Gospodari lutakaS


Vinyl

Trump protiv “svjetskog poretka” - Oluja u čaši vode?

Nermin N.
logicno.com
Uto, 14 Kol 2018 00:00 UTC
Donald Trump
Na američkim predsjedničkim izborima 2016. je veliki broj ljudi diljem svijeta priželjkivao poraz Hillary Clinton, koju svi s pravom smatrali jamstvom nastavka agresivne intervencionističke politike, čime su se automatski svrstali na stranu Donalda Trumpa.

Njegova su obećanja bila glasna i prihvatljiva, iako se u lavini lijepih poruka nije dobro čula prijetnja Iranu, koja je bila ključni dio njegove kampanje. Ipak, obećao je da će mu Amerika biti na prvom mjestu i da će se u prvom redu brinuti za Amerikance, da će odustati od nepotrebnih ratnih pohoda i posvetiti se otvaranju radnih mjesta. Obećao je i odustajanje od politike izravnog uplitanja u unutarnje poslove drugih država i okončanje prakse provedbe Obojenih revolucija.

Sve u svemu, bilo je mnogo razloga za nadati se da će barem neko od tih obećanja biti realizirano, a to bi bio ogroman kvantitativni pomak u američkoj vanjskoj politici. Hillary Clinton je izgubila izbore i Donald Trump vodi Sjedinjene Države nešto više od godinu i pol dana, od kada je položio zakletvu kao američki predsjednik.

Prof. James Petras je za Global Research pokušao analizirati rad Donalda Trumpa i koliko se razlikuje od bivših američkih predsjednika.

"Političke vođe, medijski magnati i novinari bombardiraju svjetsku javnost vijestima kako predsjednik Trump uništava svjetski poredak, potkopava povijesne saveze, zapadne vrijednosti, svjetske trgovinske organizacije i kako gazi ustave i povelje nacionalnih i međunarodnih institucija.

U Sjedinjenim Državama, zastupnici, suci i čelnici obiju stranaka optužuju predsjednika Trumpa da je izdajnik zbog toga što se druži s ruskim predsjednikom Putinom, koji se njime služi za ostvarenje svojih ciljeva. Ovdje ćemo ukratko analizirati i raspravljati takve izjave i optužbe. Počet ćemo usporedbom akcija i reakcija predsjednika Trumpa i njegovih prethodnika, kako bi se utvrdilo postoji li "prekid" s prošlošću. To zahtijeva i ispitivanje "ostavštine" i koje su akcije prethodile njegovom predsjedanju", piše prof. James Petras.
Više...
Dollars

Damask: Arapske zemlje dale su 137 milijardi $ terorističkim skupinama u Siriji


vesti-online
Pon, 13 Kol 2018 14:57 UTC
Sirija
© REUTERS / Omar Sanadiki
Jedan broj arapskih država je izdvojio 137 milijardi dolara za podršku nelegalnih oružanih formacija koje ratuju u Siriji, saopštio je zamenik šefa diplomatije Sirije Fejsal el Mikdad.

- Dobro poznate arapske države su pomogle nelegalne vojne formacije sa 137 milijardi dolara kako bi uništile Siriju - rekao je zamenik ministra inostranih poslova te zemlje.

- Sada treba obnoviti ekonomiju zemlje, zato što je to najvažniji uslov da se Sirijci vrate kući - dodao je zamenik ministra.

Ranije su mediji javili da je Sirija pokazala interesovanje za kupovinu železničkih kompozicija od Moskve, pošto Rusiju smatra glavnim partnerom kada je u pitanju obnova saobraćajne infrastrukture.

Komentar: Zavrtite u glavi taj broj i dobit ćete ideju koliko je to velika prijetnja za Siriju i koliko je velika njihova pobjeda nad ovim terorističkim skupinama. "Plodovi" tog financiranja mogu se vidjeti u masivnim tajnim skladištima naoružanja koji su otkriveni na teritorijima koje je sirijska vojska oslobodila posljednjih mjeseci. Samo jedan primjer od mnogih:



Više...
Hourglass

Erdogan spašava liru okrećući se novom savezu s Rusijom, Kinom, Indijom i Meksikom


logicno.com
Uto, 14 Kol 2018 00:00 UTC
Turska lira
© Erdogan Murad Sezer / Reuters / Citifmonline.com / KJN
Prošli ponedjeljak, 6. kolovoz, bio je dan kada je turska lira pao na rekordno nisku razinu, što je bio odgovor tržišta na objavu sankcija od strane Donalda Trumpa dvojici turskih ministara zbog uhićenja američkog pastora Andrew Brunson u Turskoj. Sve više je onih koji se pitaju hoće li taj dan ostati upamćen kao crni ponedjeljak za tursko gospodarstvo?

