Američka televizijska mreža CNN je zapala u iznimno neugodnu situaciju prikazivanjem slike ruskog predsjednika Vladimira Putina u vrijeme priloga u kojem se govori o identitetu militanta takozvane "Islamske države" poznatom kao Džihadi John.

Slika Vladimira Putina se na ekranu pojavila navodno zbog tehničkih problema u vrijeme kada je novinar CNN-a čitao vijest o identitetu terorista Džihadi Johna, koji se redovito pojavljuje zamaskiran na snimkama pojedinačnih i masovnih smaknuća talaca te radikalne islamističke skupine.

BBC navodi da se Džihadi John zapravo zove Muhamed Emwazi i da je prije odlaska u Siriji živio u zapadnom Londonu. Od ranije je poznat britanskim sigurnosnim službama, koje ranije nisu otkrile njegovo pravo ime iz operativnih razloga.

Čelnica sustava Federalnih rezervi SAD-a (FED), Janet Yellen, vrlo je zabrinuta što neki članovi Kongresa po prvi put u povijesti žele provesti sveobuhvatnu reviziju FED-a. Međutim, ako FED sve čini po propisima, čega se to Janet Yellen boji? Što ona skriva? U utorak je u svom govoru pred američkim Kongresom Janet Yellen insistirala da "FED zbog svoje važnosti i učinkovitosti mora ostati neovisan, a ako prođe reviziju, neće se više moći govoriti o njegovoj neovisnosti".

"Neovisnost središnje banke se u monetarnoj politici smatra najboljom praksom i tako rade središnje banke diljem svijeta. Mislim da istraga, koja može dovesti pod sumnju neovisnost središnje banke, ne može učiniti da ćemo bolje raditi", rekla je Yellen i dodala "kako se oštro protivi reviziji, jer će to omogućiti političarima da predvide odluke FED-a i tako će moći oslabiti položaj središnje banke".

Portal ZeroHedge piše kako za više od jednog stoljeća postojanja Federalnih rezervi američki narod nije, a vjerojatno neće ni imati neku korist od tog sustava, kojem je jedina svrha bila da vitalna tržišta novca i kapitala pretvori u opasnu i nestabilnu kockarnicu.

45 razloga zašto FED ne želi reviziju:

Bivši analitičar NATO-a Martin Pakard izjavio je da kriza u Ukrajini tinja već 30 godina, od kada su Sjedinjene Američke Države namerno sabotirale odnos Evrope i Rusije.

“Hladni rat se zapravo završio 1986. godine, kada je tadašnji SSSR odlučio da u svom petogodišnjem programu uvedu parlamentarna demokratija i kapitalizam. Moskva je želela da iskoristi taj period kako bi se približila Evropi“, rekao je Pakard, a prenosi “Sputnjik“.

Pakard je pisao kao reagovanje na knjigu “Frontline Ukraine: Crisis in the Borderlands“ autora Ričarda Sakve, gde autor tvrdi da je Mihail Gorbačov video kraj hladnog rata kao zajedničku pobedu koja je vodila do stvaranja “zajedničkog evropskog doma“. Sakva, međutim, navodi da su SAD provukle u Evropi ideju da je Rusija pobeđena nacija koja bi mogla da bude izolovana od strane evropskih zemalja ukoliko ne prihvati da je Amerika jedina svetska supersila. Autor knjige navodi da je ekspanzija NATO-a na istok koren sukoba u Ukrajini.

Istorijski, NATO je uz veliku podršku SAD jačao svoj uticaj na istoku uprkos dogovoru posle ujedinjenja Nemačke, kada je dogovoreno da se neće širiti na zemlje bivšeg “Varšavskog pakta“. Od tada, Alijansa je nastavila da se širi na istok: Češka, Mađarska, Poljska, Slovenija, Slovačka, Rumunija, Bugarska, Hrvatska, Albanija, Letonija, Litvanija i Estonija odlučile su da pristupe NATO-u.

Pakard navodi u pismu poslatom britanskom listu “Gardijen“, da je zaustavljanje zbližavanja Rusije i Evrope 80-ih godina i širenje NATO-a u centru sukoba u Ukrajini.

“Spajanje Rusije i Evrope bilo bi od ogromne koristi za Evropu, ali ceo proces namerno su sabotirale američke obaveštajne službe, koje su radile po hipotezi da bi unija Rusije i Evrope predstavljala veliku pretnju po američke dugoročne ekonomske interese“, napisao je Pakard.

Ukrajinska vojska počela je povlačenje teškog naoružanja sa linije fronta u istočnom dijelu zemlje, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre, saopštilo je danas ukrajinsko Ministarstvo odbrane.

U saopštenju se navodi da je povlačenje artiljerijskog oruđa kalibra 100 milimetara "prvi korak" i da će operaciju nadgledati posmatrači iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju OSCE-a.

