Gospodari lutakaS


Snakes in Suits

Čelnik kurdske regije Barzani podnio ostavku

Čelnik kurdske regije Barzani podnio ostavku i pregovori s Bagdadom o regionalnim izborima
© Twitter
Jučer su snage sigurnosti u glavnom gradu iračkog Kurdistana, Erbilu, spriječile napad pristaša predsjednika autonomne regije Massouda Barzanija na zgradu parlamenta.

Sky News Arabia prenosi da se čula pucnjava u zgradi Skupštine iračkog Kurdistana, gdje se ranije glasovao o ukidanju ovlasti čelnika regije. Međutim, glasnogovornik parlamenta je u intervjuu za medije zanijekao je ove informacije.

U nedjelju je u Skupštini iračkog Kurdistana pročitana poruka dugogodišnjeg čelnika kurdske regije Massouda Barzanija, koji je poručio kako ne želi produžiti svoje ovlasti koje istječu 1. studenog.

Parlament iračke kurdske regije je odobrio zahtjev Massouda Barzanija da ne obnovi mandat predsjednika iračke Kurdistanske regionalne vlade.

Odluka dolazi nešto više od mjesec dana nakon kontroverznog referenduma o odcjepljenju na kojem je insistirao Barzani, što je dovelo do borbi između iračke vlade i kurdskih Peshmerga snaga.

Barzani je poručio kako želi podijeliti predsjedničke ovlasti između regionalne vlade, parlamenta i pravosuđa.Međutim, on će u kurdskoj politici ostati kao čelnik Visokog političkog vijeća, izjavio je njegov visoki pomoćnik Hemin Hawrami.

Visoko političko vijeće Kurdistanske regionalne vlade je osnovano kako bi zamijenilo Visoko vijeće za referendum i da preuzme vodstvo u fazi nakon referenduma.

Caesar

Putinova incijativa: Kongres sirijskog naroda

Soči
© Sputnik/ Konstantin Čalabov
Sredinom novembra u Sočiju bi mogli da se sastanu predstavnici sirijskih vlasti i provladine snage, opozicione i etničke grupe, kao i predstavnici svih konfesija kako bi razgovarali o rešavanju teške situacije u Siriji i mogućem nacionalnom pomirenju. Inicijator takvog susreta je ruski predsednik Vladimir Putin.

Putin je nedavno izneo ideju o organizovanju Kongresa sirijskog naroda, koji, prema njegovim rečima, može postati važan korak na putu političkog regulisanja situacije u toj zemlji, a koji bi, uz podršku zemalja-garanata, okupio sve etničke i religiozne grupe, predstavnike sirijskih vlasti i opozicije.

Iznoseći predlog o tome, ruski predsednik je rekao da faza "posle stvaranja zona deeskalacije može biti sazivanje kongresa naroda Sirije" sa ciljem pomirenja opozicije i vlasti.

Ruski predsednik je naglasio da se kongresu mogu priključiti i SAD, Egipat i Saudijska Arabija, a da bi sledeća faza, posle toga, mogla da bude usaglašavanje novog ustava.

Iako još nema zvaničnih potvrda da će kongres sirijskog naroda biti održan u Sočiju, ruski mediji predviđaju da bi u rusko odmaralište tim povodom moglo da stigne više od hiljadu učesnika.

Ruski zvaničnici, međutim, navode da će mesto održavanja kongresa biti dogovoreno tokom sedme runde pregovora u Astani, 30. i 31. oktobra.

Komentar: Pogledajte: Zašto je Rusija iskrena u borbi protiv terorizma, a SAD nije


Arrow Up

Predsjednik Irana odbio susret „tête à tête“ s Trumpom

Nakon vrlo oštrog napada na Iran tijekom Generalne skupštine UN-a u New Yorku, američki predsjednik Donald Trump predložio je iranskom predsjedniku Hassanu Rohani direktan susret nasamo.
Predsjednik Irana odbio susret „tête à tête“ s Trumpom
© EPA / AP
Iranski predsjednik je hladno odbio prijedlog o susretu "tête à tête", kojeg je predložio predsjednik Sjedinjenih Država, prenosi agencija Fars koja se referira na iranskog analitičara Mahdija Fazaelija.

