još i borbu protiv terorizma, ilegalnog širenja nuklearnog naoružanja i sl., dajući si time na važnosti i smislu svog daljnjeg egzistiranja. NATO, kao povijesni anakronizam promatra i sadašnji američki predsjednik Trump, zbog čega nije isključena niti njegova temeljita rekonstrukcija, ali čak niti američko napuštanje tog saveza (što bi automatski značilo i njegovu smrt), o čemu najbolje svjedoči nedavna zakonska inicijativa trojice uglednih republikanskih kongresmena kojom bi se onemogućilo Trumpovo povlačenje iz NATO saveza bez prethodnog odobrenja Kongresa! Ali to je jedna sasvim druga tema od ove današnje, koju sam spomenuo samo u kontekstu turskih vanjskopolitičkih promišljanja, jer je Ankari sve ovo itekako poznato i sigurno pridonosi njezinim vizijama turske uloge u budućem ustroju svijeta.

Moderna turska država upravo proživljava najveću krizu odnosa s kolektivnim Zapadom. Ona je više od pola stoljeća čekala u predvorju za prijam u punopravno članstvo Europske unije; njoj su danas odsječeni svi važniji izvori financiranja od strane Zapada, a kriza odnosa sa SAD-om na Bliskom istoku, poglavito u Siriji, prijeti dosezanju točke od koje više nema povratka. Toga je itekako svjesna Trumpova administracija, koja je svojim nedavnim inicijativama pokušala popraviti odnose s Ankarom (pokušaj dogovora oko stanja u sjevernom sirijskom gradu Manbiju), ali sve je vrlo brzo vraćeno unatrag izbijanjem nove krize vezane uz tursko ne odustajanje od kupnje ruskih PZO sustava S-400 i posljedičnog izglasavanja američkog Kongresa zabrane već dogovorenih isporuka zrakoplova 5. generacije F-35 Turskoj.

Predsjednik Rumunjske Klaus Werner Johannis je smijenio ravnateljicu Nacionalne uprave za suzbijanje korupcije (DNA) Lauru Codruţa Kövesi. Gospođa Kövesi je bila miljenica liberalnih američkih i europskih političara, nagrađena za posebne zasluge i izuzetan doprinos Sjedinjenim Državama, dobila je nagradu "hrabra žena" iz američkog veleposlanstva u Bukureštu i nagradu "Europske unije 2016".

Sada će predstavnicima Sjedinjenih Država biti teže provoditi ono što oni nazivaju "borbom protiv korupcije". Općenito, vanjska politika ove zemlje se može opisati kao vječna borba protiv nekoga. SAD su se uvijek borile. U XIX stoljeću su se borili pod glasnim sloganom "Amerika Amerikancima". Reći ćete, pa kome drugome. Točno, ali u američkoj politici postoji uvijek nekakvo "ali". Naime, ovaj slogan u terminu "Amerika" vidi cijeli teritorij Sjeverne i Južne Amerike, dok su "Amerikanci" samo građani Sjedinjenih Država. Tako je ekspanzionistička i imperijalistička "Doktrina Monroe" spakovana u slogan koji odiše patriotizmom i svetom ljubavlju prema Americi, bolje rečeno Amerikama.

Tijekom te borbe se koristila metoda mrkve i batine. Uz intervencije američke vojske i vojnih udara, također se koristilo mito kojim su se kupovale vladajuće elite latinoameričkih zemalja. Rezultat ove borbe je bio da su europski konkurenti protjerani iz Latinske Amerike, Amerikanci su imali jeftinu bazu resursa i ogromno tržište za svoju robu. S ponosom su mogli govoriti: "Latinska Amerika je dvorište Sjedinjenih Država."

U prvoj polovici XX stoljeća su se borili za slobodu trgovine. U toj je borbi američki dolar potisnuo britansku funtu kao glavno sredstvo plaćanja u međunarodnoj trgovini. Amerikanci su osvojili jake pozicije na bogatim europskim tržištima. Istovremeno, uvijek ističu svoje posebno prijateljske odnose s Velikom Britanijom.