Tog dana je turska valuta pala na 5,11 lira za jedan dolar, probivši psihološku granicu tečaja od 5 lira. Oko ponoći se već trgovalo s 5,42 lire za jedan dolar. Cijeli prošli tjedan se taj trend nastavio i danas je turska valuta ponovno probila drugu granicu, onu od 7 lira za jedan dolar, na kojoj Wall Street predviđa bankrot turskih banaka.

Turska je lira pala nakon što je predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao poduzetnike da ne kupuju devize. U roku od samo nekoliko minuta je umjesto 6,43 dolar koštao 7,02 turskih lira. U vrijeme pisanja članka je cijena dolara bila 6,99 lira. Za tursko gospodarstvo ovo je katastrofa, pogotovo jer je vrijednost nacionalne valute u odnosu na dolar u samo jednoj godini prepolovljena.

Jučer je na sastanku čelnika stranke AKP u crnomorskom gradu Trabzonu predsjednik Erdogan tvrdio da krivnju za kolaps valute trebala tražiti izvan zemlje.

"Nema gospodarskih razloga za pad lire. To je operacija protiv Turske", rekao je turski čelnik.

"Pozivam industrijalce da ne napadaju banke i da ne kupuju stranu valutu. Dužnost industrijalaca je držati ovu naciju na nogama. Ako ne, provest ćemo plan B i C", rekao je Erdogan.

Komentar:

Više...
Tornado2

Američki kongresmen: FBI je rekao da je Rusija umiješana u rasne sukobe u Charlottesvilleu, SAD

Nermin N.
logicno.com
Uto, 14 Kol 2018 00:00 UTC
Tom Garrett
© APTom Garrett
Rusko veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama je reagiralo na izjavu američkog kongresmena Toma Garretta, koji je optužio Rusiju za izbijanje prošlogodišnjih nemira u Charlottesvilleu, koji su uslijedili nakon odluke lokalnog suda da se iz gradskog parka ukloni spomenik generalu vojske Konfederacije Robertu Leeu.

Rusko veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama je optužbe nazvalo apsurdnima.

"Postavlja se pitanje gdje je i najmanja činjenica koja ide u prilog ove insinuacije. Nema je. U principu, ne postoji niti jedan dokaz o drugim jednako apsurdnim optužbama protiv Rusije, od uplitanja u unutarnje poslove Sjedinjenih Država do svih ostalih. Redovito skrećemo pozornost američke administracije i šire javnosti na to", priopćilo je rusko veleposlanstvo na svom Facebooku.

Republikanski kongresmen Tom Garrett je ranije rekao "kako je ravnatelj Federalnog istražnog ureda (FBI) na brifingu iza zatvorenih vrata na pitanje o "ulozi Rusije" u nemirima u Charlottesvilleu prije godinu dana "dao potvrdan odgovor".

"Uoči godišnjice rasnih i društvenih sukobima u Charlottesvilleu neki američki političari ne mogu naći ništa bolje za činiti od traženja "ruskog traga", objašnjava rusko veleposlanstvo.

"S obzirom na neodgovorno ponašanje američkih političara nemojte se iznenaditi ako se u organizaciju prosvjeda u Washingtonu 12. kolovoza 2018. godine, na prvu obljetnicu nemira u Charlottesvilleu, također okrivi Rusija. Uostalom, prebaciti odgovornost na druge je puno lakše nego rješavati unutarnje probleme, što potvrđuje da nakon više od 150 godina od službenog ukidanja ropstva rasne napetosti u Sjedinjenim Državama još nisu nestale nemira u Charlottesvilleu AD-u čini se da nisu otklonjeni", naglašava rusko veleposlanstvo.

Russians involved in Unite the Right Charlottesville: Tom Garrett Jr

Komentar: Charlottesville: Nemojte zagristi mamac
Zajedno sa smiješnim tvrdnjama o njegovom izdajničkom savezništvu s Rusijom, Trump je demoniziran od strane Clinton i njenih prijatelja iz Vlade u sjeni kao 'rasist' i 'bijeli suprematist' kojeg podržavaju samo njemu slični 'jadnici' među populacijom. Stoga su događaji u Charlottesvilleu također poslužili tekućem cilju Vlade u sjeni da utvrdi još jače ovu sliku i obogalje Trumpovo predsjedništvo i unište bilo kakvu nadu da će on provesti svoje ranije zadane ciljeve, kako u zemlji tako i u inozemstvu, a koji bi mogli istinski popraviti živote većine Amerikanaca.