People

Zašto Katalonija nije i ne može biti Donbas

Zašto je potpuno pogrešno uspoređivati Deklaraciju o nezavisnosti Katalonije sa stvaranjem narodnih republika u Donbasu, iako su se proteklih dana mogle čuti i takve usporedbe?
Zašto Katalonija nije i ne može biti Donbas
© Sputnik / Valerij Melnikov
Naime, dio Katalonaca predvođenih Carlesom Puigdemontom traži odvajanje Katalonije od Španjolske, dok je početni zahtjev rusofonskih regija bio ostvarivanje autonomije u okviru ukrajinske države.

Bizarro Earth

100 godina "Balfourove deklaracije": Boris Johnson kaže da je ponosan na britansku ulogu u stvaranju države Izrael

Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson je rekao "kako je ponosan na britansku ulogu u stvaranju države Izrael".
Boris Johnson kaže da je ponosan na britansku ulogu u stvaranju države Izrael
© AFP PHOTO / GEOFFROY VAN DER HASSELT
Ovaj četvrtak se obilježava stota obljetnica "Balfourove deklaracije", kojom je tadašnji ministar vanjskih poslova u vladi Velike Britanije zatražio od vlasti zemlje da podrže pravo židovskog naroda u Palestini.

Komentar: Palestinci će tužiti Britaniju zbog Deklaracije Balfur iz 1917: Dali ste nešto što nije vaše, onima kojima to ne pripada
"Povodom dolaska te bolne godišnjice, prolaska oko 100 godina od historijskog masakra naše zemlje i sudbine našeg naroda i nastavka te katastrofe bez rješenja, pozivam generalni sekretarijat Arapske lige da nas podrži u pripremi tužbe protiv britanske vlade za izdavanje deklaracije Balfur", rekao je palestinski ministar.



Attention

"Građanski rat": Tisuće terorista iz 80 zemalja nije uspjelo svrgnuti sirijskog predsjednika

U članku objavljenom na arapskom izdanju katarske Al-Jazeere se govori o ulozi koju je Islamska Republika Iran odigrala u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Sirije, koja se suočila s agresijom orkestriranom iz inozemstva.
Agresiju je počinilo nekoliko desetaka tisuća terorista iz 80 različitih zemalja, koji su u Siriju došli svrgnuti legitimnu sirijsku vladu i predsjednika Bashara Al-Assada.

Dollars

Francuska je poslala teroristima ID više od 500.000 eura, stoji u istrazi pariske finansijske inspekcije

Francuska je poslala teroristima ID više od 500.000 eura, stoji u istrazi pariske finansijske inspekcije
Navodi sirijskih medija o finansijerima terorista Islamske države su se pokazali kao tačni.

Prema podacima pariske finansijske inspekcije, tokom 2016. godine Francuska je izvršila više od 420 novčanih transakcija Islamskoj državi.

Kako istraga navodi, Francuska je poslala teroristima Islamske države više od 500.000 evra, prenosi francuski list Figaro. Ova afera može da izazove masovno nezadovoljstvo u zemlji, jer je novac, koji je poslat teroristima, isplaćen iz budžeta države, koji je predviđen na socijalna davanja, penzije, zdravstveno osiguranje, itd.

U ovim transakcijama su osim predstavnika vlasti učestvovali i ljudi iz široke francuske dijaspore. Podsećamo da stanovnici svih bivših francuskih kolonija imaju po rođenju pravo na francusko državljanstvo, čime Francuska i dalje drži primat nad svojim bivšim posedima širom sveta, a u mnogim iz tih zemalja deluju razne frakcije radikalnih islamista.

Takođe se navodi da su ove transakcije imale više od 210 primalaca, koji su povezani sa delovanjem Islamske države u Siriji, Iraku i Severnoj Africi. To su uglavnom teroristi koji su regrutovani u Evropi.

Francuske inspekcijske službe su započele istragu posle objava o ovoj delatnosti u sirijskim medijima, a istražni organi su potvrdili ove navode sirijskih medija.

Francuska nije usamljena u svemu ovome. Sirijski mediji su naveli da teroriste finansira još nekoliko zapadnih zemalja, ali su se francuske inspekcijske službe prve pozabavile dokazivanjem ovih navoda.

Bad Guys

Amerika i Izrael pronašli drugu metu na Bliskom istoku: Hezbollah

Hezbolah
© AFP 2017/ Anwar Amro
Izbijanje šiitskog pokreta Hezbolah u prvi plan na Bliskom istoku postao je fenomen, tim pre što se radi o lokalnoj organizaciji čije sedište je u neutralnom Libanu kojim decenijama vladaju hrišćani i suniti. On je prvi došao u pomoć sirijskom predsedniku Bašaru el Asadu kada su teroristi pretili da ga pregaze. Tada počinje njegovo uzdizanje.