Međutim, kada je u lipnju 1940. godine, nakon poraza Francuske, Velika Britanija ostala sama protiv nacističke Njemačke i pitala SAD da joj da 50 starih razarača iz Prvog svjetskog rata, koji su se pripremali za rezanje u metalni otpad, Amerikanci su se složili da to učine, ali su u zamjenu za te brodove tražili slobodno korištenje 25 britanskih vojnih baza u Kanadi i na Karibima za razdoblje od 99 godina. Zaista "pravi prijatelji". Ali kako su u suštini isti, London ne zaslužuje nikakvo žaljenje.

Četveročlani tim NATO pakta pomaže Facebooku da prepozna i izbriše navodnu "propagandu".

U posljednje su vrijeme nekim poznatim osobama zabranjeno da objavljuju na Facebooku, Twitteru, You Tubeu i drugim internetskim platformama, kao što su Alex Jones ili Ron Paul, bivši američki kongresmen kojem je ugašen račun na Twitteru.

Ron Paul je izjavio kako su divovi društvenih medija Silicijske doline, poput Facebooka i Twittera, cenzurirali i zabranili iznošenje suprotnih mišljenja jer su ove tehnološke tvrtke zapravo produžena ruka američke vlade.

Ron Paul je ismijavao "Twitter čistku" prošlog tjedna i napad tehnoloških divova na takozvani "govor mržnje" koji je u konačnici doveo do gašenja njegovog računa, ali i izvršnog ravnatelja "Instituta Ron Paul", Daniela McAdamsa, te nekoliko drugih osoba koje su iznosile "nepoćudne" stavove. Svima su bili suspendirani računi na društvenim medijima. Dugogodišnji republikanski kongresmen je rekao kako mreže društvenih medija pod kontrolom Googlea, Applea, Twittera i Facebooka rade s američkom vladom kako bi utišale glasove neslaganja.

Njima i Alexu Jonesu računi nisu ugašeni zato što su prekršili bilo koji zakon, već jednostavno zato što se njihovo mišljenje ne sviđa ili šteti interesima transatlantske elite. U slučaju Facebooka se čistka dogodila zato što Atlantsko vijeće blisko surađuje s tvrtkom.

Atlantsko vijeće je "think tank" kojeg, među ostalima, financiraju zapadne vlade, autokratske zaljevske monarhije, NATO, Pentagon, američki vojno-industrijski kompleks, Rockefelleri, George Soros i Facebook .

Ovaj "think tank" je također osigurao četveročlanu ekipu koja Facebooku pomaže da pronađe i izbriše navodnu propagandu. Osim toga, četveročlanu ekipu Digital Forensic Research Lab (DFR Lab) Atlantskog vijeća vodi Graham Brookie, bivši savjetnik Vijeća za nacionalnu sigurnost administracije Baracka Obame.

Posljednje, vrlo ozbiljne napetosti na relaciji Beograd-Priština uslijedile su nakon što se u javnosti i medijskom prostoru pojavio niz lažnih, manipulativnih informacija, koje su ionako turbulentne prilike na Kosovu ponovno dovele do usijanja.

Naime, nagađanja, prema kojima kosovski Srbi namjeravaju jednostrano proglasiti autonomiju kao odgovor na petogodišnje odbijanje kosovskih vlasti da ispune obvezu iz Briselskog sporazuma (sporazum o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova) i formiraju Zajednicu srpskih općina (ZSO) na sjeveru Kosova, izazvala su oštru reakciju kosovskih vlasti koje na svom teritoriju ne žele novu Republiku Srpsku. Većina analitičara navodi kako se radi o dogovorenim incidentima (Vučić/Tači) budući da vrijeme za postizanje sporazuma između Beograda i Prištine istječe. Mnoštvo fake newsa u javnom prostoru lako može postati okidač za reakcije s obje strane i izazvati kontrolirano nasilje, nakon čega će teritorijalna podjela postati moguća. Predsjednik Kosova Hashim Tachi prije nekoliko dana istaknuo je "povijesni zahtijev Albanaca iz Preševa, Bujanovca i Medveđe" za pripajanje Kosovu i najavio mogućnost korekcije granice duge 400 kilometara koja dijeli dvije države.

