Američki i britanski špijuni hakovali su internu mrežu najvećeg svetskog proizvođača sim kartica i ukrali kodove koji im omogućavaju da širom sveta prisluškuju komuniciranje putem mobilnog telefona, navedeno je u dokumentima koje je novinarima prosledio bivši američki obaveštajac Edvard Snouden, prenosi AP.

Upad u mrežu međunarodne kompanije Gemalto izvršila je zajednička jedinica američke Agencije za nacionalnu bezbednost (NSA) i britanskog vladinog štaba za komunikacije (GĆQ), bezbednosne službe koja se bavi kriptografijom, naveo je juče vebsajt Intersept, koji prenosi delove poverljivog dokumenta GĆQ iz 2010.

Obaveštajne agencije uz pomoć ključa za dešifrovanje mogu da nadziru glasovne i data komunikacije ne tražeći za to odobrenje kompanija za telekomunikacije ili stranih vlada.

U najvažnijim „probnim“ operacijama, GĆQ je u prva tri meseca 2010. godine uspela da ukrade kodove provajdera bežične mreže u Srbiji, Avganistanu, Indiji, Iranu, Islandu, Tadžikistanu i Jemenu, ali je zabeležila neuspeh u Pakistanu.

SAD razmatra usporavanje povlačenja svoje vojske iz Avganistana, tako što će ove i naredne godine zadržati više vojnika, jer se nova avganistanska vlada pokazala kao pouzdaniji partner, izjavio je tokom posete Kabulu američki sekretar za odbranu Eš Karter.

Karter je, takođe, rekao da administracija predsednika Baraka Obame razmatra protivterorističku misiju u Avganistanu, ne navodeći druge detalje, preneo je AP.


Nova vlada nacionalnog jedinstva, formirana u Kabulu prošle godine, nudi novu nadu za mnogo efikasnije partnerstvo u stabilizaciji te zemlje, istakao je Karter. „To je velika promena“, kazao je Karter, nešto „što samo pre par meseci nismo mogli da planiramo“.

Misija snaga NATO u Avganistanu okočana je krajem prošle godine, a Vašington je saopštio da će zadržati manji kontingent „radi pružanja logističke pomoći avganistanskoj vojsci“.

U skladu sa avganistansko-američkim sporazumom, posle povlačenja glavnog dela snaga, oko 10.000 vojnika ostalo je u zemlji radi obuke i pomoći lokalnim snagama bezbednosti. Njihov broj trebalo je da se prepolovi do kraja ove godine, a potpuno povlačenje bilo je planirano do kraja 2016.

Karter nije izneo detalje promena koje Obama razmatra u vezi američkog vojnog prisustva u Avganistanu, ali je naveo da one podrazumevaju usporavanje tempa povlačenja. Avganistanski predsednik Ašraf Gani zahvalio je Obami na fleksibilnosti i spremnosti da razmotri „realnost na terenu“.

Karterova današnja poseta Avganistanu, njegova je prva poseta inostranstvu, pošto je 17. februara preuzeo dužnost prvog čoveka Pentagona.

Ministri financija eurozone dogovorili su u petak na izvanrednom sastanku u Bruxellesu dogovor o produljenju programa financijske pomoći Grčkoj na još četiri mjeseca.

U zajedničkoj izjavi ministara financija eurozone kaže se da će "grčke vlasti najkasnije do ponedjeljka, 23. veljače podastrijeti prvi popis reformskih mjera".

Zatim će "institucije" dati svoju prvu ocjenu jesu li te mjere dovoljno sveobuhvatne. Izraz institucije koristi se umjesto dosadašnje "trojke", koju čine Europska središnja banka, Međunarodni monetarni fond i Europska komisija.

Dogovor će vrijediti samo ako grčki dokument dobije zeleno svjetlo početkom sljedećeg tjedna, u suprotnom će biti pokopan, priznao je grčki ministar financija Yanis Varoufakis.

"Ne bude li naš popis reformi prihvaćen, dogovor je mrtav. Ali, to se neće dogoditi", rekao je Varufakis na konferenciji za novinare nakon završetka izvanrednog sastanka euroskupine.

U izjavi se navodi da su grčke vlasti izrazile "snažnu privrženost širem i dubljem reformskom procesu koji ima za cilj trajno poboljšati rast i izglede za zapošljavanje, osigurati stabilnost i otpornost financijskog sektora i povećati socijalnu pravdu".