Ukratko, obje 'strane' u ovoj lažnoj debati su još više 'radikalizirane' tim događajima iz Charlottesvillea, dok su psihopati iz Vlade u sjeni još sretniji što vide da su američki građani podijeljeni jedni protiv drugih, a ne ujedinjeni protiv njih.

Postoje razlozi za vjerovati da su događaji u Charlottesvilleu bili umjetno stvorena 'žarišna točka' koja će služiti ciljevima 'Vlade u sjeni', kako sam već istaknuo gore u tekstu. 'Marš bijelih suprematista', koji je prepun klišeja, prvi je indikator toga. Prizori nekoliko stotina mladih bijelih momaka koji nose bambusove tiki-baklje u noćnoj procesiji na kampusu Sveučilišta Virginia odmah je podsjetilo na nacističke parade s bakljama 1930-ih, a upravo to je i bio cilj. Radi se o čistoj propagandi, tj. korištenju visoko nabijenih riječi i prizora kako bi se izazvala emocionalna reakcija javnosti umjesto racionalnog razumijevanja događaja, a sve u službi skrivene agende. U slučaju da neki ljudi možda neće potpasti pod utjecaj većinom komičnih prizora tobožnjih 'bijelih suprematista' koji sa svojim tiki-bakljama pokušavaju oponašati 'nacističku mladež', automobil koji je usmrtio jednu ženu služio je kao dodavanje gravitacije slici kako bi se emocionalno utjecalo i na takve ljude.


Više...
Chess

Kaspijski pakt: Veliki trijumf Rusije, Amerika s razlogom šuti, a Turska "trlja ruke"

Sandra Čerin
Sputnik
Uto, 14 Kol 2018 07:08 UTC
Lazanski
© Sputnik / Radoje Pantović
Na Zapadu su vrlo dobri u tome da ono što im se ne dopada predstave kao da jednostavno ne postoji ili da ignorišu ono što nije njihova verzija istine. Iako neko u Pentagonu zna da je "Kaspijski dogovor" velika ruska pobeda, SAD neće da reklamiraju svoj poraz, kaže politikolog Aleksandar Pavić.


Značaj Konvencije o pravnom statusu Kaspijskog mora, koju su potpisali lideri Rusije, Azerbejdžana, Irana, Kazahstana i Turkmenistana, kao i šta ona predstavlja za zemlje potpisnice, ali i za Zapad, bile su teme emisije "Na nišanu Lazanskog".

Podsećanja radi, dogovor pet zemalja podrazumeva da će Kaspijsko more biti korišćeno isključivo u mirnodopske svrhe, uz zabranu prisustva oružanih snaga vanregionalnih država, odnosno bez vojnih baza država koje ne izlaze na najveće jezero na planeti, površine 371.000 kvadratnih kilometara.

Komentar: Pogledajte također: Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora: Vojskama država koje nisu dio "Kaspijske petorke" zabranjen pristup

Više...
Bad Guys

Južnokorejski medij: SAD ne podupire inicijativu S. Koreje o službenoj objavi završetka Korejskog rata


geopolitika.news
Pon, 13 Kol 2018 00:00 UTC
Koreja
© Reuters
Još na susretu vođa Sjeverne i Južne Koreje 27. travnja ove godine, njih su se dvojica dogovorili o službenoj promjeni važećeg sporazuma o primirju (nakon završetka građanskog rata na Korejskom poluotoku) s dokumentom o stalnom miru između dviju država.

Međutim, čini se da Sjedinjene Države s tim imaju velikih problema. Tako južnokorejska novinska agencija Yonhap, u svom članku od 13. kolovoza, navodi, kako Washington ne podupire inicijativu Pjongjanga o službenoj objavi završetka Korejskog rata koji je trajao od 1950. do 1953. godine. To je u Seulu izjavio ni manje ni više nego američki veleposlanik u Južnoj Koreji Harry Harris.

"Još je rano razmatrati taj problem neovisno o poboljšanju odnosa između Sjevera i Juga, kao i između Sjevera i SAD-a", izjavio je američki diplomat. Prema njegovom mišljenju, glavni cilj SAD-a i njegovih saveznika sada je "dostizanje nadzirane denuklearizacije Korejskog poluotoka".

Prije toga je glavna sjevernokorejska novina Rodong Sinmun objavila poziv za potpisivanje sporazuma o završetku Korejskog rata. "To je u skladu sa zahtjevima našeg vremena i postao bi prvi potez prema uspostavi mira i jamstva sigurnosti. Potpuno je nenormalno vidjeti nepovjerenje i neprijateljstvo između Sjeverne Koreje i SAD-a, zato je upravo sada nastalo vrijeme za objavu završetka rata, koji se završio samo potpisivanjem sporazuma o primirju".