Raspoređivanje američkih vojnih snaga iz sastava KFOR-a na punktovima strateški važne hidroelektrane Gazivode i trafostanici Valač, u subotu 4. kolovoza, podiglo je napetosti. Ruske tajne službe, navodno su upozorile srpske vlasti kako Kosovske sigurnosne snage, uz pomoć Sjedinjenih Država, pripremaju upad na Sjever Kosova u okviru operacije "Zlatna sablja". Iako je KFOR do kraja dana napustio područje hidroelektrane (javnost su informirali kako se radi o redovitoj vojnoj vježbi), američki vojnici i dalje kontroliraju magistralnu cestu u Zubinom Potoku, dok sjever Kosova povremeno nadlijeću helikopteri KFOR-a.

Naime, hidroelektrana Gazivode ima stratešku važnost i za srpsku i za albansku stranu. Albanska je strana u više navrata pokušala nametnuti jezero Gazivode kao temu u dijalogu s Beogradom, ali je stav srpske strane kako bi to trebao biti dio pregovora o imovini. Priština nastoji preuzeti upravljanje ovim resursom, budući da Gazivode opskrbljuju Prištinu i veći dio kosovskih općina vodom, a o jezeru ovisi i funkcioniranje TE Obilić. Međutim, prepuštanje "Gazivoda" za Srbiju nije opcija, jer bi u tom slučaju opskrba vodom i strujom Srba na sjeveru bila prepuštena kosovskim vlastima. Trenutno, upravo Srbija još uvijek ima mogućnost nadzora elektro sustava Kosova.

Nakon što je "utvrđeno" da je Moskva protiv bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije u Velikoj Britaniji u ožujku ove godine koristila nervni agens, Sjedinjene Države će nametnuti sankcije Rusiji, prenosi BBC. Ovu je odluku jučer najavio američki State Department.

Sergej i Julija Skripal se pronađeni bez svijesti na klupi u gradu Salisburyu u Engleskoj 4. ožujka. Bili su ozbiljno bolesni, ali kasnije su se iznenada, gotovo čudom, potpuno oporavili nakon nekoliko tjedana u provedenih u lokalnoj bolnici.

"Sjedinjene Države su utvrdile da je, prema Zakonu o kemijskom i biološkom nadzoru oružja i Zakonu o uklanjanju ratova iz 1991. godine, vlada Ruske Federacije koristila kemijsko ili biološko oružje čime je prekršila međunarodno pravo ili koristila smrtonosne kemikalije ili biološko oružje protiv vlastitih državljana", izjavila je glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert.

Sankcije će stupiti na snagu 22. kolovoza ili oko tog datuma, dodala je Nauert.

Nakon incidenta je britanska vlada priopćila da je u napadu korišten vojni nervni agens Novičok razvijen u Rusiji, ali kojega, po priznanju Njemačke i Češke, mogu proizvesti brojne zemlje u svijetu, dok je ova vrsta bojnog otrova u Sovjetskom Savezu razvijena u vojnom laboratoriju u Uzbekistanu kojeg su po osamostaljenju zemlje "sanirali" američki vojni stručnjaci.

Tri mjeseca kasnije je od trovanja, navodno istim nervnim agensom, umrla britanska državljanka Dawn Sturgess, a njezin partner Charlie Rowley je nedavno izašao iz bolnice.

Nova koalicija vlada takozvanih makedonskih "socijaldemokrata" Zorana Zaeva i albanskih stranka okupljenih u "Platformu iz Tirane" je krajem srpnja odlučila da će se referendum o pridruživanju zemlje EU i NATO pakt, te o sporazumu s Grčkom ono novog imena zemlje održati 30. rujna.