Grčka vlada je napravila znatne ustupke u odnosu na svoje početne pozicije.

"Grčke vlasti su se obvezale da će suzdržati od odbacivanja mjera i jednostranih promjena politike i strukturnih reformi koje bi negativno utjecale na fiskalne ciljeve, ekonomski oporavak ili financijsku stabilnost", kaže se u zajedničkoj izjavi.

Grci su se također nedvosmisleno obvezali da će poštovati svoje financijske obveze prema vjerovnicima i ispunjavati ih u potpunosti i na vrijeme. Što se tiče primarnog fiskalnog suficita, u izjavi se kaže da će za ovu godinu institucije uzimati u obzir ekonomske okolnosti, čime je djelomično ispoštovan zahtjev Grčke. Prema sadašnjem programu financijske pomoći, Grčka za ovu godinu treba imati proračunski suficit od tri posto BDP-a, koji postupno treba rasti.

Eurozona se sa svoje strane obvezala da će pružati odgovarajuću potporu Grčkoj sve dok se ne bude mogla ponovno financirati na financijskim tržištima i sve dok poštuje svoje obveze unutar dogovorenog okvira.

Bivši zapovjednik britanskog ratnog zrakoplovstva, Sir Michael Graydon, tvrdi kako se Velika Britanija nikako ne bi mogla suprotstaviti eventualnim napadima Rusije jer je britanska obrana slaba. "Jednostavno smo u milosti i nemilosti Rusije", kaže Graydon.


Njegova izjava dolazi dan nakon što je otkrivena serija incidenata u kojima su ruski borbeni zrakoplovi ušli u britanski zračni prostor, piše Independent.


Tom je prilikom David Cameron rekao kako se tim incidentima ne bi trebalo davati previše pažnje. "Imamo brze borbene zrakoplove, jaku obranu, sposobne pilote koji mogu obraniti Veliku Britaniju", rekao je Cameron.

Graydon i dalje vjeruje kako je obrana od ruske ofanzive praktički nemoguća. "Ovo su provokacije. Rusi tako provjeravaju našu zračnu obranu. Ako Vladimir Putin želi napasti Veliku Britaniju, neće poslati samo dva bombardera već njih više i tako sigurno uništiti naš sustav obrane", rekao je bivši zapovjednik Graydon.

Danas, godinu dana od smene vlasti u Kijevu, koja je počela snovima o evropskoj budućnosti učesnika tzv. Evromajdana, realnost u Ukrajini je ogroman broj poginulih i ranjenih u sukobu ukrajinske vojske i ustanika na istoku zemlje, desetine hiljada izbeglica, katastrofalna ekonomska situacija i razorena privreda za koju će biti potrebne godine, ako ne i decenije da se oporavi.

Nemiri u centru Kijeva počeli su u novembru kada je tadašnji predsednik Viktor Janukovič odbio da potpiše sporazum o pridruživanju sa EU koji bi značio prilagođavanje briselskim standardima, ali i gubitak profitabilnog ugovora o bescarinskoj trgovini sa Rusijom.

Protesti su eskalirali, da bi sredinom februara izmakli kontroli i prerasli u otvoreni sukob demonstranata i policije i krvoproliće na ulicama ukrajinske prestonice koje je odnelo oko 100 života.

Velika očekivanja učesnika „Evromajdana“ zamenili su ekonomski kolaps i dužničko breme, a obećanja koje je davala vlada Arsenija Jacenuka neposredno po odlasku Janukoviča raspršila su se u sudaru sa sumornom stvarnošću. Ukrajinska ekonomija je potonula, a prema podacima MMF-a, njen BDP je prošle godine opao za 6,5 odsto, pri čemu su gore od Ukrajine bile samo Južni Sudan i Libija.

Početkom tjedna pojavile su se informacije kako su SAD i Turska postigli dogovor oko treniranja i opremanja tzv. "umjerene" sirijske opozicije, a sada je potvrđeno kako je sporazum danas i potpisan.

Iz SAD-a ističu kako će poslati još preko 400 svojih vojnika, uključujući i pripadnike specijalnih snaga, koji će sudjelovati u treniranju militanata. Jedan neimenovani američki dužnosnik rekao je u razgovoru za Reuters kako bi obuka mogla započeti već sredinom ožujka. Izvori prenose kako će militanti dobiti znatna vojna pojačanja, uključujući i vojna vozila s ugrađenim strojnicama.