Proruske snage saopštile su ranije da su počele da povlače svoje oružje, ali posmatrači to još nisu verifikovali, prenio je BBC.

Sporazum o prekidu vatre stupio je na snagu 15. februara, a sukobi u Debaljcevu trajali su još nekoliko dana. Taj grad sada je pod kontrolom proruskih snaga.

Ukrajinska vojska saopštila je jutros da je ovo drugi uzastopni dan u kojem nije bilo žrtava među njenim pripadnicima.

U međuvremenu su lokalne snage u Donjecku saopštile da je u ruševinama aerodroma u ovom gradu pronađeno najmanje 30 tijela ukrajinskih vojnika, prenio je "Sputnjik".

Područje aerodroma u Donjecku bilo je poprište žestokih okršaja između snaga lojalnih vlastima u Kijevu i lokalnih milicija. Ovaj objekat sada je u ruševinama.

Kako bi sprečila državni bankrot i dobila kredite iz inostranstva, Ukrajina drastično povećava cene energije za domaćinstva i smanjuje socijalne izdatke. Velikom delu stanovništva preti siromaštvo.

„Da li bi možda trebalo da prestanem da jedem?“ Kijevski penzioner Valeri pokušava da se osmehne, ali se u njegovom glasu ipak oseti gorčina. Njegova penzija iznosi skoro 30 evra. Međutim, zbog inflacije, on sebi tim novcem može da priušti sve manje. Do sada je vlada u Kijevu računala na godišnju inflaciju od oko 13 odsto, ali sada je međutim korigovala svoje prognoze i očekuje duplo veću. „Aktuelni budžet koji je donesen u decembru prošle godine, bio je baziran na određenim dobicima koji su se pokazali kao zastareli“, kaže za DW Robert Kirhner iz nemačke grupa savetnika pri ukrajinskoj vladi. Pored rastuće inflacije, u Kijevu su postali pesimističniji i kada je reč o proceni smanjenja Bruto nacionalnog proizvoda. Zbog toga ukrajinski parlament želi da 3. marta usvoji izmene budžeta.

Lavovski deo, za ukrajinske prilike ionako skromne penzije, Valeri izdvaja za struju, vodu i grejanje. Za ostale izdatke skoro da mu ne ostaje novca. „Ne znam šta da radim nakon povećanja cena“, kaže taj penzioner.

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je kako će isporuka plina Ukrajini biti prekinuta ako u roku od "tri ili četiri" dana ne plate dug, javlja RT.

"Gazprom je u potpunosti ispunjavao svoje obveze prema Ukrajini i to će nastaviti. Avansno plaćanje za opskrbu plina s ukrajinske strane treba biti u roku od tri do četiri dana. Gazprom će, sukladno s ugovorom, prekinuti isporuku ako ne dođe do plaćanja. To bi moglo stvoriti određene probleme kod tranzita plina prema Europi i europskim partnerima", kazao je Putin novinarima nakon razgovora s predsjednikom Cipra.

Putin se ipak nada da do toga neće doći.

Gazprom je u utorak priopćio kako postoje "ozbiljni rizici" za dopremanje plina u Europu preko Ukrajine zato što Kijev nije platio novi predujam.

U priopćenju se navodi da je Ukrajini ostalo 219 milijuna prostornih metara plina koji će biti iskorišteni u dva dana.

Okolnosti pogibije palestinskog dječaka Mohammeda Sinokrota (16) iz okupiranog Jerusalema otkrivaju da izraelska policija koristi novu vrstu municije, takozvane "metke od crne spužve".

Ova municija korištena je prilikom gušenja demonstracija, koje su izbile u julu prošle godine na okupiranim palestinskim teritorijama i Jerusalemu, a u znak protesta protiv izraelske agresije na Pojas Gaze.

Izraelska policija dobila je tajna naređenja da se palestinskim demonstrantima suprotstavi "mecima od crne spužve", koji mogu biti smrtonosni, bez obzira što je to protivzakonito.

Nisu date nikakve instrukcije o načinu i uslovima upotrebe ove municije, niti je izvršena prethodna obuka.

Odgovor sudskog savjetnika izraelske policije Mikhaila Frankporga izraelskom "Udruženju za građanska prava" otkriva da su vlasti koristile crne spužvene metke izrađene u januaru prošle godine.

Međutim, izraelska policija isprobala je i koristila ovu municiju šest mjeseci prije nego što je donesen zakon i preciziran način za njenu upotrebu.