Poslednjih nekoliko meseci pojačavaju se glasine o mogućem ratu između Izraela i Hezbolaha. Ministar odbrane Izraela Avigdor Liberman početkom ovog meseca izjavio je da Izrael svim silama pokušava da spreči rat koji bi mogao da izbije na severu protiv Sirije i Libana, ali da je realnost "novog Bliskog istoka" da on može da počne "u svakom trenutku".

"Treba da budemo spremni za bilo koji scenario, a nova realnost nam baca nove izazove. Ako je nekada bilo reči o libanskom frontu, to sada nije aktuelno. Postoji severni pravac. U bilo kojoj varijanti razvoja događaja to će biti jedinstvena pozornica vojnih dejstava koja obuhvata teritoriju Libana i Sirije, a protivnici će nam biti Hezbolah, režim Bašara el Asada i različiti pomagači tog režima", rekao je Liberman na sastanku sa izraelskim vojnicima.


USA

Barzani: Zašto Washington želi kazniti Kurdistan?

Irački Kurdi
© AP Photo/ Bram Janssen
Kurdski lider Masud Barzani danas je, objavljujući svoju odluku da napusti položaj, izjavio da niko nije podržao Kurde u njihovom pravu na samoopredeljenje.

Kako navodi Rojters, nakon što je kurdski parlament usvojio njegov zahtev da mu se posle 1. novembra ne produži mandat predsednika iračkog autonomnog regiona Kurdistan, on je u ogorčenom govoru na televiziji kritikovao SAD što su dozvolile da se napadi na Kurde izvode američkim oružjem.

Barzani se povlači nakon što je 25. septembra održan referendum o nezavisnosti Kurdistana, koji je on raspisao, a koji je doveo do ekonomske izolacije tog regiona, kao i vojne akcije iračke vojske u kojoj su Kurdi izgubili skoro polovinu teritorije koju su godinama kontrolisali, uključujući naftom bogati Kirkuk.

"Tri miliona glasova za nezavisnost Kurdistana izgradilo je istoriju i ne može biti obrisano", rekao je Barzani u govoru.

"Niko, međutim, nije stao uz nas, osim naših planina", dodao je on.

Barzani je kritikovao SAD jer su dozvolile da tenkovi "abrams" kojima su snabdele iračku vojsku za borbu protiv DAEŠ-a (tzv. Islamske države), upotrebe protiv Kurda.

Komentar: Prema izjavama Barzanija, izgleda da je on očekivao da će ih SAD podržati. Kurdi su već odavno trebali shvatiti da SAD nije briga za njih, već da ih koriste za ostvarivanje osobnih ciljeva.


Attention

UN: Hrana se koristi kao oružje u Jemenu

Jemen
© REUTERS/ Abduljabbar Zeyad
Pored vazdušnih udara, sukoba vatrenim oružjem, blokada luka, sada je i hrana postala "oružje u ratu" u Jemenu, navodi Svetski program UN za hranu (VFP), upozoravajući da milion ljudi u toj zemlji gladuje.

"Jemen je na ivici gladi. Kolera prati dramatičnu krizu sa hranom. Hrana se koristi kao oružje u ratu", rekla je pomoćnica izvršnog direktora VFP Elizabet Rasmusen na konferenciji o humanitarnoj pomoći Jemenu u Saudijskoj Arabiji, prenosi AFP.

U konfliktu u Jemenu od 2015. godine poginulo je više od 8.650 ljudi. Prema procenama UN, oko sedam miliona ljudi je u riziku od gladi, dok je čak 17 miliona - 60 odsto ukupne populacije te zemlje - u nesigurnoj situaciji kada je reč o hrani.

Od aprila je od kolere umrlo 2.100 osoba, dok se bolnice bore da obezbede osnovne potrepštine zbog blokada luka i međunarodnog aerodroma u Sani.

UN navode da je reč o "najvećoj humanitarnoj krizi na svetu", dok se obe strane u konfliktu međusobno optužuju da ne štite civile.

Zamenik generalnog sekretara UN za humanitarna pitanja Mark Loukok zatražio je od svih strana u konfliktu da obezbede siguran, brz, neometan i održiv humanitarni pristup ljudima u nevolji, preko svih luka i aerodroma.

Tanjug

Komentar: Pogledajte: Monolitna i nemilosrdna urota: Zapad uništava Jemen posredničkim metodama