Šezdeset i osam od 120 zastupnika glasalo za održavanje referenduma na kojemu će biti postavljeno pitanje: "Podržavate li članstvo u NATO i EU i prihvaćate li sporazum o imenu republike između Makedonije i Grčke?"

Zastupnici oporbene stranke VMRO-DPMNE nisu htjeli sudjelovati u glasovanju.

Podsjetimo, NATO je u lipnju poslao pozivnicu Makedoniji za početak pristupnih pregovora sa Sjevernoatlantskim savezom, nakon što Zoran Zaev s grčkim premijerom Tsiprasom postigao načelni sporazum s oko imena Makedonije, koja bi se po novome trebala zvati Sjeverna Makedonija. Dogovor se mora ratificirati u objema zemljama.

Kako se bliži referendum, Sjedinjene Države namjeravaju izdvojiti najmanje 5 milijuna dolara za "povećanje medijske pismenosti makedonske populacije, obuke lokalnih novinara i uvođenje etičkih standarda u uredničku politiku makedonskih medija".

Kao što je navedeno u materijalima Američke vladine agencije za međunarodni razvoj (USAID), takve su mjere nužne zato što je "zadnjih godina u Makedoniji širenje dezinformacija postalo sve aktivnije".

Dokument navodi da će Sjedinjene Države "pomoći Makedoncima da nauče razlikovati pouzdane podatke od lažnih informacija". Razlog za pokretanje novog projekta je "širenje dezinformacija" u regiji, koje, prema Washingtonu, navodno podržava Rusija. Stručnjaci ističu da neutemeljene optužbe protiv Moskve sve više postaju temelj za dobivanje sredstava, a pravi cilj USAID-a je izgraditi "učinkovit propagandni sustav na Balkanu".

Hoće li doći do nužnog, barem i minimalnog pomaka s "mrtve točke" u koji su zapali odnosi Washingtona i Ankare ostaje za vidjeti, ali tome svakako neće ići u prilog današnja izjava turskog ministra energetike i prirodnih resursa Fatiha Donmeza. On je izjavio kako Turska na zakonitim osnovama kupuje iranske energente i da ne namjerava ograničavati svoje trgovinsko-gospodarske mjere s Islamskom Republikom (info: agencija Anadolu).

Turski je ministar time prokomentirao stav Ankare u svezi američkih protuiranskih sankcija, a kazao je i slijedeće: "Turska godišnje od Irana nabavlja 9,5 milijardi kubičnih metara plina. Naša zemlja ne može dozvoliti svojim građanima smrzavanje u zimskim mijesecima, ili zatvoriti oči pred prekidima opskrbe električnom energijom. Isporuke plina iz Irana odvijaju se temeljem ugovora, a rok njegovog važenja ističe 2026.g. Ankara će se pridržavati svojih obveza, a trgovina s Teheranom se nastavlja."

Ministar Donmez također je kazao, kako gospodarske veze s Iranom neposredno utječu i na tursku opskrbu električnom energijom, kao i to, da se "veze Turske i Irana održavaju desetljećima i da se u osnovi radi o kupnji nafte i plina". Iran je turski susjed i taj je čimbenik nužno uvijek imati u vidu, kazao je turski ministar energetike, dodavši, kako jednostrana odluka Washingtona o proširenju sankcija protiv Teherana nije dobila potporu međunarodne zajednice, a da je "ozbiljno nezadovoljstvo stavom SAD-a izrazila i EU".

Ministar je kazao kako se turska delegacija upravo nalazi u SAD-u glede razgovora o čitavom nizu pitanja, između ostalog i po temi protuiranskih sankcija, te je dodao kako se nada da će pregovori završiti pozitivno. Izjavio je i kako Kina realizira projekt izgradnje treće po redu turske atomske centrale na sjevero-zapadu zemlje. "Nakon izgradnje AC Akkuyu i Sinopu (prvu grade Rusi, drugu Japanci), naš treći projekt bit će u Trakiji. AC u Istočnoj Trakiji gradit ćemo s Kinom".