Ankara -- U turskom parlamentu je u četvrtak ponovo došlo do tuče pristalica i protivnika kontroverznog predloga zakona o bezbednosti, javila je privatna agencija Dogan.

Tim zakonom bi se pojačala ovlašćenja policije prilikom pretresa i hapšenja.

U očekivanju debate o tom zakonu došlo je do pesničenja poslanika vladajuće stranke i opozicije, pri čemu je jedan opozicioni poslanik čak pao niz stepenice, prenosi AFP.

Ove scene nalikovale su onima iz noći od utorka na sredu, kada je pet poslanika povređeno u sukobima oko istog zakona, od kojih su dvojica zadobila povrede glave.

Pre najnovije tuče u parlamentu predstavnici opozicije su iznosili zahteve koji nisu imali veze sa dnevnim redom čitava tri sata, nastojeći da odlože početak debate, objavio je list Hurijet na svom vebsajtu.

Turska opozicija strahuje da bi pomenuti zakon, koji je predložila vlada vladajuće Partija pravde i razvoja (AKP), mogao da dovede do stvaranja policijske države pod rukovodstvom predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Odnosi između Mađarske i Rusije poboljšavaju se, a suradnja je naglašena za vrijeme Putinovog posjeta Budimpešti u utorak. Ruska strana ističe kako je Mađarska strateški partner, dok Budimpešta nastoji pojačati suradnju s Moskvom. "Europska ekonomija nikada neće moći biti konkurentna bez Rusije", naglasio je mađarski premijer Viktor Orban ističući kako "nije moguće izolirati Rusiju iz Europe".

Istaknuo je kako Mađarska i Rusija imaju zajedničke strateške interese. "Jasno sam poručio kako Mađarska treba Rusiju. Za nas je važno da je Rusija otvorena za mađarske proizvode, dok je Mađarska zainteresirana za rusku energiju", rekao je Orban te još jednom kritizirao sankcije protiv Rusije ističući kako one štete i Rusiji i Europi.

Ministri financija 19 članica eurozone sastat će se u petak popodne na izvanrednom sastanku kako bi razmotrili zahtjev Grčke za produljenje financijske pomoći, potvrđeno je u četvrtak u Vijeću Europske unije.

U sklopu priprema za taj sastanak, u četvrtak popodne održat će se sastanak visokih dužnosnika koji će razmotriti grčki zahtjev.

Grčka je u četvrtak od eurozone zatražila produljenje financiranja za šest mjeseci, ali uz drukčije uvjete od onih koji prate postojeći međunarodni program pomoći koji istječe 28. veljače, rekao je dužnosnik grčke vlade.

Točnije, Atena je zatražila produljenje "Glavnog sporazuma o financijskoj pomoći", rekao je dužnosnik.

Međutim, takvo produljenje financiranja znači da bi se uvjeti po kojima bi se novac isplaćivao razlikovali od dosadašnjih, navodi Reuters.

Međunarodni program pomoći Grčkoj istječe 28. veljače. Program prate stroge mjere štednje koje vlada ljevičarskog premijera Alexisa Tsiprasa više ne želi.

Tsipras želi prijelaznim aranžmanom pokriti financijske potrebe zemlje, koja bi uskoro mogla ostati bez novca, dok ne pripremi cjelovit program reformi za gospodarski oporavak.

Predsjednik euroskupine, foruma ministara financija eurozone, Jeroen Dijsselbloem potvrdio je na Twitteru da je primio grčki zahtjev da se financiranje produlji za šest mjeseci, ne ulazeći u pojedinosti o njegovu sadržaju.

Zahtjev će biti razmotren tijekom poslijepodneva na sastanku visokih dužnosnika eurozone u Bruxellesu.

Ministri financija eurozone okupit će se ili razgovarati telefonom o Grčkoj u petak ako ocijene da je grčki zahtjev valjan.

Njemačka i druge članice eurozone protive se produljenju pomoći Grčkoj bez provedbe reformi.

Egipatsko ministarstvo turizma jučer je objavilo kako je određen broj egipatskih trgovina i kompanija počeo primati rusku valutu, rubalj, kao sredstvo plaćanja.

Ovaj potez bez presedana poduzet je s ciljem jačanja odnosa između Rusije i Egipta, ali i kako bi se što veći broj ruskih turista privukao u Egipat u trenutku kada je ova egipatska grana industrije, iznimno važna za državni budžet, znatno pogođena zbog porasta nesigurnosti u zemlji.