Komentar:

Više...
Russian Flag

Ruski protunapad? Odbaciti više američkih državnih obveznica protiv sankcija

Saša F.
logicno.com
Pon, 13 Kol 2018 00:00 UTC
Dolar
© Thinking Aloud / KJN
Ruski ministar financija Anton Siluanov je u intervjuu za televiziju "Rusija1" rekao da Rusija pokušava smanjiti svoju ovisnost o dolaru, kako se nastavlja rješavati američkih vrijednosnih papira iz svojih deviznih rezervi i povećava plaćanja u nacionalnoj valuti. Osim toga, ministar financija zbog volatilnosti dolara nije isključio mogućnost potpunog prelaska na nacionalne valute pri trgovanju naftom, kao što čini s nekim zemljama u okviru bilateralnih ugovora.

Prema ministru Siluanovu, "američka valuta postaje rizično sredstvo u međunarodnim transakcijama".

"Smanjili smo na minimum i nastavit ćemo smanjivati naše investicije u američko gospodarstvo i američke vrijednosne papire ", dodao je Siluanov.

Tako je, prema podacima američkog Ministarstva financija, samo u dva mjeseca, do kraja svibnja ove godine, iznos ruskih ulaganja u državne američke državne obveznice smanjen s 96 milijarde na manje od 15 milijardi dolara.

Osim toga, prošli tjedan su se povećale napetosti između Moskve i Washingtona, kada su Rusiji nametnute nove sankcije zbog slučaja trovanja bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije. Međutim, očekuje se da će Moskvi biti nametnute još teže sankcije, koje bi prema američkim dužnosnicima trebale pogoditi čak 80% ruske ekonomije.

Ranije je ruski premijer Dmitrij Medvedev upozorio da će zabrana korištenja dolara ruskim bankama, što je jedan od koraka kojeg sada razmatraju u Sjedinjenim Državama, Moskva smatrati za objavu "gospodarskog rata". Prema riječima Medvedeva, na ovaj rat će Rusija morati reagirati.
Više...
Arrow Down

Bruxelles u strahu od gubitka odlučujuće pozicije u EU

Mira Kankaraš Trklja
Sputnik
Ned, 12 Kol 2018 22:32 UTC
Pristalice Tugide
© Tanjug / AP Photo/Jens Meyer
Strah od gubitka odlučujuće pozicije u EU, pogotovo posle rezultata izbora u Italiji i Austriji, učinio je da šef Evropske komisije pozove partije centra na započinjanje predizborne kampanje za Evropski parlament deset meseci pre izbora.

Rast nacionalnih stranaka, ili desnice, odnosno populista, kako ih nazivaju briselske tehnokrate, neizbežan je, budući da je reakcija na probleme u EU proizišle upravo iz njene liberalno-demokratske orijentacije, koja je na vlasti više od dve decenije, smatraju sagovornici Sputnjika.

"Ako se na evropskom nivou ponovi ono što posmatramo trenutno u pojedinim državama, onda bi novi saziv Evropskog parlamenta mogao da bude izuzetno obeležen desnicom", ocenio je u intervjuu austrijskom dnevniku "Tiroler tagescajtung" predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker. Zato je, kako kaže, kucnuo čas gde "dokazane demokratske partije centra pre ovih izbora moraju da budu odlučne i donesu važne odluke, umesto da sve odlažu na vreme posle izbora". Skretanje udesno u Evropskom parlamentu bi, smatra šef EK, otežalo funkcionisanje zemalja-članica.

Komentarišući Junkerov poziv na otpočinjanje kampanje 10 meseci pre izbora dogovorenih za kraj maja iduće godine, sagovornici Sputnjika kažu da je njegova reakcija rezultat straha od gubitka vlasti liberalno-demokratske opcije koja traje više od 20 godina.

Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje ukazuje na to da su samu podelu na desnicu i levicu napravili upravo oni koji se promene boje, koji gube tlo pod nogama pa sebe predstavljaju kao progresivne snage, a neke druge desničarima, koje odmah vezuju za nacionalizam i ekstremizam.
Više...
Map

Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora: Vojskama država koje nisu dio “Kaspijske petorke” zabranjen pristup


Nermin N.
Ned, 12 Kol 2018 00:00 UTC
Kaspijsko more
U nedjelju, 12. kolovoza, će se u kazahstanskom gradu Aktau održati "V Kaspijski summit" na kojem će se potpisati Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora.