Američki senator Rand Paul uručio je administraciji ruskog predsjednika Vladimira Putina pismo koje mu je poslao američki kolega Donald Trump.

"Meni je bila čast predati pismo predsjednika Trumpa administraciji predsjednika Vladimira Putina. U pismu je stavljen naglasak na važnost daljnje suradnje u različitim sferama, uključno borbu s terorizmom, proširenje dijaloga u zakonodavnoj sferi i uspostavi kulturne suradnje", napisao je u srijedu, 8. kolovoza, Rand Paul na svom tvitu.

Washington poziva Moskvu da povuče svoje postrojbe iz Abhazije i Južne Osetije s područja koje je "okupirala" prije 2008. godine, javlja američki State Department.

"SAD poziva Rusiju da povuče snage na položaje na kojima su bile prije invazije na Gruziju", izjavila je u utorak glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert.

Nauert je naglasila kako Washington podržava teritorijalni integritet Gruzije u okviru "međunarodno priznatih granica".

"Naš stav o gruzijskim područjima, Abhaziji i Južnoj Osetiji, koje su okupirali Rusi, je jasan i danas ostaje čvrst. Ove regije su dio Gruzije", rekla je Heather Nauert.

Njezini su komentari dolaze nakon što je gruzijski predsjednik Giorgi Margvelašvili osudio rusku "okupaciju" teritorija Gruzije.

Moskva i Tbilisi se dugo suočavaju s problemima oko želje bivše sovjetske republike na Kavkazu da se pridruži NATO paktu, a ovaj mogući ishod Rusija vidi kao opasno uplitanje u njezinu sferu utjecaja i potencijalnu opasnost od izbijanja rata između Rusije i Sjevernoatlantskog saveza.

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Abhazija i Južna Osetija su potvrdile svoj status suverenih država, ali se Gruzija grčevito protivi naporima da ove dvije republike prošire svoje međunarodne kontakte.

Abhazija i Južna Osetija proglasili su neovisnost od Gruzije neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza i takav je status quo zadržan sve do 8. kolovoza 2008. godine, kada je Gruzija napala Južnu Osetiju i teškom artiljerijom počela razarati glavni grad Chinvali, kojeg su štitile ruske mirovne snage, kao i druge gradove tada još uvijek gruzijske pokrajine s neriješenim statusom. Nakon gruzijskog napada su vlasti Južne Osetije zatražili od Rusije da pošalje svoje vojnike u regiju, a nakon pet dana borbi je gruzijska vojska protjerana s teritorija republike.

SAD su uvele "drakonske" sankcije protiv Rusije pod lažnim izgovorom. Američka strana nije predočila nikakva objašnjenja za takve mere, saopšteno je iz Ambasade Rusije u Americi.

Sankcije su, kako se objašnjava, uvedene zbog navodne umešanosti Rusije u trovanje bivšeg obaveštajca Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije u Velikoj Britaniji, iako Amerika nije predstavila nikakve činjenice i nikakve dokaze.

Nota sa novim ograničavajućim merama uručena je predstavniku Rusije u Stejt departmentu, međutim kada je on postavio pitanje zbog čega su te mere uvedene, američki zvaničnici su odbili da odgovore pozvavši se na klauzulu konfidencialnosti.

Nove američke sankcije Rusiji zbog navodne upotrebe hemijskog oružja u britanskom Solsberiju stupiće na snagu 22. avgusta, saopštio je prethodno Stejt department SAD.

Prvi paket novih sankcija SAD, koje su uvedene povodom incidenta u Solsberiju, podrazumevaju potpunu zabranu izvoza u Rusiju elektronskih uređaja i opreme dvojne namene.

Drugi paket sankcija, ukoliko Rusija ne bude garantovala da neće koristiti hemijsko oružje u budućnosti, mogao bi da uključi smanjivanje nivoa diplomatskih odnosa, zabranu letova u SAD ruskoj avio-kompaniji "Aeroflot" i gotovo potpuni prekid američkog izvoza, naveo je televizijski kanal.