Teške povrede

Mahmoud Arar, direktor "Unije arapskih bolničara hitne pomoći", upozorava da su izraelske snage insistirale na upotrebi ovakve vrste metaka "koji su dosta opasniji, smrtonosniji i nanose više štete, s obzirom da imaju jaku udarnu brzinu te da se prilikom eksplozije zrno raspršuje na dijelove, što može dovesti do smrtnih posljedica ukoliko metak pogodi ljudsko tijelo.“

Arar pojašnjava da su bolničari hitne pomoći i medicinsko osoblje bili zabrinuti u slučaju ubistva mladića Mohammeda Sinokrota, jer nisu znali o kojoj se vrsti municije radi.

Također su zabilježene desetine veoma teških povreda među palestinskom djecom i omladinom.

''U početku smo mislili da je u pitanju municija rađena od metala i prekrivena gumom, ili da su to meci od plave spužve, dok nismo shvatili da je korištena i isprobavana nova municija, poznata kao 'crna spužva', promjera 40 milimetara'', kaže Arar.

Na osnovu svog iskustva u pružanju prve pomoći desecima ranjenika tokom sukoba u Jerusalemu, objašnjava da su ti meci ispaljivani nasumično i sa velike udaljenosti, kao i da se raspršuju unutar tijela bez nekih vidljivih vanjskih tragova, što izaziva unutrašnje krvarenje, oštećenje tkiva i unutrašnjih organa, te frakture ekstremiteta i lobanje.

Najmanje pet bespilotnih letjelica primijećeno je u noći na utorak na nekoliko lokacija iznad Pariza između ponoći i 6 sati ujutro, objavili su izvori bliski istrazi, javlja Fena.

Prvi je dron primijećen blizu američke ambasade nešto iza ponoći, a uočeni su i iznad drugih poznatih mjesta kao što su Eiffelov toranj ili Trg Concorde, kazao je jedan izvor.

"Moguće je da je riječ o koordiniranoj akciji, no više od toga zasad ne znamo", rekao je.

Nekoliko policijskih službi bilo je mobilizirano noću, ali nisu uspjeli otkriti ko je upravljao letjelicama. Istraga je proširena i u nju su uključene i druge službe.

Prije nešto više od mjesec dana, 20. januara, bespilotna letjelica bila je uočena iznad Elisejske palače, sjedišta francuskog predsjednika.

"No nikada toliko dronova nije bilo u jednoj noći", rekao je policijski izvor.

Nekih dvadesetak letova bespilotnih letjelica zabilježeno je u Francuskoj od oktobra iznad nuklearnih postrojenja, a istraga nije uspjela otkriti autore tih operacija.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je jučer za televiziju RTR dao intervju u kojem se osvrnuo na najnoviji razvoj situacije u Ukrajini i izjave Petra Poroshenka "kako će Ukrajina vratiti Krim", a iz njegovog ministarstva vanjskih poslova stižu poruke da se "Ukrajina mora pripremiti za sveopći rat s Rusijom". Iako je ruski predsjednik izjavio kako je primjetna ratna retorika u ukrajinskih dužnosnika, drži da do oružanog sukoba većih razmjera neće doći. Po njegovom mišljenju, ukrajinski političari daju izjave o izravnoj ruskoj umiješanosti u sukob na temelju pogrešnih podataka i zbog toga što se ne mogu pomiriti s činjenicom da su pretrpjeli vojni poraz od dojučerašnjih rudara i seljaka. Putin je rekao da za Kijev "izgubiti rat od Rusije jest neugodno, ali nije ponižavajuće", te zato i daju takve izjave.

Intervju Vladimira Putina za RTR

V. Solovyev/RTR: Poštovani gospodine predsjedniče, cijela zemlja slavi "Dan branitelja domovine", a s teritorija bratske Ukrajine Poroshenko poručuje da će učiniti sve što je moguće da se vrati Krim. Koja je trenutna faza rusko-ukrajinskih odnosa? Možemo li se jednog dana probuditi i otkriti da je počeo rat?

Vladimir Putin: Mislim da je ovaj apokaliptični scenarij teško moguć i ja se nadam da do njega nikada neće doći. Što se tiče povratka nekih područja, takve izjave su dio osvetoljubive prirode, a ne povratka nekih teritorija negdje. Ne želim nikome davati nikakve savjete, ali se tako velika europska zemlja poput Ukrajine prije svega mora vratiti u normalan život. Urediti svoje gospodarstvo, socijalnu sferu, na civiliziran način riješiti svoje odnose s jugoistokom zemlje kako bi se osigurala legitimna prava i interesi ljudi koji žive u Donbasu. Ako se uspije provesti Sporazum iz Minska, onda je sigurno da će Ukrajina to uspjeti. Što se tiče Krima, sjećam se prije godinu dana, baš kad sam razgovarao s poslanicima Savezne skupštine o tom pitanju, rečeno mi je da je Krim i dalje i ruski i ukrajinski, ali i tatarski i grčki, jer tamo žive i Grci, pa čak i Nijemci. Ljudi svih nacionalnosti na Krimu su napravili svoj izbor i prema njemu se treba odnositi s poštovanjem. Rusija nije mogla postupiti na drugačiji način. Nadam se da će našim partnerima u susjedstvu i onima daleko u inozemstvu to biti jedini kriterij. U ovom slučaju je to mišljenje tih ljudi.