Vijest je objavljena na službenoj stranici predsjednika Ruske Federacije. Kao što je navedeno, potpisat će se niz važnih međuvladinih dokumenata.

Očekuje se da će predsjednici Azerbejdžana, Irana, Kazahstana, Rusije i Turkmenistana ispitati ključne aspekte suradnje u Kaspijskom moru u različitim područjima kako bi razmotrili napredak u provedbi odluka donesenih na prethodnim sastancima šefova država "Kaspijske petorke".

"Središnji događaj summita bit će potpisivanje Konvencije o pravnom statusu Kaspijskog mora, na kojoj se radi od 1996. Osim toga, tijekom sastanka će biti potpisano niz posebnih međudržavnih ugovora", piše na službenoj stranici Kremlja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u okviru sastanka sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti naglasio važnost okončanja dugogodišnjeg rada na rješavanju pravnog statusa Kaspijskog mora.

U skladu s Konvencijom o pravnom statusu Kaspijskog mora, čije su detalje prethodno naveli neki ruski dužnosnici, kao, na primjer, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin, područje Kaspijskog mora će biti podijeljenu na unutarnje i teritorijalne vode, ribolovne zone, te na zajednički pomorski prostor.

Komentar: Lideri pet zemalja - Rusije, Azerbejdžana, Irana, Kazahstana i Turkmenistana - potpisali su u nedelju Konvenciju o pravnom statusu Kaspijskog mora, na kojoj je rađeno duže od 20 godina.
Prema dokumentu, osnovna vodena površina Kaspijskog mora ostaje zajednička za sve strane, a dno i tlo ispod vode dele susedne države u skladu s dogovorom postignutim na osnovu međunarodnog prava.

Plovidba brodova, ribolov, naučna istraživanja i provlačenje magistralnih cevovoda ostvaruju se prema pravilima koje su strane međusobno usaglasile. Prilikom realizacije velikih morskih projekata obavezno je voditi računa o zaštiti životne sredine.

Konvencija utvrđuje uredbu o nedopustivosti prisustva oružanih snaga izvanregionalnih država na Kaspijskom more i odgovornost pet prikaspijskih država za očuvanje bezbednosti na moru i upravljanje njegovim resursima.

Osnovni dogovori

Prema konvenciji, akvatorija Kaspijskog mora se deli na unutrašnje i teritorijalne vode, zone za ribolov i zajednički vodeni prostor. Razmera teritorijalnih voda je 15 morskih milja, njihova spoljnja granica ima status državne.


Više...
TV

Da bi politička elita mogla neometano vladati nužno je suzbiti slobodu govora

Ivan Pernar
Sott.net
Ned, 12 Kol 2018 09:13 UTC
freedom
U post demokratskom društvu, manjina (1%) ne vlada većinom (99%) uz pomoć grube sile, nego uz njen prešutni pristanak.

Premijer Plenković ovako je to objasnio u svom diplomskom radu: "Izvor informacija je u svim klasnim društvima vladajuća klasa. Ona putem sredstava masovnog komuniciranja upravo želi da masama priopćava samo one informacije koje su s njene točke gledišta poželjne (radi lakšeg upokoravanja, eksploatiranja itd.) jer će mase pod tim utjecajem pružiti najmanji otpor."

Drugim riječima, malobrojna elita (1%) putem medija programira većinu (99%) na način da je ona poslušna vlasti, ne zato jer elita provodi politiku u njenom interesu, nego zahvaljujući pažljivoj selekciji informacija koje su dostupne masama.

Sukladno tome, masa prihvaća politiku koja je okrenuta protiv nje i ne buni se - isključivo zato jer je izmanipulirana putem medija. To nije moja teza, već teza našeg premijera Plenkovića, iako se s njom doduše apsolutno slažem.

Na istoj "valnoj duljini" je i profesor Milardović koji piše o dominaciji moćne manjine, u kojoj su politika i demokracija kolonizirani od strane medija i PR industrije. Objašnjava da je to "demokracija bez demosa", odnosno da državom ne vlada narod, nego ekonomski moćna manjina koja kontrolira medije, te putem propagande zapravo kontrolira i upravlja ostatkom društva.

On kao i Colin Crouch takav tip demokracije ne smatra stvarnom demokracijom, već njenom simulacijom, odnosno prividom.


Komentar: Pogledajte također: Je li demokracija na putu prema dolje?


Komentar: Povezano: NATO tim u Facebooku - Ron Paul i Alex Jones nisu blokirani zbog kršenja zakona, njihovo mišljenje se ne sviđa ili šteti interesima transatlantske elite

Više...