RTR: Po mišljenju američkog i europskog političkog establišmenta, Rusija je izravno napala Debalcevo i oni traže da se uvedu dodatne sankcije Rusiji. Kerry je čak optužio europske partnere da je njihov položaj kukavički. Naime, Europa još ne podržava tu ideju.

Vladimir Putin: Ja iskreno nisam ni čuo za takve procjene. Možda vi znate bolje.

RTR: Mi kažemo da je to građanski rat, ali Ukrajina kaže ne. Za njih je to izravna invazija Rusije. Zašto svijet ne vidi istinu?

Vladimir Putin: Jer ne želi. Prvo, svijet je kompleksan i raznolik. Netko to vidi, a netko ne želi vidjeti i razmijeti. Monopol nad svjetskim medijima našim protivnicima omogućuje da se tako ponašaju. Uzmite moju primjedbu tijekom posjete Mađarskoj, kad sam rekao da je za Kijev razočaravajuće da su poraženi od dojučerašnjih rudara i traktorista, seljaka. Biti poražen od Rusije je također neugodno, ali nekako manje ponižavajuće. Međutim, mi također znamo i za izjave visokih dužnosnika u Ukrajini, uključujući i visoke dužnosnike ukrajinske vojske, kao načelnika Glavnog stožera koji je rekao da se ne bori protiv ruske vojske. Što je ovdje još potrebno reći? Oni samo žele ublažiti poraz tako što pokušavaju okriviti Rusiju. No, najgore je to što potiču sukob između Ukrajine i Rusije, ili pokušavaju izazvati sukob. Međutim, ponavljam i opet ću to reći: ako Sporazum iz Minska bude proveden, siguran sam da će se situacija postupno vratiti u normalu. Mislim da je za to zainteresirana i Europa, ne manje od Rusije. Nitko ne treba sukob na periferiji Europe i to oružani.

RTR: Obraćaju li pozornost naše europske kolege na nacističku ideologiju koja je doživjela trijumf u Kijevu? Je li to alarmantno?

Tekuća panika na svetskim berzama zbog sunovrata cene nafte, koja je od juna pala za 41 odsto, ne brine mnogo kineske kupce crnog zlata. Usred najdužeg kontinuiranog obaranja vrednosti barela od izbijanja krize 2008. godine, 113 tankera, od toga 80 iz klase najvećih, u ovom trenutku plovi prema kineskim lukama, iz svih krajeva sveta - od Venecuele i Evrope do Omana i Irana. Poređenja radi, u prethodne dve godine oko 60 supertankera godišnje je pristajalo u luke najvećeg svetskog potrošača energije.

Dramatični poremećaji na tržištu petroleja u 2014. nagnali su Kinu da, uprkos usporavanju tamošnje privrede i pada tražnje, izmeni strategiju snabdevanja pokretačkom sirovinom industrije. Uporedo sa eskalacijom geopolitičkih napetosti od početka godine, a posebno ove jeseni, Kina je krenula da kupuje ogromne količine nafte i njenih derivata, da gradi i naručuje nove tankere kao i da ubrzano zida ogromna skladišta za petrolej, prenose agencije specijalizovane za praćenje petrobiznisa i globalnu pomorsku trgovinu.

Do avgusta ove godine Kina je povećala uvoz nafte za 8,3 odsto, što je najveći skok petrokupovine od 2010. Najmnogoljudnija nacija je u tom periodu kupovala 440.000 barela dnevno više nego što je mogla da potroši. Koliko u oktobru firma CNUOC - ogranak kineske nacionalne kompanije za energiju - otkupila je gotovo sve količine petroleja koje su stigle na berzu u Singapuru. Istog meseca kineski naftaši pazarili su u Evropi oko 250.000 tona benzina, uz još oko 335.000 tona dizela i drugih derivata. Koristeći trenutak rekordnog pada cene crnog zlata, od početka oktobra, samo jedna kineska naftna kompanija naručila je 47 tankera nafte sa Bliskog istoka.

Ukoliko nastavi da nabavlja naftu sadašnjim tempom, Kina bi iduće godine mogla da kupuje dnevno oko 700.000 barela, odnosno polovinu viška sirovine koji će se pojaviti ukoliko mnogobrojni proizvođači nastave sadašnjim tempom da zasipaju tržište, tvrde eksperti u londonskom Sitiju.